Vražići (Čelić)
Vražići | |
---|---|
(naselje) | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°44′23″N 18°44′46″E / 44.7397°N 18.7461°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Tuzlanski |
Općina | Čelić |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 1.257 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 75248 |
Pozivni broj | (+387) 35 |
Matični broj | 131318[1] |
Matični broj općine | 11231 |
Vražići su naseljeno mjesto u općini Čelić, Bosna i Hercegovina. Vražići se nalaze na planini Majevica. Graniče sa Velinim Selom na zapadu i Brnjikom na istoku. Na jugu Vražića protiče rijeka Šibošnica sa svojim poznatim vodopadom nazvanim „Brana“. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine trenutno u mjestu živi oko 1.600 stanovnika. Ekološki savez “Eko-Zeleni” Tuzlanskog kantona 2010. godine Vražiće je proglasio eko-selom u Tuzlanskom kantonu.
Historija
[uredi | uredi izvor]Naselje Vražići se do rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) u cjelini nalazilo u sastavu općine Lopare.
Jedna od osobenosti Vražićkog kraja su srednjevijekovni nadgrobni spomenici ili mamorje kako ih u narodu zovu, kao i veoma stara groblja u narodu poznata kao „mađarska groblja“ koja dokazuju o kontinuitetu nastanjenosti ovog područja još od vremena prije dolaska Osmanlija. Također u Vražićkim mezarjima postoje i veoma stari nišani iz vremena Osmanlija. U Vražićima se nalazi i stećak u njivi zvanoj „Do“, na kome je podugačak tekst ispisan bosančicom i vjerovatno govori o nekom feudalnom gospodaru koji je tu ukopan. 18. marta 1944. godine od strane trinaeste SS divizije, poznata po imenu „handžar divizija“ izvršen je masakr nad vražićkim civilima kojom prilikom je strijeljano 28 mještana. Ubijeni civili strijeljani kao odmazda zbog toga što su Vražići, u vrijeme II svjetskog rata, masovno podržavali antifašistički pokret i narodnooslobodilačku borbu koju su vodili Titovi partizani.[potreban citat]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Sastav stanovništva – naselje Vražići | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 1 256 (100,0%) | 1 582 (100,0%) | 1 764 (100,0%) | 1 778 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 1 239 (98,65%) | 1 543 (97,53%)1 | 1 729 (98,02%)1 | 1 743 (98,03%)1 | |||
Nisu se izjasnili | 13 (1,035%) | – | – | – | |||
Bosanci | 3 (0,239%) | – | – | – | |||
Nepoznato | 1 (0,080%) | – | – | – | |||
Srbi | – | 17 (1,075%) | 30 (1,701%) | 25 (1,406%) | |||
Jugoslaveni | – | 13 (0,822%) | 3 (0,170%) | 4 (0,225%) | |||
Ostali | – | 9 (0,569%) | – | 4 (0,225%) | |||
Crnogorci | – | – | 1 (0,057%) | – | |||
Albanci | – | – | 1 (0,057%) | – | |||
Hrvati | – | – | – | 2 (0,112%) |
Podjela
[uredi | uredi izvor]Vražići se dijele na veći broj mahala, od kojih su neke: Kolobara, Kućiste, Krčevine, Dom, Budakovine, Hukljevac, Potok, Grab, Sarajlići, Vino, Seljanski bunar, Kevrići, Omerčevići, Ćosići, Zaherovići, Bešići, Pelendući, Livadići, Žabarkići, Klanac itd. Mnoge mahale su nepoznate čak i mlađim stanovnicima Vražića, samo rijetke su uspjele zadrzati aktuelne nazive i danas: Dom; Centar ili Trg, Livadići, Slomići, Potok, Grab i Omerčevići.
Sport
[uredi | uredi izvor]U Vražićima nogomet je veoma popularan. "NK Vražići" osnovani su 1962. godine. U proteklom periodu klub je nekoliko puta mijenjao naziv od "Sloge" šezdesetih preko "Poleta" sedamdesetih do "Vražići 92" koji postoje i danas.
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 14. 1. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 1. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Zvanični sajt općine Čelić Arhivirano 11. 1. 2016. na Wayback Machine