Opisthokonta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Opisthokonta
(Grupa eukariota sa stražnjim bičem
Vremenski raspon:
Arhaik, prije 1.010 miliona godina → Sadašnjost
U smjeru kazaljke na satu, od lijevog vrha: Abeoforma whisleri (Ichthyosporea); Amanita muscaria (Fungi); Desmarella moniliformis (Choanoflagellatea); Bonnet Macaque (Metazoa); Nuclearia thermophila (Nucleariida); Ministeria vibrans (Filozoa)
Sistematika

Podgrupe:

Opisthokonta (grč.: ὀπίσθιος - opístios = zadnji, stražnji + κοντός - kontós = "pol", tj. bič) su široka grupa eukariota , uključujući carstva životinja i gljiva.[1] Opisthokonta, prethodno su označavane kao grupa "Fungi/Metazoa,[2] a općenito su prepoznavane kao kladus. Opisthokonta skupa sa Apusomonadida i Breviata čine veći kladus Obazoa.[3][4][5][6][7]

Bičevi i ostala svojstva[uredi | uredi izvor]

Zajednička karakteristika opistokonta je su bičaste ćelije, poput spermatozoida većine životinja i spore hitridnih gljiva, sa samo jednim "opisto" (stražnjim) bičem. Upravo ova karakteristika grupi daje ime. Suprotno tome, ćelije flagelata u drugim eukariotskim grupama pokreću jedan ili više prednjih flagela. Međutim, u nekim skupinama opisthokonta, uključujući većinu gljiva, ćelije su se potpuno izgubile.[3]

Karakteristike opistokonta uključuju opća svojstva kao što su

  • sinteza vanćelijskog hitina u egzoskeletu, zidu cisti / spora ili ćelijskom zidu vlaknastog tijela i hifa;
  • vančelijska digestiju supstrata sa osmotrofnom apsorpcijom hranljivih sastojaka; i
  • drugi ćelijski biosintetski i metabolički put.
    Rodovi u osnovi svakog kladusa su ameboidni i fagotrofni.[8]

Historija[uredi | uredi izvor]

Bliske odnose životinja i gljiva sugerirao je Thomas Cavalier-Smith, 1987.,[9] koji je koristio neformalno ime Opisthokonta (formalni naziv je 1956. koristio za Chytridiomycota od Copelanda), a podržale su ga i kasnije genetičke studije.[10]

Rane filogenije su postavile gljive u blizini biljaka i drugih grupa koje imaju mitohondrije sa ravnim kristama (grebenima), ali taj karakter varira. U novije vrijeme govorilo se da su holoza (životinje) i holomikota (gljive) međusobno mnogo bliže nego biljkama, jer opisthokonti imaju trostruko spajanje karbamoil-fosfat sintetaze, dihidroorotaze i aspartat karbamoiltransferaza kojih nema nije u biljkama, a biljke imaju fuziju timidilat sintaza i dihidrofolat reduktaza kojih nema u opistokontima. Životinje i gljive su također bliže amebama nego biljkama, a biljke su bliže supergrupi SAR protista nego životinjama ili gljivama. Životinje i gljive su heterotrofi, za razliku od biljaka, i dok su gljive sesilne poput biljaka, postoje i sesilne životinje.

Cavalier-Smith i Stechmann [11] tvrde da su se netrepljasti eukarioti kao što su opistokonte i Amoebozoa, skupno zvani Unikonta, odvojili od ostalih dvotrepljastih eukariota, nazvanih Bikonta, nedugo nakon što su se pojavili.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Opistokonte se dijele na Holomycota ili Nucletmycea (gljive i svi organizmi koji su bliže gljivama nego životinjama) i Holozoa (životinje i svi organizmi koji su bliže životinjama nego gljivama); još nije identificiran opistokont baziran na razdvajanje Holomycota / Holozoa. Taksonomiju opistokonti su u velikoj mjeri riješili Torriella et al.[12] Holomycota i Holozoa sastavljene su od slijedećih grupa:

