Orašac (Bihać)
Orašac | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
 | |
  Orašac | |
| Koordinate: 44°38′N 16°04′E / 44.63°N 16.07°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Bihać |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 19,73 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 1.356 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 68,73 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 101125[1] |
| Matični broj grada | 10049 |
Orašac je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.
Geografija
Naselje Orašac se nalazi 29 km uzvodno od Bihaća i 11 km nizvodno od Kulen Vakufa.
Historija
Zidine starog grada su na strmom brežuljku podalje od desne obale Une. U tursko vrijeme bio je u sastavu ostrovičke kapetanije. Posadom od 60 nefera i zapovjednika ravnao je dizdar. Grad je sagrađen između 1703. i 1730. g., uz jednu sredovječnu kulu iz vremena hrvatske srednjovjekovne države, koja je pripadala Humskoj župi. Danas je u ruševnom stanju, i od svega još se najbolje očuvala ta kula. Gradom su upravljali dizdari. Godine 1833. bila su ovdje 3 topa.[2]
Privreda
Mještani se bave uzgojem tovne junadi, proizvodnjom mlijeka, a na 1500 m2 prostiru se plastenici. Ovdje su loši makadamski putevi koji stanovnicima stvaraju probleme da uopšte dođu do svojih kuća ili poljoprivrednih zemljišta.
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 1 356 (100,0%) | 2 574 (100,0%) | 2 541 (100,0%) | 2 281 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 1 347 (99,34%) | 2 498 (97,05%)1 | 2 479 (97,56%)1 | 2 185 (95,79%)1 | |||
| Bosanci | 3 (0,221%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,147%) | – | – | – | |||
| Srbi | 1 (0,074%) | 49 (1,904%) | 48 (1,889%) | 69 (3,025%) | |||
| Hrvati | 1 (0,074%) | 1 (0,039%) | – | 4 (0,175%) | |||
| Muslimani | 1 (0,074%) | – | – | – | |||
| Ostali | 1 (0,074%) | 15 (0,583%) | 1 (0,039%) | 22 (0,964%) | |||
| Jugoslaveni | – | 11 (0,427%) | 11 (0,433%) | 1 (0,044%) | |||
| Crnogorci | – | – | 2 (0,079%) | – | |||
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ^ Hamdija Kreševljaković -STARI BOSANSKI GRADOVI
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
Vanjski linkovi
