Mustafa Kemal Atatürk

Mustafa Kemal Atatürk
Rođenje	12. mart 1881. Solun, Osmanlijsko carstvo
Smrt	10. novembar 1938. (57 godina) Istanbul, Turska

Mustafa Kemal Atatürk ili Mustafa Kemal Paşa bio je turski oficir (paša) i političar i osnivač je moderne Turske republike. Inače, nadimak "Atatürk" doslovno znači "otac Turaka" (ata Türk). Među ostalim njegovim nadimcima jesu Paşa i (Gazi).

Кao mladi oficir kritizirao je vladu Osmanskog carstva i ušao u Turski nacionalni komitet jedinstva i progresa. U Prvom svjetskom ratu bio je general u osmanlijskoj vojsci, poznat po svojoj pobjedi nad Britancima na Galipolju. Nakon pada Osmanskog carstva u oktobru 1918. u Ankari je organizirao pokret otpora i poveo oslobodilački rat protiv Grka i saveznika (Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD, Armenija i dr.). Godine 1919. istupio je iz vojske i stavio se na čelo turskog nacionalnog pokreta protiv grčke okupacije i pokreta za tursku nezavisnost koju su nakon vojnog sloma Osmanlijskog carstva na kraju 1. svjetskog rata ugrozile sile pobjednice, u prvom redu Velika Britanija. Sve to dovelo je do rata s Grčkom (koja je imala teritorijalne pretenzije spram Turske), a koju je Velika Britanija aktivno potpomagala. Grčka je vojska 1919. okupirala Izmir i anadolijsku obalu. Atatürk je smjesta počeo raditi na ujedinjavanju turskog nacionalnog pokreta i stvaranju vojske za odbranu zemlje. No, prvo se morao boriti protiv otomanskog sultanskog režima u Istanbulu, koji je bio voljan dopustiti komadanje nacionalne teritorije. Kako je vlada bila kompromitirana dopuštanjem Saveznicima okupacije dijela Turske, Atatürk je uspostavio privremenu vladu u Ankari u aprilu 1920. Velika turska narodna skupština izabrala ga je iste godine za predsjednika vlade.

U ratu s Grcima (1919-1922) odnosi pobjedu, izbacuje Grke iz Male Azije i time sprečava izvršenje nepovoljnog mirovnog ugovora iz Sèvresa koji je Grčkoj prepuštao i dijelove Male Azije. Nakon što je otklonio grčku prijetnju, Atatürk se okrenuo ka unutrašnjoj prijetnji - zbacio je sultana Mehmeda VI s vlasti 1922, te je sultanat ukinut iste godine. 1923. godine, na zasjedanju Velike narodne skupštine, Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal proglašen je za njenog prvog predsjednika. Skupština mu je tada dala naziv Gazi ("Pobjednik"). Kasnije, 1934. godine, Velika narodna skupština daje mu naziv Atatürk ("Otac Turaka") u znak zahvale za sve ono što je učinio za turski narod. 1923. godine Atatürk osniva Narodnu partiju, čiji je i idejni vođa (1924. preimenovana je u Republikansku narodnu partiju). Ostao je predsjednik stranke do kraja svog života.

Godine 1923, nakon što je proglasio Republiku Tursku i sebe za predsjednika, poveo je državu kroz velike reforme. Između ostalog, ukinuo je mnoge religiozne dužnosti, uveo latinicu umjesto dotadašnjeg arapskog pisma i zakonom propisao da svaka osoba mora imati prezime. Progresivne reforme iz korijena su promijenile lik države i pretvorile je u modernu zemlju. Između ostalog, proklamirana je jednakost svih građana, provedena je agrarna reforma, ukinut je halifat, sistem vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik Muhammeda a. s, koji se isključivo bira između najpobožnijih i najobrazovanijih ljudi (halife su imale svjetovnu i vjersku vlast u prvim državama koje su stvorili Arapi poslije Muhammedove a. s. smrti; od 16. vijeka do 1924. titulu halife nosili su turski sultani), stvoreno je moderno građansko i krivično zakonodavstvo umjesto islamskih zakona (1926), izvršena je reforma kalendara, jezika i pravopisa, odvojena je vjera od države tako što je 1928. iz ustava uklonjen dio koji je islam deklarirao kao državnu religiju, zabranjeno je nošenje zara, fesa i feredže, data je ravnopravnost i izborno pravo ženama (1934) i dr. Reforme su nailazile na otpor, ali je Kemal energično suzbijao svaki pokušaj vraćanja na staro.

Atatürk i njegova revolucionarna vlada reformirali su i dali novu inspiraciju slomljenom carstvu i demoraliziranom narodu nakon što su oslobodili zemlju od stranih okupatora. To je bila nova država, zapadnjački orijentirana, skoncentrirana u Anatoliji sa demokratskom i sekularnom vladom etničkih Turaka u novom glavnom gradu, Ankari. Atatürkova biografija važna je za svakoga ko je zainteresiran da razumije modernu tursku državu i da shvati zašto je Atatürkov portret na svakom javnom mjestu i u svakom turskom domu. Njegova vizija i harizma i danas inspiriraju Tursku.

Atatürk je znao da nema mjesta za fundamentaliste u vladi jedne tolerantne i moderne države:

„"Vi znate da postoji neoprostivo neprijateljstvo između muslimanskog i kršćanskog svijeta. Muslimani i kršćani postadoše vječiti neprijatelji. Posmatraše jedni druge kao nevjernike, fanatike. Ta dva svijeta su koegzistirala s tim fanatizmom i neprijateljstvom. Kao rezultat tog neprijateljstva, muslimanski svijet bio je udaljen od zapadnjačkog progresa, koji je mijenjao formu i šarolikost svakog stoljeća zato što su muslimani posmatrali progres sa nepovjerjenjem i gađenjem. Istovremeno se muslimanski svijet držao svog oružja zbog neprijateljstva koje je trajalo stoljećima između dviju grupa. Ta stalna okupacija oružjem, neprijateljstvom i preziranjem zapadnjačkog progresa predstavlja još jedan razlog našeg (turskog) nazadovanja.“

„Ja vam ne ostavljam u amanet dogme, nepromjenjive i ustaljene direktive. Moje duhovno nasljedstvo su nauka i razum. (...) Šta sam htio uraditi i šta sam pokušao postići za tursku naciju vrlo je jasno. Ako oni ljudi koji me žele pratiti nakon što me više ne bude prihvate nauku i razum kao vodič, oni ce biti moji istinski duhovni nasljednici.“

„Tvrdi se da je religiozno jedinstvo jedan od faktora u formiranju nacija. Ali mi vidimo suprotnu stvar u turskoj naciji. Turci su bili velika nacija i prije prihvatanja islama. Ta religija nije pomogla Arapima, Irancima, Egipćanima i drugima da se ujedine s Turcima da stvore naciju. Naprotiv, ona je oslabila nacionalne odnose među Turcima, uspavala turski nacionalni osjećaj i entuzijazam. To je bilo prirodno jer islam je baziran na arapskom nacionalizmu nad svim nacionalnostima.“

Vanjski linkovi

• Ataturk.com Biografija Kemala Atatürka