Suncokret
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Suncokret | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Asterales |
Porodica | Asteraceae |
Rod | Helianthus |
Vrsta | H. annuus |
Dvojno ime | |
Helianthus annuus L. |
Suncokret (Helianthus annuus) ili podunac, đirasol, tornizol, čije botaničko ime Helianthus potječe od grčkih riječi helios (sunce) i anthos (cvijet) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika.
Opis biljke
[uredi | uredi izvor]Suncokret je najveća i jedna od omiljenijih biljaka iz porodice glavočika i roda (Helianthus). Korijen mu je čupav i vlaknast, koji u tvori mnoštvo prostranih korjenčića, a može prodrijeti u dubinu do 3 m. Zbog dubokog korijenja i sposobnosti da upije vodu i štetne tvari, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla (otpadnih voda, olova, radioaktivnih tvari).
Stabljika izrasta iz korijena kao razgranata ili jednostavna, svijetlozelena, ispunjena prozirnom srčikom. Suncokret cvate od juna do septembra, a veliki glavičasti cvatovi razvijaju se pojedinačno na vrhovima stabljike i ogranaka. Središte glavice čine sitni žutosmeđi ili crvenosmeđi cjevasti cvjetovi, a okružuju ih žute jezičaste latice, duge i do 10 cm.
Iz središnjih cvjetova suncokreta razvijaju se ovalni i pljosnati, crni ili prošarani plodovi. Unutar svakog ploda nalazi se po jedna svjetlosiva sjemenka, bogata biljnim mastima, vitaminima, bjelančevinama, mineralima, balastnim tvarima.
Porijeklo
[uredi | uredi izvor]Suncokret potječe s jugozapada Sjeverne Amerike, iz Perua i Meksika. Još 1.000 godina p. n. e. suncokret su uzgajali sjevenoamerički Indijanci, mljeli sjemenke u brašno, dodavali u hljeb, radili ulje.
Maje su poštovale suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti, pile čaj od latica, jele sjemenke, peteljke, listove i latice.
Suncokret već hiljadu godina uzgajaju i Kinezi, stari Grci su suncokret posvetili bogu Heliosu (grčki bog Sunca), a rimski pjesnik Ovidije u Preobražajima spominje mit po kojem je djevojka zaljubljena u boga Apolona bila pretvorena u suncokret.
Astečke svećenice boga Sunca su u 15. vijekz bile krunjene suncokretima, a početkom 16. vijeka španski kršćanski misionari su ga donijeli u Evropu. Već u 17. vijeku suncokret se proširio Evropom, a masovni uzgoj suncokreta počeo je u 18. vijeku, najprije u Njemačkoj i Rusiji, a zatim i na zapadu i prema Sredozemlju.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]U Njemačkoj se suncokret najviše počeo uzgajati tokom 2. svjetskog rata, a do 1970. godine bio je iza soje druga glavna sirovina za hranu i ulje.
Danas se suncokret uzgaja po cijelom svijetu, najviše u Rusiji, Francuskoj i južnoj Evropi, kao stočna hrana, za proizvodnju biljnog ulja, ali i kao ukrasna biljka.
Ljekoviti dijelovi
[uredi | uredi izvor]Latice suncokreta u narodnoj se medicini priprema čaj i tinktura, imaju gorkast i sluzav okus i blago mirišu na med, a sadrže antocijanske glikozide, ksantofil, kolin, betain, karotenoide, fitosterine, sapogenine, suncokretovu kiselinu. Sjemenke suncokreta imaju veliku hranjivu vrijednost i izuzetno su bogate uljem. Sjemenke suncokreta sadrže 30-50% ulja, već 25 grama sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E. Osim sirovih sjemenki upotrebljavaju se pripravci od osušenih i prženih sjemenki.
U kulinarstvu ima također značajnu ulogu, a sjemenke su bogate bjelančevinama gotovo jednako kao i odrezak mesa. Od sjemenki se pripremaju i razni namazi s tofuom ili nekim povrćem.
Proizvodnja
[uredi | uredi izvor]Proizvodnja suncokretovog sjemena u 2020. | |
---|---|
Zemlja | (Milioni tona) |
Rusija | 13,3 |
Ukrajina | 13,1 |
Argentina | 3,2 |
Kina | 2,4 |
Rumunija | 2,2 |
Turska | 2,1 |
SAD | 1,4 |
Svijet | 50,2 |
Izvor: : FAOSTAT Ujedinjenih nacija[1] |
U 2020. svjetska proizvodnja sjemena suncokreta iznosila je 50 miliona tona, predvođena Rusijom i Ukrajinom sa 53% ukupno (tabela).
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Production of sunflower seeds in 2020, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists)". UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT). 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.