Ovaj članak je zaštićen od izmjena.

Mustafa Busuladžić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Mustafa Busuladžić
Mustafa Busuladzic.jpg
Rođenje 1. april 1914.
Trebinje, Austro-Ugarska
Smrt 29. juni 1945.
Sarajevo, FNRJ
Nacionalnost Bošnjak
Zanimanje pisac

Mustafa Busuladžić (1. april 1914. - 29. juni 1945.) bio je pisac, naučnik i jedan od istaknutih muslimanskih i bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata. Bio je nosilac ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi muslimani, antikomunist i antisemitist. Pored maternjeg bosanskog jezika govorio je i arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine.[2] Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu medresu. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu gdje i maturira 1936. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El-Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim publikacijama.

Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1941. godine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriente Moderno. Bio je zaposlen u Sarajevu kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.

U vrijeme kada su Mladi muslimani djelovali kao podružnica El-Hidaje, organizacije islamskog svećenstva Nezavisne države Hrvatske. Mustafa Busuladžić je bio njihov zvanični predsjednik (poslije Kasima Dobrače, a na prijedlog Mehmeda Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura Muslimani u Sovjetskoj Rusiji u kojoj je opisao teško stanje muslimana u Ruskom carstvu koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast otpočela je i njihova borba protiv ideoloških neistomišljenika. S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor koji se nalazio u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni u kojoj se nalazio i vojni sud. Taj ga je sud skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt stijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići iza željezničke stanice. Na mjestu gdje je strijeljan kasnije su pronađene njegove naočale i fes.

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Danas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka na Koševu nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime narodnog heroja SFRJ Fuada Midžića.[3] Osnovnoj školi Dobroševići u općini Novi Grad 2016. godine promijenjeno je ime u Javna ustanova Osnovna škola "Mustafa Busuladžić", što je izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja ustaškog pokreta, antisemitizma i izjava o Židovima gdje ističe "židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja" i veličanju nacionalsocijalizma za vrijeme Drugog svjetskog rata.[4]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]