Idi na sadržaj

Ladislav IV, kralj Ugarske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ladislav IV
Vladavina6. 8. 1272-10. 7. 1290.
PrethodnikStjepan V
NasljednikAndrija III
SupružnikIzabela Anjou
DinastijaArpad
OtacStjepan V, kralj Ugarske
MajkaElizabeta Kumanska
Rođenje (1262-08-05) 5. august 1262..
SmrtOktobar 1290 (1282–1283 god)
Körösszeg, Kraljevina Ugarska
Mjesto sahraneKatedrala Csanád

Ladislav IV (mađarski: László IV; 5. august 1262. - 10. juli 1290.), poznatiji kao Ladislav Kumanac (mađarski: László Kun; slovački: Ladislav Kumánsky), je bio kralj Ugarske od 1272. do 1290. Njegova majka, Elizabeta,[1][2] je bila kćerka poglavice paganskih Kumana koji su se naselili u Ugarskoj. U sedmoj godini oženio je Izabelu, kćerku sicilijanskog kralja Karla I. Nakon smrti njegovog oca Stjepana V 6. augusta 1272, mnogi baroni su se borili jedni protiv drugih za vrhovnu vlast. Ladislav je krunisan kraljem Ugarske na skupštini prelata, barona, plemića i Kumana 1277. Bio je u savezu sa njemačkim kraljem Rudolfom I protiv češkog kralja Otakara II. Njegova vojska je imala istaknutu ulogu u Rudolfovoj pobjedi nad Otakarom u bici na Moravskom polju 26. augusta 1278.

Međutim, Ladislav nije mogao učvrstiti kraljevsku vlast u Ugarskoj. Papa Nikola III poslao je Filipa u Ugarsku da pomogne Ladislavu da učvrsti vlast. Papin legat Filip je došao u Ugarsku početkom 1279.[3][4] kako bi pomogao Ladislavu , ali je prelat bio šokiran prisustvom više hiljada paganskih Kumana u Ugarskoj.[5][4] Ladislav je obećao da će ih natjerati da pređu na hrišćanstvo,[3] ali su oni odbili da se povinuju zahtjevima prelata. Ladislav je nakon toga odlučio da ih podrži, zbog čega ga je Filip ekskomunicirao.[5][6] Kumani su zatvorili prelata,[7][6] a prelatovi partizani su zarobili Ladislava.[7][6] Početkom 1280. Ladislav se složio da nagovori Kumane da puste prelata,[8] ali su mnogi Kumani preferirali odlazak iz Ugarske.[9][10] Ladislav je pobijedio kumansku vojsku koja je napala Ugarsku 1282. Nakon što je prebrodio mongolsku invaziju 1285,[11] Ladislav je postao toliko nepopularan da su ga mnogi njegovi podanici optužili da je podsticao mongole da napadnu Ugarsku.[5] Tokom posljednjih godina života, on je lutao cijelom zemljom sa svojim kumanskim saveznicima, ali nije više bio u stanju da kontroliše najmoćnije lordove i biskupe. Papa Nikola IV je planirao da proglasi krstaški rat protiv njega, ali su ga ubila tri kumana zbog protjerivanja njihove porodice iz Ugarske.[12]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Kristó 1994, str. 396.
  2. ^ Kristó i Makk 1996, str. 274, Appendix 5.
  3. ^ a b Érszegi i Solymosi 1981, str. 174.
  4. ^ a b Berend 2001, str. 277.
  5. ^ a b c Engel 2001, str. 109.
  6. ^ a b c Kristó i Makk 1996, str. 278.
  7. ^ a b Érszegi i Solymosi 1981, str. 175.
  8. ^ Érszegi i Solymosi 1981, str. 175–176.
  9. ^ Érszegi i Solymosi 1981, str. 176.
  10. ^ Kristó 2003, str. 193–194.
  11. ^ Bárány 2012, str. 357.
  12. ^ Rásonyi, L. (1967). "Les anthroponyms Comans de Hongrie". Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae. 20 (2): 135–149. JSTOR 23682109 – preko JSTOR.

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Primarni izvori

[uredi | uredi izvor]
  • Simon of Kéza: The Deeds of the Hungarians (Edited and translated by László Veszprémy and Frank Schaer with a study by Jenő Szűcs) (1999). CEU Press. ISBN 963-9116-31-9.
  • The Hungarian Illuminated Chronicle: Chronica de Gestis Hungarorum (Edited by Dezső Dercsényi) (1970). Corvina, Taplinger Publishing. ISBN 0-8008-4015-1.

