Olimpijske igre 2016.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Olimpijske igre 2016.
Olympia 2016 - Rio.svg
Logo Olimpijade 2016.
Grad domaćin Rio de Janeiro, Brazil
Br. država 207
Br. sportista 8.225 potvrđeno (očekuje se preko 10.500)
Br. sportova 28
Br. takmičenja 306
Otvaranje igara 5. august 2016.
Zatvaranje igara 21. august 2016.

Ljetne olimpijske igre 2016, službeno poznate kao XXXI olimpijske igre i često zvane Rio 2016, bile veliko su međunarodno sportsko takmičenje u tradiciji Olimpijskih igara održane u Rio de Janeirou, Brazil, od 5. do 21. augusta 2016. godine. Rekordan broj zemalja je učestvovao u rekordnom broju sportova. Učestvovalo je preko 10.500 sportista iz 206 Nacionalnih olimpijskih komiteta (NOK), uključujući debitante Kosovo i Južni Sudan.[1] Sa 306 kompleta medalja, igre su imale 28 olimpijskih sportova - uključujući ragbi 7 i golf, koje je Međunarodni olimpijski komitet dodao u 2009. godini. Ovi sportski događaji su održani na 33 borilišta u gradu domaćinu i 5 borilišta u gradovima: São Paulo (najveći grad u Brazilu), Belo Horizonte, Salvador, Brasília (glavni grad Brazila) i Manaus.

Ovo su bile prve Ljetne olimpijske igre u okviru predsjedavanja Thomasa Bacha MOK-om.[1] Grad domaćin, Rio de Janeiro, je odlučen na 121. sjednici MOK-a održanoj u Kopenhagenu, Danska, 2. oktobra 2009. godine. Rio je bio prvi južnoamerički grad koji je ugostio Ljetne olimpijske igre. Također ovo su prve igre održane u zemlji portugalskog govornog područja, prve igre koje su održane u potpunosti tokom zimske sezone zemlje domaćina (igre 2000. godine su počele 15. septembra – 5 dana prije septembarskog ekvinocija u južnoj hemisferi), prve od 1968. godine održane u Latinskoj Americi i prve od 2000. (treće ukupno) održane u južnoj hemisferi.[2]

Odabir domaćina[uredi | uredi izvor]

Djevojčica dodaje svoj potpis kao podršku kandidaturi Rio de Janeiroa da ugosti Olimpijske igre 2016. (januar 2009).

Proces odabira domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2016. godine službeno je počeo 16. maja 2007.[3] Prvi korak za svaki grad je bilo podnošenje početne prijave Međunarodnom olimpijskim komitetu (MOK) do 13. septembra 2007, čime se potvrđuje njihova ponuda. Dovršeni službeni papiri ponude, koji sadrže odgovore na 25 pitanja MOK-a, bili su dostavljeni od strane svakog grada podnosioca prijave do 14. januara 2008. 4. juna 2008. godine četiri grada kandidata su izabrana u uži izbor: Chicago, Madrid, Rio de Janeiro i Tokio (koji je ugostio LJOI 1964. i bit će ponovo domaćin u 2020). MOK nije promovisao Dohu u fazu kandidatura, uprkos postizanju boljeg rezultata od izabranog kandidata grada Rio de Janeiroa, zbog njihove namjere da ugoste Olimpijadu u oktobru, izvan MOK-ovog sportskog kalendara. Prag i Baku također nisu uspjeli proći dalje.[4]

Marokanka Nawal El Moutawakel je bila na čelu deseteročlane Komisije za procjenu, ona je također predsjedavala i komisijom za procjenu kandidatura za Ljetne olimpijske igre 2012. Komisija je napravila inspekcije na licu mjesta tokom drugog kvartala 2009. godine. 2. septembra, mjesec dana prije izbora domaćina, oni su izdali sveobuhvatnu tehničku procjenu za članove MOK-a.[5]

Na snagu su stavljena mnoga ograničenja kako bi se spriječila komunikacija ili direktno uticanje na 115 članova glasača. Gradovi nisu smjeli pozvati u posjetu ni jednog člana MOK-a, niti su im smjeli slati bilo šta što bi se moglo protumačiti kao poklon. Ipak, gradovi ponuđači su uložili velike sume u svoje PR i medijske programa u pokušaju da indirektno utječu na članove MOK-a pridobivanjem domaće publike, dobivanjem podrške od sportskih medija i općih međunarodnih medija.

Na kraju krajeva, vi komunicirate sa samo 115 ljudi do kojih svako ima ljude koji utiču na njega i grupe koje vrše pritisak, ali u suštini vi i dalje ne govorite sa više od oko 1.500 ljudi, možda 5.000 u najširem smislu. Tu se ne radi samo o dobivanju glasova, već se radi o ciljanoj i veoma pažljivo planiranoj kampanji.

