Kutilivač

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kutilivač
Naselje
Kuti – panorama (pogled s Pločna): 1. Kuti 2. Semetovac (novo naselje) 3. Kasarna "Miralem Jugo" 4. Deponija Uborak 5. Livač 6. Put prema Koritnoj drȁgi
Kuti – panorama (pogled s Pločna):
1. Kuti
2. Semetovac (novo naselje)
3. Kasarna "Miralem Jugo"
4. Deponija Uborak
5. Livač
6. Put prema Koritnoj drȁgi
Kutilivač nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kutilivač
Kutilivač
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°23′57″N 17°53′30″E / 43.3991°N 17.8917°E / 43.3991; 17.8917Koordinate: 43°23′57″N 17°53′30″E / 43.3991°N 17.8917°E / 43.3991; 17.8917
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonHercegovačko-neretvanski
GradMostar
Nadmorska visina60 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.624
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj133582[1]
Matični broj grada11410

Kutilivač je naselje koje pripada gradu Mostaru.

O naselju[uredi | uredi izvor]

Kuti su selo smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od Mostara. Od ostalih sela najbliži im je Lívač, udaljen 15–20 minuta hoda, i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Međutim, nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom same agresije Kuti su stalno bile pod udarom srpske artiljerije s okolnih brda, a nakon početka sukoba Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec agresije Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu oslobodile veći dio bjelopoljske kotline.

Nakon završetka rata mnoge izbjeglice, ponajviše iz Gacka, nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. S vremenom je tu sagrađeno toliko kuća da se to može smatrati novim naseljem.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Brdo Orlinka

Kuti su smještene desetak kilometara sjeveroistočno od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi asfaltna cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Kuće su raspoređene u grupama, koje su ipak blizu jedne drugima. Izdvojen je samo zaselak Dupovići.

Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u klimi. To je naročito vidljivo zimi kad padne snijeg: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10 cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži, stvarajući poteškoće ljudima u kretanju i svakodnevnim poslovima. Uzrok tome jest sam položaj Kuti, tj. neposredna blizina brda koja su ogranak Veleži.

U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji izvor žive vode koji nije obilan, ali je stalan. Nekad se tu napajala stoka, a i ljudi su odatle donosili vodu za kućne potrebe. Danas Kuti imaju vodovodnu mrežu, pa je taj izvor s vremenom zapušten.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

U Kutima postoji veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo prirodno okrenuto na zemljoradnju i stočarstvo te u manjoj mjeri voćarstvo. Postoje i solidni uvjeti za pčelarstvo, ali se ono uglavnom svodi na pojedinačne slučajeve.

Kuti su, također, uključene i u projekt Koridor Vc. Po sadašnjim planovima, dio koridora (u koji je uključena i petlja) prolazio bi u neposrednoj blizini Kuti.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Jedan od tridesetak stećaka u blizini Kuti
Krstača (isti lokalitet)

U blizini Kuti smještena je manja nekropola s tridesetak stećaka, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena. Nije poznato jesu li oni evidentirani u službenim spiskovima. Danas su zapušteni i zarasli u grmlje i travu. Locirani su na jednoj ledini i teško ih je primijetiti dok im se čovjek gotovo potpuno ne približi.

Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do raspada Jugoslavije bio u okviru Jugoslavenske narodne armije i u njemu su izrađivane topografske karte za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Šta se tačno radilo u tim postrojenjima bila je tabu tema, ali moguće je da je riječ o bojnim otrovima. Također je moguće da su izvođena i testiranja na životinjama. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je prilično oštećen. Međutim, nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po jednom od istaknutih poginulih boraca IV korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U blizini kasarne smještena je i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su snage bosanskih Srba 13. juna 1992. izvršile zločin nad 114 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za taj zločin do danas još niko nije odgovarao pred institucijama pravde.

Iako se rat davno završio, Kuti još trpe njegovo naslijeđe. Naime, po okolnim brdima još ima dosta zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, koja su postavile snage bosanskih Srba. Lokalno stanovništvo uglavnom zna za njihove lokacije, tako da su žrtve dosad bile vrlo rijetke.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Kutilivač
2013.[2]1991.1981.[3]1971.[4]
Osoba1 624 (100,0%)1 364 (100,0%)1 068 (100,0%)772 (100,0%)
Bošnjaci1 318 (81,16%)558 (40,91%)1402 (37,64%)1269 (34,84%)1
Hrvati270 (16,63%)619 (45,38%)506 (47,38%)379 (49,09%)
Srbi16 (0,985%)134 (9,824%)131 (12,27%)120 (15,54%)
Nisu se izjasnili6 (0,369%)
Bosanci3 (0,185%)
Pravoslavci3 (0,185%)
Ostali3 (0,185%)12 (0,880%)5 (0,468%)3 (0,389%)
Albanci2 (0,123%)
Muslimani2 (0,123%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,062%)
Jugoslaveni41 (3,006%)24 (2,247%)1 (0,130%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 19. 10. 2015.
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]