Sekundarni izvori

[uredi | uredi izvor]
  • Bain, Robert Nisbet (1911). "Ladislaus IV." . u Chisholm, Hugh (ured.). Encyclopædia Britannica. 16 (11. izd.). Cambridge University Press. str. 59–60.
  • Bárány, Attila (2012). "The Expansion of the Kingdom of Hungary in the Middle Ages (1000–1490)". u Berend, Nóra (ured.). The Expansion of Central Europe in the Middle Ages. Ashgate Variorum. str. 333–380. ISBN 978-1-4094-2245-7.
  • Bartl, Július; Čičaj, Viliam; Kohútova, Mária; Letz, Róbert; Segeš, Vladimír; Škvarna, Dušan (2002). Slovak History: Chronology & Lexicon. Bolchazy-Carducci Publishers, Slovenské Pedegogické Nakladatel'stvo. ISBN 0-86516-444-4.
  • Berend, Nora (2001). At the Gate of Christendom: Jews, Muslims and 'Pagans' in Medieval Hungary, c. 1000–c. 1300. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02720-5.
  • Engel, Pál (2001). The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526. I.B. Tauris Publishers. ISBN 1-86064-061-3.
  • Fine, John V. A. Jr. (1994) [1987]. The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0-472-08260-4.
  • Érszegi, Géza; Solymosi, László (1981). "Az Árpádok királysága, 1000–1301 [The Monarchy of the Árpáds, 1000–1301]". u Solymosi, László (ured.). Magyarország történeti kronológiája, I: a kezdetektől 1526-ig [Historical Chronology of Hungary, Volume I: From the Beginning to 1526] (jezik: mađarski). Akadémiai Kiadó. str. 79–187. ISBN 963-05-2661-1.
  • Klaniczay, Gábor (2002). Holy Rulers and Blessed Princes: Dynastic Cults in Medieval Central Europe. Cambridge University Press. ISBN 0-521-42018-0.
  • Kontler, László (1999). Millennium in Central Europe: A History of Hungary. Atlantisz Publishing House. ISBN 963-9165-37-9.
  • Kristó, Gyula; Makk, Ferenc (1996). Az Árpád-ház uralkodói [Rulers of the House of Árpád] (jezik: mađarski). I.P.C. Könyvek. ISBN 963-7930-97-3.
  • Kristó, Gyula (1994). "IV. (Kun) László [Ladislaus IV the Cuman]". u Kristó, Gyula; Engel, Pál; Makk, Ferenc (ured.). Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) [Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)] (jezik: mađarski). Akadémiai Kiadó. str. 396. ISBN 963-05-6722-9.
  • Kristó, Gyula (2003). Háborúk és hadviselés az Árpádok korában [Wars and Tactics under the Árpáds] (jezik: mađarski). Szukits Könyvkiadó. ISBN 963-9441-87-2.
  • Makk, Ferenc (1994). "Mária 2. [Mary, 2nd entry]". u Kristó, Gyula; Engel, Pál; Makk, Ferenc (ured.). Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) [Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)] (jezik: mađarski). Akadémiai Kiadó. str. 444. ISBN 963-05-6722-9.
  • Sălăgean, Tudor (2005). "Regnum Transilvanum. The assertion of the Congregational Regime". u Pop, Ioan-Aurel; Nägler, Thomas (ured.). The History of Transylvania, Vol. I. (Until 1541). Romanian Cultural Institute (Center for Transylvanian Studies). str. 233–246. ISBN 973-7784-00-6.
  • Šablon:A History of the Byzantine State and Society
  • Žemlička, Josef (2011). "The Realm of Přemysl Ottokar II and Wenceslas II". u Pánek, Jaroslav; Tůma, Oldřich (ured.). A History of the Czech Lands. Charles University in Prague. str. 106–116. ISBN 978-80-246-1645-2.
  • Zsoldos, Attila (2007). Családi ügy: IV. Béla és István ifjabb király viszálya az 1260-as években [A family affair: The Conflict between Béla IV and King-junior Stephen in the 1260s] (jezik: mađarski). História, MTA Történettudományi Intézete. ISBN 978-963-9627-15-4.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ladislav_IV,_kralj_Ugarske&oldid=3649509"