Parma (štit)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Rimski konjanik sa parmom, 1. vijek
Signifer sa parmom

Parma ili parmula (deminutiv od parma) je vrsta okruglog štita koji je bio korišten u Rimskoj vojsci, posebno u kasnijem periodu Rimske Imperije.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Štit je imao prečnik ispod 0.9 metara i željezni ram, što ga je činilo jako efektivnim oružjem i zaštitom. Imao je ručku i izraženu ispupčenu bazu štita (umbo).

Parmu su koristili legionari u ranom republikanskom periodu Rimske historije, i to najniža klasa - veliti. Oprema velita se sastojala od parme, koplja, mača i kacige. Kasnije je parma zamijenjen za scutum.

Parma je bio jako efektivan štit pri blokiranju strijela, zbog čega je u svoje vrijeme bio jako popularan u Rimskoj pješadiji.

Korištenje[uredi | uredi izvor]

Za ratne svrhe je uglavnom korišten u pješadiji i konjici pomoćnih snaga (auxilia), dok su legionari radije koristili teži štit scutum, koji je nudio bolju zaštitu. Također su ga koristili i nosači zastava, signiferi. U Vergilijevoj Eneidi parma se navodi kao oružje koje su koristili Trojanci u odbrani protiv Grka (Trojanski rat), i poslije protiv Rutulijanaca.

Osim u ratovima, parmulu su koristili gladijatori Tračani, te rimski nosači zastava koji su nosili zastave kohorti, kao i zastave većine ranijih pomoćnih snaga. U Pirijskom plesu, koji je bio ratnički ples prenesen iz Antičke Grčke, parma štit je uzdizan iznad glave i udaran mačem, proizvodivši tako glasnu zvonjavu[1].

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Parma Smith's Dictionary of Greek and Roman Antiquities (1875)