– Jon Tibbs, konsultant naponudu Tokija[6]

Finalno glasanje je održano 2. oktobra 2009. godine u Kopenhagenu, gdje su Madrid i Rio de Janeiro smatrani za favorite dobivanja igara. Chicago i Tokio su eliminisani nakon prve i druge runde glasanja, dok je Rio de Janeiro sa značajnom prednošću u odnosu na Madrid došao u finalnu rundu. Prednost je zadržana i Rio de Janeiro je odabran za domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2016. godine. Neuspjele kandidature drugih južnoameričkih gradova uključuju Buenos Aires (1936, 1956, 1968, 2004), Cali (1976, 1988, 2004) i Brasília, koja se povukla tokom odabira domaćina za LJOI 2000.

Rezultati odabira domaćina za LJOI 2016.[7]
Grad NOK Runda 1 Runda 2 Runda 3
Rio de Janeiro Flag of Brazil.svg Brazil 26 46 66
Madrid Flag of Spain.svg Španija 28 29 32
Tokio Flag of Japan.svg Japan 22 20
Chicago SAD 18

Razvoj i priprema[uredi | uredi izvor]

Karta Rio de Janeira koja pokazuje takmičarska borilišta za Olimpijske igre 2016.
Stadion Maracaná, lokacija ceremonija otvaranja i zatvaranja, te finala nogometnog turnira.
Radical Park of Rio

26. juna 2011. godine, na AroundTheRings.com je objavljeno da je Roderlei Generali, operativni direktor Rio de Janeiro Organizacionog komiteta za Olimpijske igre, podnio ostavku samo godinu dana nakon što je preuzeo posao u ROOK-u. Ovo dolazi samo pet mjeseci nakon otkaza glavnog direktora za usaglašenost, Flávio Pestana, iz privatnih razloga.[8] Pestana se povukao kasnije tokom Ljetnih paraolimpijskih igara 2012. Renato Ciuchin je tada imenovan kao glavni direktor za usaglašenost.[9]

Borilišta i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

U Rio de Janeiru, Barra da Tijuca će ugostiti većinu borilišta Olimpijskih i Paraolimpijskih igara 2016. Ostatak će biti smješten u tri zone grada domaćina: Plaža Copacabana, Maracanã i Deodoro. U Barra da Tijuca će se također nalaziti i olimpijsko selo.

Historijski centar Ria prolazi kroz veliki projekt revitalizacije urbanih rivi pod nazivom Porto Maravilha.[10] One pokrivaju površinu od 5 km2. Projekt ima za cilj da preuređenje lučkog područja poveća atraktivnost centra grada i poboljša položaja konkurentnosti Ria u globalnoj ekonomiji. Urbano renoviranje uključuje: 700 km javnih mreža vodovoda, kanalizacije, drenaže, električne energije, plina i telekomunikacija; 4 km tunela; 70 km puteva; 650 km2 trotoara; 17 km biciklističkih staza; 15,000 stabala; tri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kao dio renovacije, izgrađen je novi tramvaj koji ide od Aerodroma Santos Dumont do Rodoviária Novo Rio. Tramvaj je pokrenut u aprilu 2016.[11] Olimpijske igre zahtjevaju više od 200 kilometara sigurnosne ograde. Za skladištenje materijala, Rio 2016 koristi dva skladišta. 15.000 kvadratnih metara veliko škladište u Barra da Tijuca u zapadnom Riju se koristi za prikupljanje i sastavljanje namještaja i pribora za Olimpijsko selo. Drugo skladište veličine 90.000 kvadratnih metara, smješteno u Duque de Caxias u blizini ceste koja vodi do borilišta, sadrži svu opremu potrebnu za sportske događaje.[12]

Iako cijeli grad prolazi kroz velika poboljšanja infrastrukture, postoji zabrinutost da se neki od projekata nikad neće ostvariti.[13]

Selo sportaša[uredi | uredi izvor]

Za selo sportaša se tvrdi da je najveće u olimpijskoj historiji. Područje uključuje oko 80.000 stolica, 70.000 stolova, 29.000 madraca, 60.000 vješalica, 6.000 televizora i 10.000 pametnih telefona.[12]

Nogomet[uredi | uredi izvor]

Dodatno, neke nogometne utakmice će se odigrati na 5 stadiona u gradovima: São Paulo, Belo Horizonte, Salvador, Brasília i Manaus.

Tehnologija[uredi | uredi izvor]

Olimpijske igre u Riju će imati potpuno novu robotsku tehnologiju koju je stvorio Mark Roberts Motion Control koja će proširiti doseg fotografa na različitim borilištima.[14]

Sigurnost[uredi | uredi izvor]

Zabrinutost u vezi završetka[uredi | uredi izvor]

Maracanãzinho Gymnasium, lokacija za odbojku.
BRT karta za Olimpijske igre.
Bus Rapid Transit u Međunarodnom aerodromu Rio de Janeiro. System povezuje aerodrom sa olimpijskim područjima.
Karta metroa Rio de Janeira, uključujući konekcije sa olimpijskim područjem u Barra da Tijuca.

