FC Inter Milano

   

FC Internazionale Milano
Puno ime kluba	Football Club Internazionale Milano SpA
Nadimak	Nerazzurri, La Beneamata, Il Biscione
Osnovni podaci
Lokacija	Milano
Adresa	Corso Vittorio Emanuele II, 9 20122 Milano
Stadion	San Siro Kapacitet: 80.018
Predsjednik	Massimo Moratti
Menadžer	Andrea Stramaccioni
Liga	Serie A
Federacija	FIGC
Konfederacija	UEFA
Pozicija 2011/12.	Serie A, 6. mjesto
Uspjesi	39 trofeja Serie A 18 Coppa Italia 7 Superkup Italije 5 UEFA Liga Prvaka 3 Kup UEFA 3 Intertoto kup 2 Klupsko SP 1
Dresovi
Domaći Gostujući
Web stranica: inter.it
2012/13.

Football Club Internazionale Milano S.p.A., popularno zvan Inter ili Inter Milan(o) van italijanskih granica, italijanski je nogometni klub iz Milana u pokrajini Lombardija na sjeveru Italije.

Također, Inter je jedini tim iz Italije koji je čitavu historiju proveo u Serie A, najjačoj italijanskoj ligi, i to je činjenica kojom se ponose navijači ovog kluba. Zbog svojih plavo-crnih dresova ima nadimak nerazzurri (crno-plavi).

U svojim vitrinama ova momčad ima 18 naslova Serie A, a uključujući Kup i Superkup, Inter je u Italiji osvojio 30 trofeja. Triput su osvajali Ligu prvaka - 1964, 1965. i 2010, Kup UEFA 1991, 1994. i 1998, te Interkontinentalni kup 1964. i 1965, odnosno FIFA svjetsko klupsko prvenstvo 2010.

Domaće utakmice igra na stadionu "Giuseppe Meazza", poznatom i kao San Siro, koji dijele sa AC Milanom. Taj stadion ujedno je i najveći u Italiji s kapacitetom od 80.074 sjedeća mjesta. Inter posjeduje svoj trening centar "Angelo Moratti" u Appiano Gentileu, blizu Coma.

Historija

Počeci

Sastav Intera koji je osvojio prvi Scudetto

Klub je osnovan 9. marta 1908, odvajanjem od zajedničkog kluba AC Milana. Razlog tome bilo je nezadovoljstvo grupe Italijana i Švicaraca iz kluba, zbog prevelikog broja domaćih igrača u ekipi. Po odvajanju od kluba osnovali su svoju ekipu Internazionale FC, ili skraćeno, Inter. Nadimak je tima bio La Beneamata, u prijevodu povlašteni. Za Internazionale je navijala srednja klasa i imućniji stanovnici grada.

Svoje prvo prvenstvo osvojili su 2 godine nakon nastanka, već 1910., ali tek 10 godina nakon toga su drugi put bili prvaci. Prvi trener i kapiten tima bio je Virgilio Fossati, rođen u Milanu.

U periodu između 1. i 2. svjetskog rata, klub je zbog fašističkog režima Benita Mussolinija morao promijeniti ime u Ambrosiana-Inter . Tada osvajaju i nova tri naslova. Bilo je to 1930. i 1938., a 1940. su uz prvenstvo osvojili i Kup predvođeni legendom kluba Giuseppeom Meazzom. 1942. godine vraćaju svoje prvobitno ime - Internazionale.

Grande Inter

Sarti Burgnich Picchi (c) Guarneri Facchetti Bedin Suárez Corso Jair Mazzola Peiró

Postava Intera u finalu Lige Prvaka 1965. protiv Benfice

Sarti Burgnich Picchi (c) Guarneri Facchetti Tagnin Suárez Corso Jair Mazzola Milani

Postava Intera u finalu Lige Prvaka 1964. protiv Real Madrida

Poslije rata, Inter osvaja svoj šesti Scudetto. Tada počinje najsvjetliji period u historiji kluba, znan kao Grande Inter (Veliki Inter), kad je Inter bio u samom vrhu europskog fudbala. Osvojili su prvenstvo 1953. i 1954., a nakon malo dužeg perioda bez naslova opet su bili prvaci 1963., 1965. i 1966, ovaj put sa Helenijom Herrerom na klupi. Tada osvajaju i jedina dva naslova evropskog prvaka u historiji 1964. i 1965, pobjedama protiv Real Madrida i Benfice. Pridodali su tome dva naslova Interkontinentalnog kupa.

