Razlika između verzija stranice "Stanak"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m +{{Nedostaju izvori}} |
|||
Red 16: | Red 16: | ||
*[http://www.stanak.org/index.php www.stanak.org; Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije – Stanak] |
*[http://www.stanak.org/index.php www.stanak.org; Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije – Stanak] |
||
*[http://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27865&langTag=bs-BA http://www.parlament.ba: Istorija parlamentarizma u BiH] |
*[http://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27865&langTag=bs-BA http://www.parlament.ba: Istorija parlamentarizma u BiH] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija: Društvo srednjovjekovne Bosne]] |
Verzija na dan 10 septembar 2013 u 16:06
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Historiji Bosne i Hercegovine |
---|
Portal: Bosna i Hercegovina |
Stanak je državni sabor srednjovjekovne Bosne.
Stanak je bio skup vlastele koja je okupljenom formom kao državna institucija zajedno sa vladaromm odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i državni sabor su zbor; sva Bosna; sav rusag bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je pomenut u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića 1354.
Stanak je obično sazivao vladar i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov dvor: Mile, Milodraž, Bobovac, Sutjeska i Jajce. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali povelje.
Učesnici stanka su ‘vlastela i velmožani’, ‘dobri Bošnjani’, ‘dobri ljudi’, ‘gospoda rusaška’ – svi sa istim značenjem i u izvorima na latinskom i italijanskom jeziku - baroni Bosne.
Funkcije i nadležnosti stanka obuhvatale su najvažnije državne poslove (popunjavanje bosanskog prijestolja jer iako je u zemlji vladao rod Kotromanići, nikad nije bilo uvedeno pravo nasljednosti ili primogeniture u popunjavanju prijestolja; krunjenje bosanskih vladara; odnos prema susjedima – vanjska politika; prodaja ili ustupanje bosanske državne teritorije susjednim državama; sklapanje i potpisivanje ugovora sa susjednim državama; odluke o ratu i miru i sl. Uticaj stanka na državne poslove ovisio je od odnosa snaga vladara i vlastele, koji u srednjovjekovnoj Bosni nije uvijek imao pravolinijski smjer.
Mjesto i uloga postojeće crkvene organizacije u Bosni prema državnom saboru nije najjasnije. Ima mišljenja da su pripadnici Crkve bosanske prisustvovali sjednicama sabora.