Geološki period

Geološki period jedna je od jedinica potpodjele geološkog vremena omogućujući unakrsnu referencu stijena i geoloških događaja od mjesta do mjesta. Ova razdoblja tvore elemente hijerarhijsku podjelu na koje se dijeli historija Zemlje. eoni i ere veće su podjedinice od perioda, dok se sami rperiodi mogu podijeliti na epohe i doba. Stijene formirane tokom nekog perioda pripadaju stratigrafskoj jedinici koja se zove sistem.

Struktura

Dvanaest trenutno priznatih perioda sadašnjeg eona – fanerozoik – definira Međunarodna komisija za stratigrafiju (ICS) pozivajući se na stratigrafiju na određenim lokacijama širom svijeta.

U 2004, godini, ediakaranski period najnovijeg prekambrija definiran je na sličan način i bio je prvi takav novoimenovani period u 130 godina; ali raniji periodi se jednostavno definiraju dobi.

Posljedica ovog pristupa u fanerozojskim periodima je ta što se dobi njihova početka i kraja mogu povremeno mijenjati jer se tačnije određuje apsolutna starost odabranih serija stijena, koja ih definira.

Skup stijena (sedimentnuh, magnetnih ili metamorfnih) koje su nastale tokom geološkog perioda poznat je kao sistem, pa je naprimjr, jurski sistem „stijena“ nastao je tokom „jurskog perioda“ (prije između 201 i 145 miliona godina).

Slijedeća tabela uključuje sve danas priznate periode. U tabeli se izostavlja vrijeme prije 2.500 miliona godina od sadašnjosti, koje nije podijeljeno u periode.

Eon	Era	Period	Raspon, prije miliona godina	Trajanje (milioni godina)
Fanerozoik	Kenozoik	Kvartar (Pleistocen/Holocen)	2,588–0	2,588+
		Neogen (Miocen/Pliocen)	23,03–2,588	20,4
		Paleogen (Paleocen/Eocen/Oligocen)	66,0–23,03	42,9
	Mezozoik	Kreda	145,5–66,0	79,5
		Jura	201,3–145,0	56.3
		Trijas	252,17–201,3	50,9
	Paleozoik	Perm	298,9–252,17	46,7
		Karbon (Misisipij/Pensilvanij)	358,9–298,9	60
		Devon	419,2–358,9	60,3
		Silur	443,4–419,2	24,2
		Ordovicij	485,4–443,4	42
		Kambrij	541,0–485,4	55,6
Proterozoik	Neoproterozoik	Ediakaran	635,0–541,0	94
		Kriogenij	850–635	215
		Tonij	1000–850	150
	Mezoproterozoik	Stenij	1200–1000	200
		Ektazij	1400–1200	200
		Kalimij	1600–1400	200
	Paleoproterozoik	Staterij	1800–1600	200
		Orozirij	2050–1800	250
		Rijacij	2300–2050	250
		Siderij	2500–2300	200

Pitanja korelacije

U stalnom naporu koji traje od 1974., Međunarodna komisija za stratigrafiju radi na povezivanju lokalnih stratigrafskog zapisa.

Američki geolozi dugo su smatrali misisippij i pensilvanij periodima po sebi, iako ih ICS danas prepoznaje kao "potperiode" karbona, perioda kojeg priznaju evropski geolozi. Slučajevi poput ovog, u Kini, Rusiji, pa čak i Novom Zelandu s drugim geološkim erama usporili su jednoobraznu organizaciju stratigrafske evidencije. Primjetne promjene posljednjih godina uključuju napuštanje prethodnog tercijarnog perioda u korist paleogena i slijedećih perioda neogena.

• Također se razmatra napuštanje kvartarnog perioda, ali je zadržan zbog kontinuiteta.
• Još ranije u historiji nauke, tercijar se smatrao 'erom' i njenim potperiodima (paleocen, eocen, oligocen, miocen i pliocen) nazivali su se "periodima", ali sada imauju status "epohe" u skorije definiranim periodima paleogen i neogen.

Također pogledajte

• Geološka vremenska skala