Aronija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Aronija
(Aronia prunifolia)
Aronia prunifolia0.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiospermae
Red Rosales
Porodica Rosaceae
Potporodica Maloideae
Rod Aronia
Medik.

Aronije spadaju u istoimeni rod listopadnih grmova, koji uključuje samo dvije vrste, koje potiču s istoka Sjeverne Amerike. Stablo aronije naraste najčešće 1-6 m; bujnog je rasta, a rezidbom se može oblikovati kao manje drvo.

U prirodi, najčešće nastanjuje vlažne šume, a bude je i umočvarama. Često se uzgaja i kao ukrasna biljka. Zbog visoke otpornosti na mraz, izdrži hladnoću i do -47°C. Zato je mnogi nazivaju i sibirskom borovnicom. Tako je aronija naseljena u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Također je otporna i na sušu, insekte, zagađenja i bolesti.[1][2] U Evropi je naturalizovana, tj. unesena vrsta.

Opis[uredi | uredi izvor]

Listovi aronije su jednostavni, naizmjenični. S jeseni listovi mijenjaju boju u crvene nijanse.Cvjetovi su mali, od pet latica i pet čašičnih listića. Cvjetove aronije oprašuju pčele i vjetar.

Plodovi su joj bobice koje nisu jestive svježe jer su gorke i opore (osim crvenoplodne aronije). Često koriste u pripremi vina, džema, čaja, sirupa, kompota, likera, i sl.

Također se koriste kao začin i bojenje pića i jogurta. Plodovima aronije se hrane ptice, pa joj sjemenke rasprostranjuju izmetom.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Crnoplodna aronija

Crvenoplodna aronija[uredi | uredi izvor]

Crvenoplodna aronija (Aronia arbutifolia) naraste visoko oko 2-4 m, rijeđe 6 m. Listovi su joj široki 5-8 cm. Cvjetovi su bijeli ili blijedo ružičasti, otprilike široki oko 1 cm. Plod je crven, širok 4-10 mm i otporan na zimu.

Crnoplodna aronija[uredi | uredi izvor]

Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) naraste nešto niže od 1 m, a rijetki primjerci i oko 3 m. Listovi su obično široki 6 cm. Cvjetovi su bijeli, široki oko 1,5 cm. Ispočetka je plod crvene boje. Kad naraste, pocrni i dostigne veličinu oko 6-9 mm.

Ljubičastoplodna aronija[uredi | uredi izvor]

Ljubičastoplodna aronija (Aronia prunifolia), prema nekima, je hibrid crvenoplodne i crnoplodne aronije, dok drugi misle da je to zasebna vrsta. Cvijeta od aprila do jula. Plod je tamnoljubičast do crn, širok 7-10 mm.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ukrasni grm aronije

Aronija je dospjela u Evropu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Prema nekim navodima, poznavali su je tamošnji Indijanci; njene plodove su sušili i upotrebljavali za zimske pogače. Kao hranu i lijek su prvi počeli upotrebljavati sjevernoamerički Indijanci. Budući da joj plodovi dugo ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su se time hranili; plodove su sušili i mljeli, miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi čuvani su za zimu, kao i za lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba. Osim zrelih plodova, sjevernoamerički Indijanci su kao lijek upotrebljavali i listove i koru. Ljeti su sušili listove i koru, pripremali su čaj, kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz rana.

U Evropi je prenesena zbog atraktivne ljepote, pošto su njeni bijeli cvjetovi jedni od najljepših kod grmolikih biljaka. Tako je 1972. crnoplodna aronija je dobila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. Jednom su je u većoj količini posadili također u Sloveniji, iako nije bila posebno prihvaćena, prije svega zbog nepoznavanja ljekovitih svojstava, koja aronija nudi. Tokom posljednje decenije osvojila je i prostore Bosne i Hercegovine, osobito bosanskih brdsko-planinskih područja, gdje se u nekim mjestima organiziraju i prigodni festivaki pod nazivom "Dani aronije".

Ljekovitost[uredi | uredi izvor]

Aronija je prava riznica biološki aktivnih spojeva (preko 300). Čisti krv, jača cirkulaciju, snižava holesterol i krvni pritisak, djeluje protuupalno. Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni potencijal među svim bobičastim i ostalim istraživanim voćem, a mjerenim po ORAC i TEAC standardima. Mnogobrojne epidemiološke studije ukazuju na snažnu povezanost između unosa aronije i smanjenja smrtnosti uslijed srčanih oboljenja, tumora i drugih degenerativnih bolesti, odnosno smanjenje ili odgađanje razvoja navedenih bolesti, kao i starenja.

Sastav plodova[uredi | uredi izvor]

Plodovi crnoplodne aronije sadrže:

Od makroelemenata plodovi sadrže (mg/g) K - 13,90, Ca - 1,30, Mg - 1,0 , Fe - 0,05.

Od mikroelemenata tu su (KBN) Mn - 0,07, Cu - 0,58, Zn - 0,10, Co - 0,15, Cr - 0,02, Al - 0,02, Se - 3,63, Ni - 0,11, Sr - 0,06, Pb - 0,02, B - 4,80 µg/g.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]