Reljef (geografija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Reljef dijela Novog Zelanda

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Zbog svoje složenosti razvila se nauka - geomorfologija - koja je usredotočena upravo samo na reljef.

Broj pojava poredanih od tektonike ploča do erozije i depozicije, mogu stvarati i uticati na reljef. Biološki faktori mogu isto uticati na reljef poput biljaka koje imaju ulogu u razvoju sastava dina i slanih močvara, te djelovanje korala i algi na oblikovanje koralnih grebena.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Popis reljefnih oblika[uredi | uredi izvor]

Strminski reljef[uredi | uredi izvor]

Obalski, morski i okeanski reljef[uredi | uredi izvor]

Riječni reljef[uredi | uredi izvor]


Planinski i glečerski reljef[uredi | uredi izvor]


Vulkanski reljef[uredi | uredi izvor]

Erozivni reljef[uredi | uredi izvor]

Reljef koji nastaje erozijom i trošenjem obično se događa na obalama ili rijekama, te se mnogi pojavljuju iznad i ispod istih. Neki drugi reljefni erozivni oblici koji ne spadaju u gornje kategorije uključuju:


  • Depozitni reljef – reljef oblikovan depozicijom tereta ili sedimenta (obično obalnog ili riječnog).
  • Eolski reljef – reljef oblikovan vjetrom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]