Parma (štit)
Parma ili parmula (deminutiv od parma) je vrsta okruglog štita koji je bio korišten u Rimskoj vojsci, posebno u kasnijem periodu Rimske Imperije.
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Štit je imao prečnik ispod 0.9 metara i željezni ram, što ga je činilo jako efektivnim oružjem i zaštitom. Imao je ručku i izraženu ispupčenu bazu štita (umbo).
Parmu su koristili legionari u ranom republikanskom periodu Rimske historije, i to najniža klasa - veliti. Oprema velita se sastojala od parme, koplja, mača i kacige. Kasnije je parma zamijenjen za scutum.
Parma je bio jako efektivan štit pri blokiranju strijela, zbog čega je u svoje vrijeme bio jako popularan u Rimskoj pješadiji.
Korištenje[uredi | uredi izvor]
Za ratne svrhe je uglavnom korišten u pješadiji i konjici pomoćnih snaga (auxilia), dok su legionari radije koristili teži štit scutum, koji je nudio bolju zaštitu. Također su ga koristili i nosači zastava, signiferi. U Vergilijevoj Eneidi parma se navodi kao oružje koje su koristili Trojanci u odbrani protiv Grka (Trojanski rat), i poslije protiv Rutulijanaca.
Osim u ratovima, parmulu su koristili gladijatori Tračani, te rimski nosači zastava koji su nosili zastave kohorti, kao i zastave većine ranijih pomoćnih snaga. U Pirijskom plesu, koji je bio ratnički ples prenesen iz Antičke Grčke, parma štit je uzdizan iznad glave i udaran mačem, proizvodivši tako glasnu zvonjavu[1].
Reference[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Parma Smith's Dictionary of Greek and Roman Antiquities (1875)
