Preodac

Koordinate: 44°12′39″N 16°34′48″E / 44.210954°N 16.579957°E / 44.210954; 16.579957
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Preodac
naselje
Preodac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Preodac
Preodac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°12′39″N 16°34′48″E / 44.210954°N 16.579957°E / 44.210954; 16.579957
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonKanton 10
OpćinaBosansko Grahovo
Površina
 • Grad41 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto39
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 34
Matični broj106429[1]
Matični broj općine10146

Preodac je naseljeno mjesto u općini Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Na sjevernim padinama planine Šator, na nadmorskoj visini 860 m smješteno je naselje Preodac, pa se može reći da je Preodac smješten na planini Šator. Pobočni dijelovi Šatora, Vrščić i Vranjuša opasuju Preodac sa južne strane. Na toj strani je i Šatorsko jezero. Sa istoka ga omeđavaju Veliki i Mali Kuk. Od Tičeva na zapadu omeđuje ga padina Strmac i šuma Balinjača, a sa sjeverne strane više kosa i brijegova, među kojima se ističe Kuk.

Leži na tromeđi općina Bosansko Grahovo, Glamoč i Drvar. U prošlosti, osamdesetih godina dvadesetog vijeka, Preodac je bio proglašen među najljepšim selima u Evropi. U naselju Preodac bilo je preko 300 izvora pitke vode, danas ih je manje. Vodotok Brzica izbija ispod vrha Babina Greda, a Mlinski potok ispod Vranjuše. Sastaju se jedan sa drugim i još sa potokom Karlice i tada dobijaju ime Šator. Nakon izlaska iz naselja dobija poznato ime Unac i nakon toka od 66 km ulijeva se u Unu kod Martin Broda. U naselju se nalazi i jedno malo jezero.

Samo naselje je zdjeličarskog oblika, sredina mu je najniža i podvodna.

Preko Tičeva cestom vezano je za Bosansko Grahovo.

Historija[uredi | uredi izvor]

U sjevero-istočnom dijelu naselja je Crkvina blizu potoka Šator (Unac). Na tom mjestu postoje ostaci temelja cijelog zida i oltarske krivine. Ne zna se iz kog perioda je crkva.

Naselje Preodac je poznato po ostacima srednjevijekovne, Momčilove kule. Kula nije nikad istraživana, tako da se o vremenu gradnje mogu praviti samo pretpostavke. To je jedna monumentalna građevina koju je kao takvu mogao sagraditi neko od bosanskih vladara ili bosanske vlastele.

Zbog mnoštva izvora i vodotoka naselje je uvijek bilo bogato vodenicama. Bili su to jedini mlinovi na širem području naselja.

Preodac je bio i sjedište općine koja je postojala do 1963. godine, kada je ukinuta i podijeljena između općina Bosansko Grahovo, Drvar i Glamoč. Do posljednjeg rata naselje Preodac je imalo školu, poštu, dom kulture, dom penzionera, crkvu, i u njemu živjelo je oko 400 stanovnika. U ratnom periodu 1992-1995. je sve uništeno. U naselju, na početku 20.-tog vijeka živjelo je tek oko tridesetak stanovnika.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Preodac
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba39 (100,0%)195 (100,0%)322 (100,0%)522 (100,0%)3 716 (100,0%)
Srbi39 (100,0%)194 (99,49%)311 (96,58%)518 (99,23%)3 694 (99,41%)
Jugoslaveni1 (0,513%)10 (3,106%)15 (0,404%)
Ostali1 (0,311%)2 (0,054%)
Hrvati4 (0,766%)5 (0,135%)

    Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 4. 2017.
    2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 26)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 4. 2017.
    4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 4. 2017.
    5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 4. 2017.
    6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 4. 2017.

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]