Pančevo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pančevo
Grad
Панчево
Znamenitosti Pančeva
Znamenitosti Pančeva
Službeni grb Pančevo
Grb
Pančevo nalazi se u Srbija
Pančevo
Pančevo
Lokacija u Srbiji
Koordinate: 44°52′14″N 20°38′25″E / 44.87056°N 20.64028°E / 44.87056; 20.64028Koordinate: 44°52′14″N 20°38′25″E / 44.87056°N 20.64028°E / 44.87056; 20.64028
Država Srbija
OkrugJužnobanatski okrug
Vlada
 • GradonačelnikSaša Pavlov (SNS) ({{{gradonačelnik_stranka}}})
Površina
 • Metropolitansko područje148,8 km2
Nadmorska visina77 m
Stanovništvo 
 • Urbano područje76.203
 • Metropolitansko područje123.414
 • Metropolitansko područje (gustoća)829,4 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj26000
Pozivni broj(+381) 013
Registracija vozilaPA
Veb-sajthttp://www.pancevo.rs

Pančevo (srp.: Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova,, rum. Panciova, slk. Pánčevo, rusinski Панчево) je grad u Banatu (Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Teritorijalno je sjedište istoimene općine kao i Južno-Banatskog okruga.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pančevo se prvi put spominje u 12. vijeku. U srednjem vijeku, Pančevo je pripadalo kovinskoj županiji. U tursko doba bilo je većinsko srpsko naselje. Poslije odlaska Turaka (1716.), bilo je središte okruga. Već u to doba počinje u Pančevu naseljavanje Nijemaca i traje u jačem razmjeru kroz cijelo 18. vijek. Od 1716. do 1764. Pančevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-graničarsko trgovište. Pančevo je znatno stradalo tokom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugoj polovini tog vijeka počinje u Pančevu u većoj mjeri naseljavanje Mađara. 8. novembra 1918. ušla je u Pančevo srpska vojska.

31. januara 1921. godine Pančevo je imalo 19.362 stanovnika od kojih je bilo: Srba 9.422, Mađara 887, Nijemaca 7.237, Židova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelika 2.500.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Pančeva bavi se pretežno ratarstvom, ali je vrlo zastupljena i trgovina, naročito stokom i hranom. Industrija je također znatna, naročito svilarska. U Pančevu su dvije pravoslavne crkve; starija (Vaznesenska) s templom, koju je radio Konstantin Danil, i nova (Uspenska) u bizantinskom stilu, sa slikarskim i ornamentalnim radovima Uroša Predića, St. Aleksića i Markovića. U Pančevu ima gimnazija, trgovačka akademija, muška i ženska građanska škola i aerodrom međunarodnog društva za zračni promet.

Telefonski pozivni broj za Pančevo je 013, a poštanski broj (od 1974. do 2005. godine) 26000, automobilska oznaka je "PA".

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Narodna enciklopedija (1927 g.), članak D. Popovića;
  • N. Milutinović, Naše varoši, l (1922);
  • B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pančeva (1925).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]