Razlika između verzija stranice "Stanak"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 13 septembar 2015 u 10:18

Stanak je državni sabor srednjovjekovne Bosne.

Stanak je bio skup vlastele koja je okupljenom formom kao državna institucija zajedno sa vladarom odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i državni sabor su zbor; sva Bosna; sav rusag bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je spomenut u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića 1354.

Stanak je obično sazivao vladar i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov dvor: Mile, Milodraž, Bobovac, Sutjeska i Jajce. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali povelje.

Učesnici stanka su ‘vlastela i velmožani’, ‘dobri Bošnjani’, ‘dobri ljudi’, ‘gospoda rusaška’ – svi sa istim značenjem i u izvorima na latinskom i italijanskom jeziku - baroni Bosne.

Funkcije i nadležnosti stanka obuhvatale su najvažnije državne poslove (popunjavanje bosanskog prijestolja jer iako je u zemlji vladao rod Kotromanići, nikad nije bilo uvedeno pravo nasljednosti ili primogeniture u popunjavanju prijestolja; krunjenje bosanskih vladara; odnos prema susjedima – vanjska politika; prodaja ili ustupanje bosanske državne teritorije susjednim državama; sklapanje i potpisivanje ugovora sa susjednim državama; odluke o ratu i miru i sl. Uticaj stanka na državne poslove ovisio je od odnosa snaga vladara i vlastele, koji u srednjovjekovnoj Bosni nije uvijek imao pravolinijski smjer.

Mjesto i uloga postojeće crkvene organizacije u Bosni prema državnom saboru nije najjasnije. Ima mišljenja da su pripadnici Crkve bosanske prisustvovali sjednicama sabora.

Literatura

Mihailo Dinić, Državni sabor srednjevekovne Bosne, Srpska akademija nauka, Posebna izdanja 231, Beograd 1955.
Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću, Institut za istoriju, Sarajevo 2005.

Vanjski linkovi

@@ Red 1: / Red 1: @@
-{{Nedostaju izvori}}
 {{Historija_BiH}}
-'''Stanak''' je državni sabor srednjovjekovne Bosne.
+'''Stanak''' je državni sabor [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]].
-Stanak je bio skup vlastele koja je okupljenom formom kao državna institucija zajedno sa vladaromm odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i [[državni sabor]] su zbor; sva Bosna; sav [[rusag]] bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je pomenut u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića [[1354]].
+Stanak je bio skup [[Vlastela|vlastele]] koja je okupljenom formom kao [[Država|državna institucija]] zajedno sa vladarom odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i [[državni sabor]] su zbor; sva Bosna; sav [[rusag]] bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je spomenut u povelji bana [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] [[1354]].
-Stanak je obično sazivao [[vladar]] i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov [[dvor]]: [[Mile]], [[Milodraž]], [[Bobovac]], [[Sutjeska]] i [[Jajce]]. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali povelje.
+Stanak je obično sazivao [[vladar]] i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov [[dvor]]: [[Mile]], [[Milodraž]], [[Bobovac]], [[Sutjeska]] i [[Jajce]]. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali [[Povelja|povelje]].
 Učesnici stanka su ‘vlastela i velmožani’, ‘dobri Bošnjani’, ‘dobri ljudi’, ‘gospoda rusaška’ – svi sa istim značenjem i u izvorima na latinskom i italijanskom jeziku - baroni Bosne.
@@ Red 11: / Red 10: @@
 Funkcije i nadležnosti stanka obuhvatale su najvažnije državne poslove (popunjavanje bosanskog prijestolja jer iako je u zemlji vladao [[rod]] [[Kotromanići]], nikad nije bilo uvedeno pravo nasljednosti ili primogeniture u popunjavanju prijestolja; krunjenje bosanskih vladara; odnos prema susjedima – vanjska politika; prodaja ili ustupanje bosanske državne teritorije susjednim državama; sklapanje i potpisivanje ugovora sa susjednim državama; odluke o ratu i miru i sl. Uticaj stanka na državne poslove ovisio je od odnosa snaga vladara i vlastele, koji u srednjovjekovnoj Bosni nije uvijek imao pravolinijski smjer.
-Mjesto i uloga postojeće crkvene organizacije u Bosni prema državnom saboru nije najjasnije. Ima mišljenja da su pripadnici Crkve bosanske prisustvovali sjednicama sabora.
+Mjesto i uloga postojeće crkvene organizacije u Bosni prema državnom saboru nije najjasnije. Ima mišljenja da su pripadnici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prisustvovali sjednicama sabora.
+== Literatura ==
+* [[Mihailo Dinić]], Državni sabor srednjevekovne Bosne, Srpska akademija nauka, Posebna izdanja 231, Beograd 1955.
+* [[Pejo Ćošković]], Crkva bosanska u XV. stoljeću, Institut za istoriju, Sarajevo 2005.
 == Vanjski linkovi ==
 *http://www.transoxiana.org/Eran/Articles/karatay.html