Tada je predsjednik kluba bio Angelo Moratti čiji je sin Massimo Moratti, trenutni predsjednik kluba. Nakon toga, Inter biva poražen u finalu Lige prvaka, dvaput od Celtica i Ajaxa.

Nakon zlatne ere, Inter osvaja svoj 11. i 12. naslov 1971. i 1980. godine. Osvajaju i dva Kupa Italije 1978. i 1982. Svoj 13. naslov su osvojili 1989. godine predvođeni Nijemcima Andreas Brehmeom i Lotharom Matthäusom, te argentincem Ramón Díazom. Iduće godine stiže Jürgen Klinsmann, Inter osvaja i Superkup, ali ne uspjevaju odbraniti Scudetto.

1990-2004.

Ovaj period ostaće upamćen po osvajanju Kupa UEFA triput, 1991., 1994. te 1998., te po neuspjesima u Italiji. Čak su 1993. godine bili samo jedan bod do ispadanja.

1995. godine od Ernesto Pellegrinija klub preuzima Massimo Moratti. Naftni magnat ulaže mnogo novaca u klub, pritom rušeći rekordne sume za transfere, dovodeći Ronalda za 19,5 miliona €, te Christijana Vierija za 31 milion € 1999. godine. Međutim ni to ne pomaže da se ostvari dominacija u domovini.

2004-2010.

Navijači Intera

Nakon što Italiju potresa skandal sa namještanjem utakmica, za Inter, bar u Italiji, slijede neki svjetliji trenuci. Oduzimaju se bodovi Juventusu i Milanu, čime Inter dobija svoj 14. naslov, a Juventus biva izbačen u Seriju B. Do tada je to bio jedini tim koji uz Inter nikada nije igrao u nižem domu italijanskog fudbala. Iz Juventusa stiže Zlatan Ibrahimović, igrač koji će zlatnim slovima biti upisan u historiju Intera.

Iduće sezone Inter osvaja svoj novi, 15. naslov, rušeći rekord Serije A po broju uzastopnih pobjeda. Ekipa trenera Roberta Mancinija napravila ih je 17.

2007-08 sezona također je trofejna. Inter osvaja svoj 16. Scudetto, no Moratti želi i Ligu Prvaka. Inter biva izbačen od Liverpoola u četvrtini finala tog takmičenja što je bilo dovoljno da predsjednik Intera uruči otkaz Robertu Manciniju i pored osvojenog naslova.

2. juna 2008. godine Inter dovodi novog trenera, Jose Mourinha. On je bio jedini strani trener u Seriji A te godine. To ljeto u klub stižu neki novi igrači, Amantino Mancini, Sulley Muntari i Ricardo Quaresma koji je bio i najskuplji igrač koji je došao u Inter u tom transfer roku, nekoliko sati prije isteka transfer perioda.

No ni novi trener, ni novi igrači Interu ne donose trofej Lige prvaka. Iako je Mourinho sa svojim igračima donio 17. naslov, iako je i osvojio italijanski Superkup, navijači Intera još uvijek nisu zadovoljni jer oni žele prekinuti taj post od 40. godina bez trofeja u najelitnijem klupskom takmičenju u Evropi.

Ljeto 2009. godine donosi velike promjene u Interovom igračkom kadru. Zlatan Ibrahimović nije više član Intera, a u ovaj klub stiže kamerunski napadač Samuel Eto'o. Prinove su također Diego Milito, Thiago Motta, te Lucio.

7. augusta 2009. godine Inter je objavio da je iz Twentea na posudbu stigao Austrijski napadač Srpskih korijena Marko Arnautović.

2010 - trostruka kruna

U sezoni 2009/2010. Inter je osvojio sve što je mogao osvojiti. Odbranili su Scudetto i postali prvaci Italije peti put zaredom, pobjedivši Sienu u posljednjem kolu golom Diega Milita. Prije toga su osvojili Kup Italije u Rimu savladavši Romu također pogotkom Diega Milita.