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Hoanoflagelati imaju kružni mitohondrijski DNK genom s dugim međugenskim regijama. Oko četiri puta je veći od životinjskih mitohondrijskih genoma i sadrži dvostruko više gena koji kodiraju proteine. Čini se da je Corallochytrium vjerovatno bliže gljivama nego životinjama, na osnovu prisustva ergosterola u membranama i sposobnosti za sintezu lizina putem puta AAA. Oblici sa ihtiosporama imaju deleciju dvije aminokiseline u svom genu EEF1A1, koji se smatra karakterističnim za gljive. Njihov genom je dug >200 kilobaznih pairova, sa nekoliko stotina linearnih hromosoma. U slijedećem filogenetskom stablu prikazano je koliko su se miliona miliona godina (Mya) kladusi razdvajali u novije grane. Stablo Holomycota prikazano je prema Tedersoo-u et al.[14] {{clade |label1=Eukaryota

|1={{clade |label1=Bikonta |1=

Archaeplastida (Biljke sensu lato) Pediastrum (cropped).jpg

Hacrobia Coccolithus pelagicus.jpg

Supergrupa SAR Ochromonas.png

|label3=Podiata |3={{clade |1=CRuM Collodictyon anterior view, showing sulcus, nucleus, blepharoplast, rhizoplast, and four flagella..jpg |label2=Amorphea/

|sublabel2=Unikonta |2={{clade |1=Amoebozoa Chaos carolinensis Wilson 1900.jpg |label2=Obazoa |2={{clade |1=Breviatea Mastigamoeba invertens.jpg |2={{clade |1=Apusomonadida Apusomonas.png

|label2=Opisthokonta |sublabel2=1300 mya |2={{clade |label1=Holomycota |1={{clade |label1 = Cristidiscoidea |1=

Fonticulida

Nucleariida Nuclearia sp Nikko.jpg

|label2=Gljive/ |sublabel2=Opisthosporidia |2={{clade |1=BCG2 |2={{clade |1={{clade |2=Aphelida |1=[[Eumycota|Prave gljive Asco1013.jpg}} |2=

BCG1

Rozellomyceta/

Rozella Rozella allomycis2.jpg

Namako-37

Microsporidia Fibrillanosema spore.jpg

Cryptomycota

}}}}

}}

|label2 =Holozoa |2=

Ichthyosporea Abeoforma whisleri-2.jpg

Pluriformea

Corallochytrium Corallochytrium limacisporum.png

Syssomonas

Filozoa

Filasterea Ministeria vibrans.jpeg

Choanozoa

Choanoflagellatea Desmarella moniliformis.jpg

Animalia Comb jelly.jpg

}}

}}}}}}}}

|state2=double |2=Excavata Euglena mutabilis - 400x - 1 (10388739803) (cropped).jpg }} |style1=font-size:80%;line-height:80%}}

