Idi na sadržaj

Grb Češke

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Grb Češke Republike (češki: Státní znak České republiky) postoji u dvije osnovne varijante. Veliki grb prikazuje tri historijske regije — zemlje Češke — koje čine ovu državu. Mali grb prikazuje samotnog srebrnog lava s dva repa na crvenom štitu. Sadašnji oblik grba, koji je usvojen 1992. godine, dizajnirao je češki heraldist Jiří Louda.[1]

Grb Češke prikazuje srebrnog lava s dva repa na crvenoj pozadini. Taj češki lav čini prvi i četvrti kvadrant velikog državnog grba, pa se zato pojavljuje dvaput na štitu. Moravski orao, crveno-bijele šahovnice, prikazan je na plavoj pozadini. Između 1915. i 1918. godine, moravski orao bio je šahiran crveno-zlatnim bojama. Grb Šleske jprikazuje crnog orla s djetelinastim peteljkom (lat. perisonium) na prsima, na zlatnoj pozadini, iako samo mali jugoistočni dio te historijske regije (Češka Šlezija) danas pripada Češkoj Republici (veći dio je sada u Poljskoj).

Vladari Češke su se u početku poistovjećivali s vatrenim orlom svetog Vaclava. U 12. stoljeću, car Fridrik dodijelio je kralju Vladislavu II novi grb koji je prikazivao srebrnog lava na crvenom polju, kao simbol njegove hrabrosti. U početku je lav imao samo jedan rep. Kasnije je dodan drugi rep, kao znak zahvalnosti za pomoć koju je kralj Pšemislav Otakar I pružio u borbi protiv Sasa (prema legendi iz Dalimilove kronike).[2] Tokom prve polovine 13. stoljeća, češki kraljevi su koristili grb s crnim orlom na srebrnom štitu. Crvene zastave s repovima (gonfanoni) javljale su se i ranije. Od 1253. godine, srebrni lav s dva repa na crvenom polju postaje grb Kraljevine Češke. Taj lav je prvobitno bio simbol moravskih markgrofova..

Najstariji sačuvani prikaz češkog grba u punim bojama nalazi se u Pasijonaru opatica Kunigunde iz 1310-ih godina.[3] Moravski orao je prvi put dokumentovan na pečatu ujaka Otokara, markgrofa Pšemislava (†1239). Šlezijski orao potiče od vladarske dinastije Pjastovića i prvi ga je koristio vojvoda Henrik II Pobožni (1238–1241). Ovi štitovi su se također pojavljivali na simbolima Krune Češke, koju je uspostavio car Karlo IV .

Veliki grb se koristio i kao znak češke nacionalne hokejaške reprezentacije sve do 2018. godine. Češka fudbalska reprezentacija također ga je nosila na dresovima, sve do UEFA Eura 2012, kada je zamijenjen moderniziranim grbom koji prikazuje samo češkog lava.

Varijante

[uredi | uredi izvor]

Veća verzija

[uredi | uredi izvor]

Veliki grb je u češkom zakonu opisan na sljedeći način:

Štit četvorodijeljen: u prvom i četvrtom crvenom polju srebrni lav u uspravnom položaju s dva repa, sa zlatnim kandžama, jezikom i krunom; u drugom plavom polju orao raširenih krila, šahiran crveno i srebrno, sa zlatnim kandžama, jezikom i krunom; u trećem zlatnom polju crni orao raširenih krila, sa crvenim kandžama i jezikom, zlatnom krunom u boji polja i s polumjesecom na prsima koji završava u djetelinaste vrhove, iz čijeg središta izrasta srebrni krst s proširenim krajevima (krst patée).

Manja verzija

[uredi | uredi izvor]

Mali grb je istaknut u češkom zakonu:

Mali državni grb je crveni štit u kojem se nalazi srebrni lav u uspravnom položaju s dva repa, sa zlatnom krunom i zlatnim kandžama.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Češke zemlje

[uredi | uredi izvor]

Zemlje Bohemske krune

[uredi | uredi izvor]

Zemlje Bohemske krune

[uredi | uredi izvor]

Čehoslovačka

[uredi | uredi izvor]

Protektorat Bohemije i Moravske

[uredi | uredi izvor]

Češka Republika

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Velinger, Jan (2. 9. 2015). "Heraldist, WWII vet, Jiří Louda dies at 94". Radio Prague. Pristupljeno 28. 9. 2015.
  2. LOUDA, Jiří: Království české: erby a rodokmeny vladnoucích rodů (Czech Kingdom: Coats of Arms and Family Trees of Governing Arostocratic Families) … Havířov : Petr P.Pavlík, 1996. s. 22-23. ISBN 80-85574-09-8.
  3. "Sbírka Národní knihovny ČR". ces.mkcr.cz. Ministry of Culture of the Czech Republic: Central Registry of Museum-type Collections. Arhivirano s originala, 20. 1. 2015. Pristupljeno 12. 1. 2015.