Kutilivač

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 43°23′57″N 17°53′30″E / 43.3991°N 17.8917°E / 43.3991; 17.8917
Kutilivač
(naselje)
Kuti - panorama (pogled s Pločna): 1. Kuti 2. Semetovac (novo naselje) 3. Kasarna "Miralem Jugo" 4. Deponija Uborak 5. Livač 6. Put prema Koritnoj dragi
Kuti - panorama (pogled s Pločna):
1. Kuti
2. Semetovac (novo naselje)
3. Kasarna "Miralem Jugo"
4. Deponija Uborak
5. Livač
6. Put prema Koritnoj dragi
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Mostar
Nadmorska visina oko 60 m
Koordinate 43°23′57″N 17°53′30″E / 43.3991°N 17.8917°E / 43.3991; 17.8917
Stanovništvo
 - Naselje 1.364 (1991)
Gustoća
 - Naselje 65.61 /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 133582[1]
Matični broj općine 11410
Kutilivač u Bosni i Hercegovini

Kutilivač je naseljeno mjesto u općini Mostar, Bosna i Hercegovina.[2]

O naselju[uredi | uredi izvor]

Kuti su selo smješteno 10-ak km sjeveroistočno od Mostara. Nalaze se u jednoj udolini, okruženoj brdima s triju strana. Od ostalih sela najbliži mu je Lívač, udaljen 10-15 minuta hoda, i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva 3 naroda. Nakon početka rata u BiH 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Međutim, nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom same agresije Kuti su stalno bile pod udarom srpske artiljerije s okolnih brda, a nakon početka sukoba Armije BiH i HVO-a u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec agresije Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu oslobodile veći dio bjelopoljske kotline.

Nakon završetka rata mnoge izbjeglice, ponajviše iz Gacka, nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. S vremenom je tu sagrađeno toliko kuća da se to može smatrati novim naseljem (tako ga trenutno i zove lokalno stanovništvo).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Brdo Orlinka

Kao što je već rečeno, Kuti su smještene 10 km sjeveroistočno od Mostara, u "kutu" udoline koja se nalazi između okolnih planina i brda (Pločno - 1241 m, Šljeme - 659 m, Orlinka - 594 m). Do sela vodi asfaltna cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Kuće su raspoređene u grupama, koje su ipak blizu jedne drugima. Izdvojen je jedino zaselak Dupovići.

Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u klimi. To je naročito vidljivo zimi kad padne snijeg: u Mostaru ga obično ne bude više od 5-10 cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži, stvarajući poteškoće ljudima u kretanju i svakodnevnim poslovima. Uzrok tome je sam položaj Kuti, tj. neposredna blizina brda koja su ogranak Veleži.

U selu postoje 2 periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme jako obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji izvor žive vode koji nije obilan, ali je stalan. Nekad se tu napajala stoka, a i ljudi su odatle donosili vodu za kućne potrebe. Danas Kuti imaju vodovodnu mrežu, pa je ovaj izvor s vremenom zapušten.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

U Kutima se nalazi veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo prirodno okrenuto na zemljoradnju i stočarstvo, te u manjoj mjeri voćarstvo. Postoje i solidni uvjeti za pčelarstvo, ali se ono uglavnom svodi na pojedinačne slučajeve.

Kuti su, također, uključene i u projekt Koridor Vc. Po sadašnjim planovima, dio koridora (u koji je uključena i petlja) nalazio bi se u neposrednoj blizini Kuti, što bi, svakako, povoljno utjecalo na razvoj sela.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Jedan od 30-ak stećaka u blizini Kuti
Krstača (isti lokalitet)

U blizini Kuti nalazi se nešto kao manja nekropola sa 30-ak stećaka, uključujući i 2 krstače, od kojih je jedna slomljena. Nije poznato da li su oni evidentirani u službene spiskove. Danas su oni zapušteni i zarasli u grmlje i travu. Nalaze se na jednoj ledini i teško ih je primijetiti dok im se čovjek skoro potpuno ne približi.

Nešto dalje od stećaka nalazio se nekadašnji Vojno-geografski institut. On je do raspada Jugoslavije bio u sklopu JNA i u njemu su izrađivane topografske karte za vojne potrebe, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Šta se tačno radilo u tim postrojenjima bila je tabu-tema, ali moguće je da se radilo o bojnim otrovima. Također je moguće da su vršena i testiranja na životinjama. Tokom rata u BiH institut je bio prilično oštećen. Međutim, nakon rata je obnovljen i tu je formirana kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po jednom od istaknutih boraca IV korpusa ARBiH, koji je dao život u odbrani BiH.

U blizini kasarne nalazi se i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su snage bosanskih Srba 13. juna 1992. izvršile zločin nad 114 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za taj zločin do danas još niko nije odgovarao pred institucijama pravde.

Iako se rat davno završio, Kuti još uvijek trpe njegovo naslijeđe. Naime, po okolnim brdima još uvijek se nalazi dosta zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, koja su postavile snage bosanskih Srba. Lokalno stanovništvo uglavnom zna za njihove lokacije, tako da su žrtve dosad bile rijetke.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Kutilivač
2013.[3]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba1 675 (100,0%)1 364 (100,0%)1 068 (100,0%)772 (100,0%)
Hrvati619 (45,38%)506 (47,38%)379 (49,09%)
Bošnjaci1 558 (40,91%)1 402 (37,64%)1 269 (34,84%)
Srbi134 (9,824%)131 (12,27%)120 (15,54%)
Jugoslaveni41 (3,006%)24 (2,247%)1 (0,130%)
Ostali12 (0,880%)5 (0,468%)3 (0,389%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  2. ^ "Općina Mostar". nasbih.com. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  3. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Kutilivač". nasbih.com. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]