Ozimica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ozimica
(naselje)
Ajani - centar Gornje Ozimice
Ajani - centar Gornje Ozimice
Ozimica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ozimica
Ozimica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°28′26″N 18°02′54″E / 44.473911°N 18.048254°E / 44.473911; 18.048254Koordinate: 44°28′26″N 18°02′54″E / 44.473911°N 18.048254°E / 44.473911; 18.048254
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
OpćinaŽepče
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.431
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj163848[1]
Matični broj općine11207

Ozimica je naseljeno mjesto u općini Žepče, Bosna i Hercegovina. Ozimicu kao naselje je prema legendi osnovala posljednja bosanska kraljica Katarina Kotromanić na svom putu za Rim u drugoj polovini 15. vijeka. O viševjekovnoj postojanosti Ozimice svedoče brojni materijalni dokazi pronađeni u neposrednoj blizini naselja. U neposrednoj blizini naselja nalaze se i ostaci srednjovjekovne utvrde, koju mještani nazivaju Gradina.

Tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u ljeto 1993. godine, HVO napada Ozimicu i nakon kraće opsade je zauzima, pri tom čineći zločine nad bošnjačkim stanovništvom koje se tu zateklo. Cjelokupno bošnjačko stanovništvo biva protjerano sa svojih ognjišta, a veliki dio biva odveden u koncentracione logore širom Hercegovine. Džamija i skoro svi objekti u Ozimici bivaju spaljeni, a imovina opljačkana.

Danas je područje Ozimice organizovano u dvije administrativne cjeline: MZ Gornja Ozimica (većinski bošnjačka) i MZ Donja Ozimica (većinski hrvatska). Ozimica je trenutno infrastrukturno veoma razvijena, u selu se nalazi: Dom kulture, osnovna škola, apoteka, pošta i ambulanta, te je povezana sa gradovima Žepčem i Maglajem putnom komunikacijom M-17, te nizom drugih lokalnih puteva.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Ozimica
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba1 431 (100,0%)1 546 (100,0%)1 343 (100,0%)1 185 (100,0%)
Bošnjaci722 (50,45%)656 (42,43%)1569 (42,37%)1478 (40,34%)1
Hrvati692 (48,36%)849 (54,92%)717 (53,39%)689 (58,14%)
Muslimani4 (0,280%)
Ostali4 (0,280%)20 (1,294%)8 (0,596%)2 (0,169%)
Srbi3 (0,210%)13 (0,841%)10 (0,745%)12 (1,013%)
Nisu se izjasnili2 (0,140%)
Nepoznato2 (0,140%)
Crnogorci1 (0,070%)8 (0,596%)4 (0,338%)
Bosanci1 (0,070%)
Jugoslaveni8 (0,517%)29 (2,159%)
Makedonci2 (0,149%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 7. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]