Dunja
Dunja | |
---|---|
![]() Dunja | |
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Rosales |
Porodica | Rosaceae |
Potporodica | Maloideae |
Rod | Cydonia |
Vrste | |

Dunja (lat. - Cydonia oblonga) je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. Svoje latinsko ime je dobila po starom grčkom gradu Kydonia, danas grad Chania na ostrvu Kreti. U Armeniji i Iranu, dunje rastu u divljini.[1]
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Dunja je drvo visoko 2 do 7 metara visine koje raste u Aziji i Evropi. Krošnja je gusta i široka. Cvjeta kratko u maju i junu, a cvjetovi su joj ružičasti.[1] Voli toplije krajeve i često se sadila u pored vinograda. Da bi pravilno cvjetala, potrebno je da temperatura bude ispod 7oC. Plod dunje je jarko žut, tvrd, blagog mirisa i oporog ukusa.
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]Sjemenke sadrže dosta sluzi, otrovnog cijanid-glikozida i masnih ulja. Sam plod sadrži mnogo vitamina C, kalijuma, natrijuma, cinka, željeza, bakra, mangana i fluora, tanina, organskih kiselina, veoma mnogo pektina i sluzi.[2]
|
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatle potiče naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.[3]
Dunja se upotrebljava u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe. Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Uredništvo (2015-03-03). "Dunja (Cydonia oblonga)". Plantea (jezik: hrvatski). Pristupljeno 20. 5. 2025.
- ^ Tanja (2017-04-21). "Dunja - Kalorije i nutritivni sastav". Tablica Kalorija. Pristupljeno 20. 5. 2025.
- ^ Magazin, Hedonist (2019-07-02). "Poreklo reči Marmelada - Hedonist Magazin" (jezik: srpski). Pristupljeno 20. 5. 2025.