Razlika između verzija stranice "Inguši"

Inguši
Inguši
Ukupna populacija
	0ko 500.000
Značajno stanovništvo u
Rusija od toga u:	444.833
Ingušetija	415.537
Čečenija	1.296
Sjeverna Osetija-Alanija	8.336
Kazahstan	16.893
Ukrajina	455
Jezik
	inguški; ruski
Vjera
	uglavnom muslimani suniti, šafijskog mezheba
Vezane etničke grupe
	Nahski narodi; Sjeverno-kavkaski narodi

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 10 septembar 2021 u 22:10

Inguši (Šablon:Jez-inh) su kavkaski narod koji uglavnom naseljava regiju Sjevernog Kavkaza, odnosno svoju postojbinu Ingušetiju, Republiku u sastavu Ruske Federacije.

Prema religijskom opredjeljenju Inguši su uglavnom sunitski muslimani koji govore maternjim inguškim jezikom, jezikom iz sjeveroistočnokavkaske grupe jezika koji je blisko povezan sa čečenskim jezikom sa kojim formira dva dijalektna kontinuuma. Inguši i Čečeni su poznati kao nahski narodi.

Historija

Kavkaz je legendarni predak Nahskog naroda, Čečena i Inguša. Njihovo ime na gruzijskom jeziku glasi Ghlivi/Ghlighvi.

Inguši su se našli pod ruskom vlašću 1810. godine, ali su za vrijeme sovjetskog perioda bili osumnjičeni za saradnju sa nacistima tokom Drugog svjetskog rata zbog čega je tadašnji režim cjelokupno stanovništvo raselio u kazahstanske i kirgiške sovjetske socijalističke republike. Inguši su rehabilitovani pedesetih godina prošlog vijeka, nakon smrti Josifa Staljina te im je 1957. dozvoljen povratak na područje sa kojeg su deportovani iako su u međuvremenu zapadni dijelovi Ingušetije ustupljeni Sjevernoj Osetiji-Alaniji.

Kultura

Inguši se odlikuju raznovrsnom kulturnom tradicijom koja se sastoji od nacionalnih legendi, epova, narodnih priča i pjesama, poslovica i izreka. Kod ovog naroda se posebno cijeni muzika, pjesme i ples. Popularni muzički instrumenti kod Inguša su: dachick-panderr (jedna vrsta balalajke), kekhat ponder (harmonika koju uglavnom sviraju djevojke), mirz ponder (trižična violina), zurla (vrsta oboe), daire i bubnjevi.

Religija

Prema religijskom opredjeljenju Inguši su uglavno sunitski muslimani, šafijskog mezheba, iako egzistira i sufijska manjina.^[2]

Reference

^ "Podaci o popisu stanovništva u Rusiji (2010), arhivirano s www.perepis-2010.ru". web.archive.org. Pristupljeno 9. 1. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ Stefano Allievi; Jørgen S. Nielsen (2003). Muslim networks and transnational communities in and across Europe. 1.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Inguši

[popis2010-1] "Podaci o popisu stanovništva u Rusiji (2010), arhivirano s www.perepis-2010.ru". web.archive.org. Pristupljeno 9. 1. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[Allievi-2] Stefano Allievi; Jørgen S. Nielsen (2003). Muslim networks and transnational communities in and across Europe. 1.

[1]

[2]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Infokutija etnička grupa
 | grupa     = Inguši
-| ukupno    = 0ko 700.000
+| ukupno    = 0ko 500.000
 | regija1   = {{ZID|Rusija}} od toga u:
 | pop1      = 444.833
@@ Red 38: / Red 38: @@
 '''Inguši''' ({{jez-inh|ГIалгIай, Ġalġay}}) su [[Kavkaz|kavkaski]] narod koji uglavnom naseljava regiju [[Sjeverni Kavkaz|Sjevernog Kavkaza]], odnosno svoju postojbinu [[Ingušetija|Ingušetiju]], [[Republike u Rusiji|Republiku u sastavu Ruske Federacije]].
-Prema religijskom opredjeljenju Inguši su uglavnom [[Sunitski islam|sunitski muslimani]] koji govore maternjim [[Inguški jezik|inguškim jezikom]], jezikom iz [[Sjeveroistočnokavkaski jezici|sjeveroistočnokavkaske]] grupe jezika koji je blisko povezan sa [[Čečenski jezik|čečenskim jezikom]] sa kojim formira dva dijalektna kontinuuma. Inguši i [[Čečeni]] su poznati kao [[Nahski narodi|nahski narodi]], iako istraživanja genetskog porijekla Inguša i Čečena ukazuju na to su se ova dva naroda izdvojili kao zasebni narodi još prije 13.000 do 17.000 godina.<ref>Arutiunov, Sergei. (1996). [http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/sympo/Proceed97/Arutiunov5.html "Ethnicity and Conflict in the Caucasus"]. Slavic Research Center</ref><ref name="auto">Oleg Balanovsky, Khadizhat Dibirova, Anna Dybo, Oleg Mudrak, Svetlana Frolova, Elvira Pocheshkhova, Marc Haber, Daniel Platt, Theodore Schurr, Wolfgang Haak, Marina Kuznetsova, Magomed Radzhabov, Olga Balaganskaya, Alexey Romanov, Tatiana Zakharova, David F. Soria Hernanz, Pierre Zalloua, Sergey Koshel, Merritt Ruhlen, Colin Renfrew, R. Spencer Wells, Chris Tyler-Smith, Elena Balanovska, and The Genographic Consortium Parallel [http://mbe.oxfordjournals.org/content/early/2011/05/13/molbev.msr126.abstract Evolution of Genes and Languages in the Caucasus Region] Mol. Biol. Evol. 2011 : msr126v1-msr126.</ref>
+Prema religijskom opredjeljenju Inguši su uglavnom [[Sunitski islam|sunitski muslimani]] koji govore maternjim [[Inguški jezik|inguškim jezikom]], jezikom iz [[Sjeveroistočnokavkaski jezici|sjeveroistočnokavkaske]] grupe jezika koji je blisko povezan sa [[Čečenski jezik|čečenskim jezikom]] sa kojim formira dva dijalektna kontinuuma. Inguši i [[Čečeni]] su poznati kao [[Nahski narodi|nahski narodi]].
 == Historija ==
-Kavkaz je legendarni predak Nahskog naroda, Čečena i Inguša. Njihovo ime na [[Gruzijski jezik|gruzijskom jeziku]] glasi Ghlivi/Ghlighvi. Antički grčki pisac [[Strabon]] govorio je o Gargarima, dok je američki kartograf Joseph Hutchins Colton taj narod označio kao Gelijance.
+Kavkaz je legendarni predak Nahskog naroda, Čečena i Inguša. Njihovo ime na [[Gruzijski jezik|gruzijskom jeziku]] glasi Ghlivi/Ghlighvi.
 Inguši su se našli pod ruskom vlašću 1810. godine, ali su za vrijeme sovjetskog perioda bili osumnjičeni za saradnju sa nacistima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zbog čega je tadašnji režim cjelokupno stanovništvo raselio u kazahstanske i kirgiške sovjetske socijalističke republike. Inguši su rehabilitovani pedesetih godina prošlog vijeka, nakon smrti [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] te  im je 1957. dozvoljen povratak na područje sa kojeg su deportovani iako su u međuvremenu zapadni dijelovi Ingušetije ustupljeni Sjevernoj Osetiji-Alaniji.