Vilim I, kralj Engleske

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Vilim I (staroengleski: William I; staronormanski: Wilhelm I; 1028. - 9. septembar 1087.), poznat kao Vilim Osvajač, je bio prvi normanski kralj Engleske od 1066. do smrti 1087. godine. Kao potomak Vikinga, bio je vojvoda Normandije od 1035. godine. Nakon duge borbe u uspostavljanju vlasti u Normandiji, pokrenuo je 1066. godine normansko osvajanje Engleske. Ostatak njegovog života je obilježila borba za konsolidaciju moći u Engleskoj i njegovim kontinentalnim zemljama.

Vilim I je bio sin Roberta I, vojvode Normandije i njegove ljubavnice Herleve. Njegov nelegitimni status mu je stvorio probleme nakon što je naslijedio oca. Tokom svog djetinjstva i adolescencije, članovi normanske aristokratije su se borili jedni protiv drugih, kako bi kontrolirali dijete vojvodu za svoje ciljeve. Godine 1047. Vilim je bio u mogućnosti da ukine pobunu i započne uspostavljanje svog autoriteta nad vojvodstvom; proces se nije završio sve do 1060. godine. Njegov brak sa Matildom Flandrijskom 1050. godine mu je dao moćnog saveznika grofoviju Flandriju. Njegova konsolidacijska snaga mu je omogućila da proširi svoje vidike, a do 1062. godine Vilim je bio u mogućnosti da osigura kontrolu nad susjednom grofovijom Maine.

Krajem 1050.-te i početkom 1060.-te Vilim je postao kandidat za prijestolje Engleske, nakon smrti Edvarda Ispovjednika, njegovog prvog rođaka koji nije imao djece. Bilo je i drugih potencijalnih kandidata, uključujući i moćnog engleskog grofa Harolda Godwinsona, koji je imenovan za kralja od strane Edvarda na samrtnoj postelji u januaru 1066. godine. Vilim je tvrdio da je Edvard ranije obećao prijestolje njemu, ali Harold nije podržao njegovu tvrdnju. Zbog toga je izgradio veliku flotu i napao Englesku u septembu 1066. godine, te odlučno porazio i ubio Harolda u bici kod Hastingsa 14. oktobra 1066. godine. Nakon dodatnih vojnih napora, Vilim je krunisan za kralja na Božić 1066. godine u Londonu. 

Njegove posljednje godine su bile u znaku poteškoća u njegovim kontinentalnim zemljama, problema sa najstarijim sinom i pretnjom invazije Engleske od strane Dana. Vilim je 1086. godine naredio sastavljanje Knjige strašnog suda, u kojoj su bili zapisani svi zemljoposjednici u Engleskoj zajedno sa svojim imanjima. Vilim je umro u septembru 1087. godine dok je vodio kampanju u sjevernoj Francuskoj, a sahranjen je u Caenu. Njegova vladavina u Engleskoj je bila u znaku izgradnje dvoraca, doseljavanja normanskog plemstva i promjena u sastavu engleskih sveštenika. Vilimove zemlje su bile podijeljene nakon njegove smrti; Normandiju je naslijedio njegov najstariji sin Robert, a njegov drugi preživjeli sin Vilim je dobio Englesku.

Rani život[uredi | uredi izvor]

Vilim je rođen 1028. godine u Falaisu u Normandiji, kao jedini sin Roberta I, vojvode Normandije. Njegova majka Herleva je bila kćerka Fulberta de Palaisa.