Idi na sadržaj

Mevlevije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mevlevije (na turskom, Mevlevi, mn. Mevleviler; također Mevlevilik) su sljedbenici, derviši, Mevlevi tarikata, sufijskog reda koji je osnovao Mevlana Dželaludin Rumi. Pripadnike ovog reda ponekad na zapadu nazivaju "okrečući derviši", jer se dio njihovog duhovnog ostvarivanja sastoji od plesa u kojem se oni okreću uz muziku frula, bubnjeva i melodije ilahija. Obučavanje derviša mevlevijskog reda obuhvata vježbe plesa u kojima derviš prva dva nožna prsta lijevog stopala pričvrsti za pod, a zatim se okreće oko njih.

Ples je postao formalni dio mevlevijskog metoda s Rumijevim nasljednikom, njegovim sinom Veledom. Za vrijeme mevlevijskog plesa (sema), srvena se ovčija kožica stavlja na pod i simbolizira prisusvo Šemsi Tebrizija, misterioznog lika koji je zapalio Delaludina Rumija sviješću o Bogu. Ples traje oko sat vremena.

Mevlevijski je red bio zabranjen u Turskoj, kao i svi sufijski redovi za vrijeme početne sekularizacije države 1925. godine, ali im je kasnije dozvoljeno da se vrate u život Turske. Neke mevlevije izvodili su predstave svoje muzike i plesa na Zapadu.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Mevlevije koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.