Finansiranje[uredi | uredi izvor]

Prodaja ulaznica[uredi | uredi izvor]

Putovanje baklje[uredi | uredi izvor]

Kalendar[uredi | uredi izvor]

Ovo je trenutni klendar baziran na rasporedu objavljenom na dan početka prodaje karata, 31. marta 2015.[15]

Sve satnice su po vremenu u Brasíliji (UTC–3)
SO Svečano otvaranje Takmičarski dani 1 Broj finala GE Gala egzibicije SZ Svečano zatvaranje
August 3.
sri
4.
čet
5.
pet
6.
sub
7.
ned
8.
pon
9.
uto
10.
sri
11.
čet
12.
pet
13.
sub
14.
ned
15.
pon
16.
uto
17.
sri
18.
čet
19.
pet
20.
sub
21.
ned
Broj finala
Ceremonije (otvaranja / zatvaranja) SO SZ
Atletika 3 5 4 5 5 4 6 7 7 1 47
Badminton 1 1 2 1 5
Biciklizam Cestovni biciklizam 1 1 2 18
Velodromski biciklizam 1 2 2 1 1 3
BMX 2
Brdski biciklizam 1 1
Boks 1 1 1 1 1 1 3 4 13
Dizanje tegova 1 2 2 2 2 2 1 1 1 1 15
Džudo 2 2 2 2 2 2 2 14
Gimnastika Sportska 1 1 1 1 4 3 3 GE 18
Ritmička 1 1
Trampolin 1 1
Golf 1 1 2
Hokej na travi 1 1 2
Hrvanje 2 2 2 3 3 2 2 2 18
Jedrenje 2 2 2 2 2 10
Kajak i kanu Slalom 1 1 2 16
Sprint 4 4 4
Konjički sport 2 1 1 1 1 6
Košarka 1 1 2
Mačevanje 1 1 1 1 2 1 1 1 1 10
Moderni petoboj 1 1 2
Nogomet 1 1 2
Odbojka Odbojka na pijesku 1 1 4
Dvoranska odbojka 1 1
Plivanje 4 4 4 4 4 4 4 4 1 1 34
Ragbi 7 1 1 2
Rukomet 1 1 2
Sinhronizirano plivanje 1 1 2
Skokovi u vodu 1 1 1 1 1 1 1 1 8
Stoni tenis 1 1 1 1 4
Streličarstvo 1 1 1 1 4
Streljaštvo 2 2 2 1 2 1 2 2 1 15
Tekvando 2 2 2 2 8
Tenis 1 1 3 5
Triatlon 1 1 2
Vaterpolo 1 1 2
Veslanje 2 4 4 4 14
Ukupan broj finala 12 14 14 15 20 19 24 21 22 17 25 16 23 22 30 12 306
Zajednički zbir 12 26 40 55 75 94 118 139 161 178 203 219 242 264 294 306
August 3.
sri
4.
čet
5.
pet
6.
sub
7.
ned
8.
pon
9.
uto
10.
sri
11.
čet
12.
pet
13.
sub
14.
ned
15.
pon
16.
uto
17.
sri
18.
čet
19.
pet
20.
sub
21.
ned
Broj finala

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "About Rio 2016 Summer Olympics". Rio 2016 Olympics Wiki. Pristupljeno 31. 10. 2015. 
  2. ^ "Why Winter Olympics Bypass the Southern Hemisphere - Winter Olympics 2014". 
  3. ^ "2016 Bid Process Launched". Međunarodni olimpijski komitet. 16. 5. 2007. 
  4. ^ "Four on 2016 Olympics short-list". BBC News. 4. 6. 2008. Pristupljeno 15. 3. 2010. 
  5. ^ "Olympic News – Official Source of Olympic News". Međunarodni olimpijski komitet. Pristupljeno 30. 7. 2012. 
  6. ^ Rings Around the World Communicate magazine, april 2009
  7. ^ "Past Bid Results". GamesBids.com. Pristupljeno 31. 10. 2015. 
  8. ^ "Around the Rings - Articles Archive". aroundtherings.com. Pristupljeno 31. 10. 2015. 
  9. ^ [1]
  10. ^ Porto Maravilha Rio de Janeiro City Hall. Pristupljeno 10. 8. 2012. (pt).
  11. ^ Railway, Gazette (26. 11. 2015). "Rio tram starts test running". Railway Gazette. Railway Gazette. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  12. ^ a b "8,400 shuttlecocks, 250 golf carts, 54 boats... the mind-blowing numbers behind the Rio 2016 Games". 
  13. ^ Jaroschewski, Julia (29. 4. 2016). "Between hope and despair". D+C, development and cooperation. Pristupljeno 25. 5. 2016. 
  14. ^ Simon, Johnny (4. 6. 2016). "Rio Games to have smart sports cameras". Mashable.com. Pristupljeno 4. 6. 2016. 
  15. ^ "Tickets". NOC*NSF. 31. 3. 2015. Pristupljeno 6. 5. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Prethodno
London
Ljetne Olimpijske igre
Rio de Janeiro

XXXI olimpijske igre (2016)
Poslije 
Tokyo