22. maja 2010. godine Inter je u Madridu na Santiago Bernabeu osvojio svoju treću titulu prvaka Evrope. Na putu do finala savladali su Chelsea, CSKA, a posebno su impresivni bili u duelima sa Barcelonom (3:1 u Milanu, 1:0 u Barceloni). U finalu su pobjedili Bayern iz Minhena rezultatom 2:0, a oba gola je postigao Diego Milito. Nakon utakmice Jose Mourinho je objavio da prelazi u Real Madrid.

2010/2011 - period poslije Mourinha

15. juna 2010. Inter je predstavio novog trenera Rafaela Beniteza koji je došao iz Liverpoola. Benitez je odmah osvojio svoj prvi trofej Superkup Italije pobjedivši Romu 3-1, a u decembru 2010. stigao je i naslov Prvaka svijeta. Ipak, u januaru 2011. nezadovoljni pozicijom u Seriji A, uprava Intera je smjenila Beniteza i na čelo postavila bivšeg igrača i trenera Milana, Leonarda. U januaru su u klub stigli i Giampaolo Pazzini, Andrea Ranocchia, Houssine Kharjaa i Yuto Nagatomo na posudbu.

Leonardo je uspio smanjiti zaostatak za vodećim Milanom, ali Inter je sezonu završio na drugom mjestu. U četvrtfinalu Lige Prvaka savladao ih je Schalke. Na kraju sezone Leonardo je odstupio s mjesta trenera da bi postao direktor PSG-a, a Inter je zaposlio Gian Piera Gasperinija. Na ljeto su u klub stigli Ricky Alvarez, Luc Castaignos, Jonathan, Diego Forlan, te Andrea Poli i Mauro Zarate kao posuđeni igrači. Klub je napustio Samuel Eto'o.

Gian Piero Gasperini nije se proslavio na klupi Intera i smijenjen je nakon samo tri mjeseca na klupi, od strane još jednog Italijanskog stručnjaka, Claudija Ranijerija. Nakon poraza protiv Juventusa (2:0), Claudio Ranieri je smjenjen na klupi od Intera, njegovo mjesto preuzeo je Andrea Stramaccioni, do tada je bio trener FC Inter Primavera, sa kojim je pobjedio Next Generation Series.

Trenutni sastav

Ekipa

Zaključno sa 21. januar 2013.

Broj Pozicija Igrač 1 GM Samir Handanović 4 OD Javier Zanetti (kapiten) 5 SR Dejan Stanković 6 OD Matias Silvestre (na posudbi iz Palerma) 7 SR Ezequiel Schelotto 8 NA Rodrigo Palacio 10 SR Mateo Kovačić 11 SR Ricardo Alvarez 12 GM Luca Castellazzi 14 SR Fredy Guarín 16 SR Gaby Mudingayi (na posudbi iz FC Bologna) 17 SR Zdravko Kuzmanović 18 NA Tommaso Rocchi 19 SR Esteban Cambiasso 20 SR Joel Obi

Broj Pozicija Igrač 21 SR Walter Gargano (na posudbi iz Napolija) 22 NA Diego Milito 23 OD Andrea Ranocchia 24 SR Marco Benassi 25 OD Walter Samuel 26 OD Cristian Chivu 27 GM Vid Belec 31 OD Álvaro Pereira 33 OD Ibrahima Mbaye 34 GM Juan Pablo Carizzo 40 OD Juan 42 OD Jonathan 55 OD Yuto Nagatomo 99 NA Antonio Cassano

Na posudbi

Broj Pozicija Igrač GM Francesco Bardi (u Novari) NA Riccardo Bocalon (u South Tyrolu) OD Simone Benedetti (u Speziji) NA Denis Alibec (u Viitorul Constanța)

Broj Pozicija Igrač SR Lorenzo Crisetig (u Speziji) NA Mame Baba Thiam (u South Tyrolu) SR Rodrigo Alborno (u Novari) NA Samuele Longo (u Espanyolu)

Povučeni brojevi

Jedini igrač čiji je broj povučen iz upotrebe u Interu je legendarni Giacinto Facchetti.

