Razlika između verzija stranice "Nukleotid"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
+Kategorija:DNK; +Kategorija:Molekularna biologija (uz pomoć HotCat-a) |
No edit summary |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
*'''C''' – '''G''' ('''G''' – '''C'''), |
*'''C''' – '''G''' ('''G''' – '''C'''), |
||
a u [[RNK]], umjesto timina, prilikom [[transkripcija|traskripcije]] ugrađuje se [[uracil]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref> |
a u [[RNK]], umjesto timina, prilikom [[transkripcija|traskripcije]] ugrađuje se [[uracil]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref> |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
| Red 19: | Red 16: | ||
* [[Genetička informacija]] |
* [[Genetička informacija]] |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
==Vanjski linkovi== |
|||
{{Commons|Nucleotide}} |
|||
{{Genetika}} |
{{Genetika}} |
||
{{Commonscat|Nucleotides}} |
{{Commonscat|Nucleotides}} |
||
Verzija na dan 7 juni 2016 u 14:23
Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u ćelijama (adenozin).
Struktura
Svaki se nukleotid sastoji od petougljičnog šećera za koji je esterski vezana fosfatna grupa i dušikova baza. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini nukleozid. Šećer može biti D-riboza (kod RNK) ili D-deoksiriboza (kod DNK). Fosfat je fosfoesterskom vezom spojen s 5' ugljikom u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.
Baza može biti purinska ili pirimidinska. DNK sadrži purinske adenin (A) i guanin (G), te pirimidinske baze citozin (C) i timin (T). RNK također sadrži adenin, guanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom uracil (U). Pet navedenih dušikovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u molekulama DNK odgovara po jedna komplementarna purinska:
- A – T (T – A)
- C – G (G – C),
a u RNK, umjesto timina, prilikom traskripcije ugrađuje se uracil.[1][2][3]
Također pogledajte
Reference
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
- ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
Vanjski linkovi
 |
Nucleotide na Wikimedia Commonsu. |
|
Commons ima datoteke na temu: Nukleotid |
Nedovršeni članak Nukleotid koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.