Sten

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sten
Upotreba
U službi1941. - do danas
Korisnici Ujedinjeno Kraljevstvo
Proizvodnja
ProizvođačRoyal Small Arms Factory, Enfield, BSA, mnogi drugi licencirani proizvođači
Broj proizvedenih primjeraka4.6 miliona
VarijanteMk. I, II, IIS, III, IV, V, VI
Opis oružja
Težina3.2 kg
Dužina760 mm
Dužina cijevi196 mm
Kalibar9x19 mm Parabellum
Domet100 m
Spremnik municije32 metka
Brzina paljbe500 metaka/min
Brzina zrna305 m/s

Sten je naziv za čitavu britansku porodicu automata kalibra 9 mm korištenih u Drugom svjetskom ratu i Koreji u naoružanju Velike Britanije i zemalja Komonvelta. Ostali su zapamćeni po jednostavnom dizajnu i niskoj cijeni proizvodnje.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Sten se pojavio u vrijeme početka Bitke za Britaniju, kada se Velika Britanija suočila sa invazijom Njemaca. Britanske oružane snage bile su primorane da nadoknade oružje koje su izgubili tokom evakuacije iz Denkerka. Prije 1941. godine (čak i poslije) Britanci su nabavljali automate Thompson, u količinama koje su Amerikanci mogli da ponude. To baš i nije zadovoljavalo potrebe za ovom vrstom oružja, naročito nakon ulaska SAD-a u rat. Kako bi za kratko vreme opremili svoje oružane snage, dovoljno velike da se suprotstave nastupajućim Silama Osovine, Kraljevska fabrika kratkog naoružanja (Royal Small Arms Factory) u Enfildu opremljena je za proizvodnju značajno jeftinijih vrsta pešadijskog oružja od onih koje su do tada uvozili. Sten je zahtjevao minimum mašinske obrade, koristeći jednostavne, presovane metalne komponente i nešto malo zavarivanja. Veći dio proizvodnje mogao je da se odvija u malim radionicama, dok bi se sklapanje odvijalo u Enfildu. Tokom perioda proizvodnje, Sten je toliko bio pojednostavljen, da je najjednostavniji model, Sten Mark III mogao da se proizvede za samo 5 radnih sati. Neke od najjeftinijih verzija imale su svega 47 dijelova. Sten je polagano izbačen iz naoružanja tokom šezdesetih godina i tada je zamjenjen automatom Sterling. Sten se još dugo zadržao u naoružanju Izraelaca tokom izraelskog rata za nezavisnost.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Sten je istovremeno dobivao riječi hvale i kritike. Njegov osebujan izgled u odnosu na druga oružja toga doba u kombinaciji s upitnom pouzdanosti bili su problemi vojnika koji su ih koristili u borbi. Proizvodio se u velikoj mjeri od strane velikog broja proizvođača, ponekad s neoriginalnim dijelovima često je zadavao poteškoće onima koji su ga koristili. Sistem hranjenja automata zasniva se na onom kod njemačkog MP 28 što nikada nije temeljno razvijeno zbog nedostatka vremena za testiranja tokom rata.[1]

Mk. II i III verzije su bile opasne zbog toga što je dolazilo do samoopaljenja prilikom njihovog ispadanja na tlo ili prilikom repetiranja. Sten je često izdavao operatera, a jedan takav slučaj je zabilježen prilikom atentata na Schutzstaffel Obergruppenführera Reinhard Heydricha 27. maja 1942. u Pragu od strane slovačkog vojnika Jozefa Gabčíka, njegov saborac Jan Kubiš je smrtno ranio SS-ovog Obergruppenführera ručnom bombom. Francuska je pod licencom proizvodila Stenove sve do 1950tih.[2]

Osim upotrebe u Britanskoj vojsci, Sten je upotrebljavan od mnogih pokreta otpora i partizana diljem okupirane Evrope. Zbog tankog profila i jednostavnog sastavljanja i rastavljanja Sten je bio jako praktičan za gerilsko ratovanje i prikrivanje. Zvuk Stena je često varao neprijatelje da se radi o zvuku mitraljeza. Poljski pokret otpora je proizvodio unaprijeđenje Stenove pod nazivom Błyskawica.

Sten je upotrebljavan nakon Drugog svjetskog rata zamijenjujući starije Lanchester automate u britanskoj ratnoj mornarici. Ovo oružje je korišteno tokom Korejskog rata, izrađivane su posebne verzije za specijalne jedinice britanske vojske. Postepeno je povučen iz upotrebe u britanskoj i Kanadskoj vojsci 1960tih godina prošlog vijeka.

Izrael je proizvodio Sten 1948. tokom rata s Arapima u kojem je korišten od strane IDF-a.

1971. Sten je u različitim izvedbama korišten tokom rata za nezavisnost Bangladeša.

Određen broj Stenova je korišten od strane američkih specijalaca tokom vijetnamskog rata.[3]

Korisnici[uredi | uredi izvor]

Pripadnici Francuskog pokreta otpora sa Stenom
Jugoslavenski partizan sa Stenom

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Willbanks, James H., Machine Guns: An Illustrated History of Their Impact, ABC-CLIO Press (2004), ISBN 1-85109-480-6, ISBN 978-1-85109-480-6, p. 91
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 7. 2004. Pristupljeno 16. 7. 2004.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ "The Vietnam Experience LRRP 1966-1972". 25thaviation.org; preuzeto: 9. 6. 2009.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]