3 – Giacinto Facchetti, lijevi bek, 1960–1978 (posthumno povučen broj)

Boje, nadimci i logoi

Najvećim dijelom svoje historije Inter je nosio dresove sa plavim i crnim prugama. 1908., kada je klub osnovan crna je izabrana da predstavlja noć, a plava nebo. 1928. nakon spajanja sa Unione Sportiva Milanese, Inter mjenja ime u Ambrosiana SS Milano, te mjenja i boje dresa, a jedna verzija dresa je bila i ona sa crvenim križem na bijeloj podlozi koja je predstavljala grb grada Milana.

Nakon II Svjetskog rata, Inter se vraća svojim originalnim bojama, iz čega je uslijedio i nadimak Nerazzurri, crno-plavi. U sezoni 2007-08 Inter je povodom stogodišnjice kao gostujući nosio upravo bijeli dres Ambrosiane sa crvenim križem.

Nadimci Intera, osim Nerazzurri su La Beneamata i Il Biscione. Dok "Beneamata" znači povlašteni, "Biscione" na Bosanskom znači "bjelouška", te ima uporište u historiji Milana.

Jedno vrijeme je upravo bjelouška bila na znaku Intera.

Rivalstva i navijači

Navijači Intera - Curva Nord

Inter je prema istraživanju La Repubblice, Inter je jedan od najpopularnijih klubova u Italiji. Najveći dio navijača Intera su pak srednja klasa, dok su navijači Milana pretežno radnička klasa.

Najveća navijačka grupa su svakako Boys San koji datiraju još od 1969. godine.

Internazionale je dobro poznat po tome što uredno skuplja rivale po Italiji i inostranstvu. U Italiji najveći rivali su mu AC Milan i Juventus, u Europi Real Madrid.

Derby

Najpoznatije je rivalstvo s gradskim suparnikom Milanom s kojim Inter dijeli stadion Giuseppe Meazza, znan i kao San Siro. Rivalstvo je tim veće što je Inter klub bogatijih, a Milan onih siromašnijih iz radničke klase. Do danas su odigrali 266 susreta u kojima je uspješniji bio Milan sa 104 pobjede prema 90 Interovih, uz 72 neriješena rezultata. Ako se pogledaju samo utakmice u Serie A onda je bolji Inter sa 60 pobjeda u odnosu na 56 Milanovih uz 52 neriješena rezultata. Od 64 prvenstva koja su se odigrala u sistemu jedne grupe 32 puta je Inter završio bolje plasiran (nisu uračunate sezone '80/81. i '82/83. koje je Milan proveo u Serie B).

Derby d'Italia

Čuveni Derby d'Italia sukob je Intera sa Juventusom. Ta utakmica je prozvana italijanskim derbijem jer niti jedna od te dvije ekipe nikad nije bila u Serie B, italijanskoj drugoj ligi. Međutim, od sezone 2006/07 to više nije tako jer je Juventus izbačen u Serie B zbog skandala oko namještanja utakmica. Tako je Inter ostao jedina italijanska ekipa koja nikad nije bila u Serie B.

Proizvođači opreme i sponzori

Godina Sponzori 1981–1982 Inno-Hit 1982–1991 Misura 1991–1992 FitGar 1992–1995 Fiorucci 1995–danas Pirelli

Godina Proizvođač opreme 1979–1982 Puma 1982–1986 Mec Sport 1986–1988 Le Coq Sportif 1988–1991 Uhlsport 1991–1998 Umbro 1998–danas Nike

Svi predsjednici kluba

Massimo Moratti, predsjednik Intera

Inter je u svojoj historiji imao mnogo predsjednika. Neki su bili vlasnici kluba, a neki su bili počasni predsjednici. Evo liste svih njih.

Predsjednik Period Giovanni Paramithiotti 1908.–1909. Ettore Strauss 1909.–1910. Carlo De Medici 1910.–1912. Emilio Hirzel 1912.–1914. Luigi Ansbacher 1914. Giuseppe Visconti Di Modrone 1914.–1919. Giorgio Hulss 1919.–1920.