Jedan pogled na velika carstva i njihove matične grupe.[15]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Shalchian-Tabrizi K, Minge MA, Espelund M et al. (7. 5. 2008). Aramayo, Rodolfo (ured.). "Multigene phylogeny of choanozoa and the origin of animals". PLoS ONE. 3 (5): e2098. Bibcode:2008PLoSO...3.2098S. doi:10.1371/journal.pone.0002098. PMC 2346548. PMID 18461162. Izričita upotreba et al. u: |authors= (pomoć)CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  2. ^ "Fungi/Metazoa group". Pristupljeno 8. 3. 2009.
  3. ^ a b Steenkamp ET, Wright J, Baldauf SL (januar 2006). "The protistan origins of animals and fungi". Mol. Biol. Evol. 23 (1): 93–106. doi:10.1093/molbev/msj011. PMID 16151185.
  4. ^ Huang, Jinling; Xu, Ying; Gogarten, Johann Peter (novembar 2005). "The presence of a haloarchaeal type tyrosyl-tRNA synthetase marks the opisthokonts as monophyletic". Molecular Biology and Evolution. 22 (11): 2142–2146. doi:10.1093/molbev/msi221. PMID 16049196.
  5. ^ Parfrey, Laura Wegener; et al. (decembar 2006). "Evaluating support for the current classification of eukaryotic diversity". PLOS Genetics. 2 (12): e220. doi:10.1371/journal.pgen.0020220. PMC 1713255. PMID 17194223.
  6. ^ Torruella, Guifré; et al. (februar 2012). "Phylogenetic relationships within the Opisthokonta based on phylogenomic analyses of conserved single-copy protein domains". Molecular Biology and Evolution. 29 (2): 531–544. doi:10.1093/molbev/msr185. PMC 3350318. PMID 21771718.
  7. ^ Eme, Laura; Sharpe, Susan C.; Brown, Matthew W.; Roger, Andrew J. (1. 8. 2014). "On the Age of Eukaryotes: Evaluating Evidence from Fossils and Molecular Clocks". Cold Spring Harbor Perspectives in Biology (jezik: engleski). 6 (8): a016139. doi:10.1101/cshperspect.a016139. ISSN 1943-0264. PMC 4107988. PMID 25085908.
  8. ^ Adl, Sina M.; Bass, David; Lane, Christopher E.; Lukeš, Julius; Schoch, Conrad L.; Smirnov, Alexey; Agatha, Sabine; Berney, Cedric; Brown, Matthew W. (26. 9. 2018). "Revisions to the Classification, Nomenclature, and Diversity of Eukaryotes". Journal of Eukaryotic Microbiology (jezik: engleski). 66 (1): 4–119. doi:10.1111/jeu.12691. ISSN 1066-5234. PMC 6492006. PMID 30257078.
  9. ^ Cavalier-Smith, T. (1987). "The origin of fungi and pseudofungi". u Rayner, Alan D. M. (ured.). Evolutionary biology of Fungi. Cambridge: Cambridge Univ. Press. str. 339–353. ISBN 0-521-33050-5.
  10. ^ Wainright PO, Hinkle G, Sogin ML, Stickel SK (april 1993). "Monophyletic origins of the metazoa: an evolutionary link with fungi". Science. 260 (5106): 340–2. Bibcode:1993Sci...260..340W. doi:10.1126/science.8469985. PMID 8469985.
  11. ^ Stechmann, A.; Cavalier-Smith, T. (5. 7. 2002). "Rooting the eukaryote tree by using a derived gene fusion". Science. 297 (5578): 89–91. Bibcode:2002Sci...297...89S. doi:10.1126/science.1071196. PMID 12098695.
  12. ^ Torruella, Guifré; Mendoza, Alex de; Grau-Bové, Xavier; Antó, Meritxell; Chaplin, Mark A.; Campo, Javier del; Eme, Laura; Pérez-Cordón, Gregorio; Whipps, Christopher M. (2015). "Phylogenomics Reveals Convergent Evolution of Lifestyles in Close Relatives of Animals and Fungi". Current Biology. 25 (18): 2404–2410. doi:10.1016/j.cub.2015.07.053. PMID 26365255.
  13. ^ Matthew W. Brown, Frederick W. Spiegel and Jeffrey D. Silberman (2009), "Phylogeny of the "Forgotten" Cellular Slime Mold, Fonticula alba, Reveals a Key Evolutionary Branch within Opisthokonta", Molecular Biology and Evolution, 26 (12): 2699–2709, doi:10.1093/molbev/msp185, PMID 19692665
  14. ^ Tedersoo, Leho; Sánchez-Ramírez, Santiago; Kõljalg, Urmas; Bahram, Mohammad; Döring, Markus; Schigel, Dmitry; May, Tom; Ryberg, Martin; Abarenkov, Kessy (2018). "High-level classification of the Fungi and a tool for evolutionary ecological analyses". Fungal Diversity (jezik: engleski). 90 (1): 135–159. doi:10.1007/s13225-018-0401-0. ISSN 1560-2745.
  15. ^ Filogenija na osnovu:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]