Jam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Jamovi na Brixton Marketu u Londonu

Jam je uobičajeni naziv za neke biljne vrste iz roda Dioscorea, porodice Dioscoreaceae, koje imaju jestive gomolje (krtole). Iz ove porodice na Balkanu u divljini raste D. balcanica.

To su višegodišnje zeljaste povijuše koje su kultivirane za potrošnju škrobnih krtola], u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, na Karibi ma i Okeaniji. Postoje mnoge sorte jama. Iako se neki varijeteti slatkog krompira ( Ipomoea batatas ) također nazivaju jam u dijelovima Sjedinjenih Država i Kanade, slatki krumpir nije iz porodice Dioscoreaceae već spada u srodnički nevezane povijuše sabahčića, porodica Convolvulaceae.[1][2][3][4]

Opis[uredi | uredi izvor]

Slatki krompir
Slatki krompir i jam , svježe iščupani iz zemlje. Slatki krompir i sorte jama se javljaju u mnogim prirodnim bojama.

Jamovu su monokotiledone, koje su srodne sa ljiljanima i travama. Nativne su u Africi i Aziji. Veličina krtola varira od obima malog krompir do preko 60 kg . Postoji preko 600 sorti, a 95% tih usjeva se uzgaja u Africi.[5][6][7][8]

Komad kolača od ubea (purpurni jam)
  • Razlike između pravog jama i slatkog krompira zvanog jam
Faktor Slatki krompir Jam
Porodica Convolvulaceae Dioacoreaceae (jamovi)
Hromosomi 2n = 90 2n = 20
Spolnost Jednodomni Varijabilni
Porijeklo Tropska Amerika (Peru, Ekvador) Zapadna Afrika, Azija
Jestivi dio Korijen Gomolj
Izgled Glatki, s tankom kožom Grubi, ljuskavi
Oblik Kratki, kockasti, suženog završetka Dugi, cilindrični, neki s „prstima“
Osjećaj u ustima Vlažni Suhi
Okus Sladak Škrobast
Beta karoten Obično visok Obično vrlo nizak
Razmnožavanje Vegetativno - Transplantacija / Reznice Komadi gomolja

Hranidbena vrijednost[uredi | uredi izvor]

Purpurni jam – svjež poprečni presjek
Vodenasti jam (Dioscorea alata)

Hranidbena vrijednnost na 100 g (3,5 Oz)

Sastojak Količina
Energija 494 kJ (118 kcal)
Ugljikohidrati (ukupno) 27,9 g
Šećeri 0,5 g
Hranljiva vlakna 4,1 g
Masti 0,17 g
Proteini 1,5 g
Vitamini (ukupno) 0,5 g – 27,9 g
Vitamin A (ekvivalent) (1%) 7 μg
Vitamin B1 (Tiamin) (10%) 0,112 mg
Vitamin B2 (Riboflavin (3%) 0,032 mg
Vitamin B3 (Niacin) (4%) 0,552 mg
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) (6%) 0,314 mg
Vitamin B6 (23%) 0,293 mg
Vitamin B9 (Folat) (6%) 23 μg
Vitamin C (21%) 17,1 mg
Vitamin E (2%) 0,35 mg
Vitamin K (2%) 2,3 μg
Minerali
Kalcij (2%) 17 mg
Željezo (4%) 0,54 mg
Magnezij (6%) 21 mg
Mangan (19%) 0,397 mg
Fosfor (8%) 55 mg
Kalij (17%) 816 mg
Cink (3%) 0,24 mg

Napomena=Link to USDA Database entry }}

Proizvodnja[uredi | uredi izvor]

Top 10 proizvođača jama (2012.)
Rang Zemlja Proizvodnja
(tone)
1 Nigerija 38,000.000
2 Gana 6,638,867
3 Obala Slonovače 5,674.696
4 Benin 2,739.088
5 Togo 864.408
6 Kamerun 520.000
7 Centralnoafrička Republika 460.000
8 Čad 420.000
9 Papua Nova Gvineja 345.000
10 Kolumbija 361.034
Izvor:
UN Food & Agriculture Organization[9]
Svjetska proizvodnja jama

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]












Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ White, L.D. (2003). [http://www.canoeplants.com/uhi.html Canoe Plants of Ancient Hawai'i: Uhi.
  2. ^ Kay D.E. (1987): http://www.appropedia.org/Original:Root_Crops_37 Root Crops]. Tropical Development and Research Institute : London.
  3. ^ Mignouna H.D., Abang M.M., Asiedu, R. (2003): Harnessing Modern biotechnology for tropical tuber crop improvement: Yam (Dioscorea spp.) Molecular Breeding: http://www.bioline.org.br/request?jb03096 online].
  4. ^ Schultz, G.E. (1993). Element stewardship abstract for Dioscorea bulbifera, Air potato: http://tncweeds.ucdavis.edu/esadocs/documnts/diosbul.html Nature Conservancy.
  5. ^ Everyday Mysteries: Yam, Library of Congress, United States of America: http://www.loc.gov/rr/scitech/mysteries/sweetpotato.html.
  6. ^ Sumiyoshi, S., Ed. (1996): Nigerian culture and customs: A walk through time. Koerner.
  7. ^ Walsh S. (2003): Plant based nutrition and health. ISBN 0-907337-26-0.
  8. ^ White L.D. (2003): http://www.canoeplants.com/uhi.html Canoe Plants of Ancient Hawai'i: Uhi.
  9. ^ http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |title=Faostat |publisher=Faostat.fao.org.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]