Predsjednik Period Francesco Mauro 1920.–1923. Enrico Olivetti 1923.–1926. Senatore Borletti 1926.–1929. Ernesto Torrusio 1929.–1930. Oreste Simonotti 1930.–1932. Ferdinando Pozzani 1932.–1942. Carlo Masseroni 1942.–1955.

Predsjednik Period Angelo Moratti 1955.–1968. Ivanoe Fraizzoli 1968.–1984. Ernesto Pellegrini 1984.–1995. Massimo Moratti 1995.–2004. Giacinto Facchetti 2004.–2006. Massimo Moratti 2006.–

Svi treneri kluba

Inter je u svojoj historiji promjenio 55 trenera. Najuspješniji je svakako Helenio Herrera koji je pored Scudetta osvojio i Ligu Prvaka. Jose Mourinho je prvi trener u Italijanskoj historiji koji je osvojio triplu krunu (triplete).

Jose Mourinho - Trener Intera 2008.-2010.

Ime Nacionalnost Period Virgilio Fossati 1909–1915 Nino Resegotti Francesco Mauro 1919–1920 Bob Spotishwood 1922–1924 Paolo Schiedler 1924–1926 Árpád Weisz 1926–1928 József Viola 1928–1929 Árpád Weisz 1929–1931 István Tóth 1931–1932 Árpád Weisz 1932–1934 Gyula Feldmann 1934–1936 Albino Carraro 1936 Armando Castellazzi 1936–1938 Tony Cargnelli 1938–1940 Giuseppe Peruchetti 1940 Italo Zamberletti 1941 Ivo Fiorentini 1941–1942 Giovanni Ferrari 1942–1945 Carlo Carcano 1945–1946 Nino Nutrizio 1946 Giuseppe Meazza 1947–1948 Carlo Carcano 1948 Dai Astley Šablon:ZD-W 1948 Giulio Cappelli 1949–1950 Aldo Olivieri 1950–1952 Alfredo Foni 1952–1955 Aldo Campatelli 1955 Giuseppe Meazza 1955–1956 Annibale Frossi 1956 Luigi Ferrero 1957 Giuseppe Meazza 1957 Jesse Carver 1957–1958 Giuseppe Bigogno 1958 Aldo Campatelli 1959–1960 Camillo Achilli 1960 Giulio Cappelli 1960 Helenio Herrera 1960–1968

Ime Nacionalnost Period Alfredo Foni 1968–1969 Heriberto Herrera 1969–1971 Giovanni Invernizzi 1971–1973 Enea Masiero 1973 Helenio Herrera 1973 Enea Masiero 1974 Luis Suárez 1974–1975 Giuseppe Chiappella 1976–1977 Eugenio Bersellini 1977–1982 Rino Marchesi 1982–1983 Luigi Radice 1983–1984 Ilario Castagner 1984–1986 Mario Corso 1986 Giovanni Trapattoni 1986–1991 Corrado Orrico 1991 Luis Suárez 1992 Osvaldo Bagnoli 1992–1994 Giampiero Marini 1994 Ottavio Bianchi 1994–1995 Luis Suárez 1995 Roy Hodgson 1995–1997 Luciano Castellini 1997 Luigi Simoni 1997–1998 Mircea Lucescu 1999 Luciano Castellini 1999 Roy Hodgson 1999 Marcello Lippi 1999–2000 Marco Tardelli 2000–2001 Héctor Raul Cúper 2001–2003 Corrado Verdelli 2003 Alberto Zaccheroni 2003–2004 Roberto Mancini 2004–2008 José Mourinho 2008–2010 Rafael Benitez 2010 Leonardo 2010-2011 Gian Piero Gasperini 2011 Claudio Ranieri 2011-2012 Andrea Stramaccioni 2012-

Trofeji

Nacionalni Trofeji

• Serija A : 18

1909/10, 1919/20, 1929/30, 1937/38, 1939/40, 1952/53, 1953/54, 1962/63, 1964/65, 1965/66
1970/71, 1979/80, 1988/89, , 2006/07, 2007/08; 2008/09, 2009/10

• Kup Italije: 5

1938/39, 1977/78, 1981/82, 2004/05, 2005/06, 2010/11

• Superkup Italije: 5

1989., 2005., 2006., 2008.; 2010.

