Idi na sadržaj

CEFTA

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini
CEFTA
  • Marrëveshja e Tregtisë së Lirë të Evropës Qendrore (sq)
  • Central European Free Trade Agreement (en)
  • Централноевропски договор за слободна трговија (mk)
  • Acordul Central European al Comerțului Liber (ro)
  • Централноевропски договор о слободној трговини (sr)
Zastava Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini
Zastava
Položaj Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini na karti
Karta Evrope (siva) sa prikazanim
članicama CEFTA-e (plava).
Službeni jezik
Broj zemalja članica
  • 7 država
Lideri  
 Predsjedavajući
Albanija Albanija
 Generalni sekretar
Slovenija Renata Vitez
Zakonodavstvo
Datum osnivanja 21. decembar 1992.
Površina
 Ukupno
252.428 km2
Stanovništvo
 Ukupno (procjena 2018)
21,4 milion[1] 
85/km2 
BDP (PKM) 2018
 Ukupno
$290 milijardi[1] 
$13.500 
Valuta
6 valuta
Vremenska zona UTC+1/+2 (CET / EET)
 Ljeti (DST)
UTC+2/+3 (CEST / EEST)

CEFTA (eng: Central European Free Trade Association)[2][3] je ekonomska organizacija. Puni naziv na bosanskom je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini.

Članice su joj Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Prije ulaska u Evropsku uniju, članice su bile i Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunija i Hrvatska. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21. decembra 1992. u Krakovu, Poljska.

CEFTA je obuhvaćala prostor od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora, te je imala tržište od približno 90 miliona ljudi. Sve članice CEFTE-e su u dobrim odnosima i mogućnostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanju ugovora o CEFTA-i potpisale i pristanak za saradnju s EU.

Nakon cjelodnevnih konsultacija, u Bruxellesu je 10. oktobra 2006. osam od deset zemalja sudionica pregovora je parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i. Potpisivanje ugovora bilo je najavljeno za 19. decembar 2006. u Bukureštu. Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija i UNMIK isred Kosova su parafirale ugovor. Srbija i Bosna i Hercegovina su tada odbile parafiranje jer su tražile povoljnije uslove, BiH je htjela bolje uslove, po pitanju nekoliko poljoprivrednih proizvoda, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom. Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa ostalim državama članicama. Nakon dodatnih razgovora i usaglašavanja stavova sporazum je potpisalo svih deset zemalja sudionica pregovora i to 19. decembra 2006., kako je i predviđeno. Od 1. januara 2007. zemlje potpisnice su postale članice CEFTA-e.

Članice

[uredi | uredi izvor]
Država članicaPristupanjeNapuštanje
Poljska1992.2004.
Mađarska
Čehoslovačka Češka (1993)
Slovačka
Slovenija1996.
Rumunija1997.2007.
Bugarska1999.
Hrvatska2003.2013.
Sjeverna Makedonija (do 2019. Republika Makedonija)2006.
Albanija2007.
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Moldavija
Srbija
Ujedinjene nacije UNMIK (u ime Kosovo Kosova)

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 "Report for Selected Countries and Subjects". www.imf.org (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 3. 2021.
  2. bitlab.rs. "CEFTA". http://vet.gov.ba (jezik: srpski). Pristupljeno 25. 8. 2025. Vanjski link u parametru |website= (pomoć)
  3. "About Central European Free Trade Agreement (CEFTA)". CEFTA (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 8. 2025.