Internacionalni Trofeji

• UEFA Liga Prvaka : 3

1963/64, 1964/65, 2009/10

• UEFA Evropska liga: 3

1990/91, 1993/94, 1997/98

• Interkontinentalni kup: 3

1964., 1965., 2010.

Omladinski trofeji

Trofeo Giacinto Facchetti:

• Osvajači (6):1964; 1966; 1969; 1989; 2002; 2007

Primavera Italijanski Kup:

• Osvajači (5):1973; 1976; 1977; 1978; 2006

Campionato U-23:

• Osvajači (1):1975

Viareggio World Club Turnir, Carnevale Cup:

• Osvajači (5):1962; 1971; 1986; 2002; 2008; 2010

U-14 Prvenstvo:

• Osvajači (4):1988; 1997; 2003; 2006

U-16 Prvenstvo:

• Osvajači (4):1985; 1987; 1998; 2008

U-18 Prvenstvo:

• Osvajači (3):1980; 1984; 1991

U-20 Prvenstvo:

• Osvajači (5):1975; 1983; 1989; 1990; 1991

Filippo De Cecco Turnir:

• Osvajači (2):2006; 2008

Ostali uspjesi

Viceprvaci Italije (13) : 1932/33, 1933/34, 1934/35, 1940/41, 1948/49, 1950/51, 1961/62, 1963/64 1966/67, 1969/70, 1992/93, 1997/98, 2002/03, 2010/11

Finalisti kupa (6) : 1958/59 (vs Juventus), 1964/65 (vs Juventus), 1976/77 (vs Milan), 1999/00 (vs Lazio), 2006/07 (vs Roma), 2007/08 (vs Roma)

Finalisti superkupa (2) : 2000 (vs Lazio), 2007 (vs Roma)

Finalisti Lige prvaka (Kupa prvaka) (2) : 1966/67 (vs Celtic Glasgow), 1971/72 (vs Ajax)

Finalisti Kupa UEFA : 1996/97 (vs Schalke 04)

Finalisti Mitropa kupa : 1933 (vs Austria Vienna)

Individualna priznanja

FIFA Igrač godine

Slijedeći igrači su osvojili ovu titulu dok su igrali za Inter:

• 2002 - Ronaldo
• 1997 - Ronaldo
• 1991 - Lothar Matthäus

Ballon d'Or/Evropski Igrač godine

Slijedeći igrači su osvojili Ballon d'Or dok su igrali za Inter:

• 1997 - Ronaldo
• 1990 - Lothar Matthäus

Svjetski igrač godine

Slijedeći igrači su osvojili ovu nagradu dok su igrali za Inter:

• 2002 - Ronaldo
• 1997 - Ronaldo
• 1990 - Lothar Matthäus

UEFA Klupski Igrač godine

Slijedeći igrači su osvojili ovu nagradu dok su igrali za Inter:

• 1997/98 - Ronaldo

Nacionalna Prvenstva

Razini	Kategorija	Ulaganja	Debi	Prošle Sezone	Ukupan
1°	Prima Categoria	7	1909/10	1920/21	96
	Prima Divisione	5	1921/22	1925/26
	Divisione Nazionale	4	1926/27	1945/46
	Serie A	80	1929/30	2011/12

Međunarodnim Natjecanjima

Konkurencija	Ulaganja	Debi	Prošle Sezone
Interkontinentalni kup	2	1964.	1966.
FIFA SP za klubove	1	2010.	2010.
UEFA Liga Prvaka	15	1963/64	2010/11.
UEFA Kup pobjednika kupova	2	1978/79	1982/83
UEFA Evropska liga	23	1972/73	2003/04
UEFA Superkup	1	2010.	2010.

FC Internazionale Milano kao kompanija

Prema The Football Money League koji su izdali Deloitte, u sezoni 2005-06, Inter je bio 7. najbogatiji klub na svijetu sa vrijednošću od €206.6 miliona €.

Vanjski linkovi

• Zvanični sajt
• Fan forum Internazionalea sa Balkana