Idi na sadržaj

Pokret "Nauku mladima" – Savez mladih istraživača Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pokret
"NAUKU MLADIMA"
–
Savez mladih istraživača Bosne i Hercegovine
Narodna tehnika Bosne i Hercegovine
Amblem Pokreta "Nauku mladima!
Glavno sjedišteSarajevo
Područje utjecajaBosna i Hercegovina
ČlanstvoViše hiljada
JezikSrpsko-hrvatski
Generalni sekretarStanimir Bogojević
Predsjednici:
Glavni organSkupština Pokreta
Br. zaposlenih7-10
Br. volonteraNa hiljade
Ilustracija masovnosti pokreta:
Učesnici Ljetne škole Pokreta "Nauku mladima", u Jezeru kod Jajca, 1989.

Pokret "Nauku mladima" – Savez mladih istraživača Bosne i Hercegovine, formalno je, sve do 1992., djelovao u okviru "Narodne tehnike Bosne i Hercegovine", udruženja inovatora koja je osnovana 1946. Međutim, nositelj cjelokupne organizacije, djelatnosti, rukovođenja i smještaja administracije Pokreta, bio je Prirodno-matematički fakultet. Među prvim organizatorima i predsjednicima bili su profesori Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.[1]

Aktivnosti Pokreta su organizirane u mreži lokalnih klubova mladih istraživača, a zatim na godišnjim smotrama na bosanskohercegovačkom i saveznom nivou bivše Jugoslavije. Smotre su imale i takmičarski i obrazovni karakter. Učesnici – uglavnom srednješkolci – nadmetali su se u znanjima iz svih prirodnih i matematičkih nauka, na slobodno odabrane teme. Radovi su pisani u obliku maturskih/diplomskih radova, a zatim su ih kandidati (na smotrama) branili pred komisijama koje su bile sastavljene od profesora sa Prirodno-matematičkog fakulteta i fakulteta biotehničkih i biomedicinskih nauka, te Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Dodjeljivane su (obično) po tri nagrade (godišnje, u vidu odgovarajućih knjiga), (na republičkom i saveznom nivou).[1]

Održavane su i redovne, petnaestodnevne ili mjesečne, ljetne škole Pokreta, koje su obično održavane u historijski poznatim gradovima i lokacijama, kao što su Tjentište, Boračko jezero, Treskavica – Vučja Luka , Jezero (kod Jajca) i druga.

Većina najangažiranijih aktivista sa Prirodno-matematičkog fakulteta dobila je najviša priznanja Pokreta i "Narodne tehnike" (što se može registrirati internetskim pretraživanjem).[1]

Historija i djelatnost

[uredi | uredi izvor]

Inicijativa za osnivanje Pokreta u Bosni i Hercegovini potekla je sa kongresa "Narodne tehnike Jugoslavije", 1963. godine i to je već tada bio uvod u organizovaniji rad na planu naučnoistraživačkog stvaralaštva mladih i rada sa mladim talentima.

U akciju "Nauku mladima" uključili su se:

  • Tadašnji CKSOJ-e, zatim
  • Državni sekretarijat za poslove narodne odbrane,
  • Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja,
  • Jugoslavensko društvo za širenje naučnih saznanja "Nikola Tesla",
  • Savez inženjera i tehničara Jugoslavije,
  • Savezna privredna komora,
  • Savezni savjet za koordinaciju naučnih djelatnosti,
  • Savezni sekretarijat za privredu,
  • Savezni sekretarijat za obrazovanje i kulturu,
  • Sindikat radnika društvenih djelatnosti,
  • Sindikat radnika industrije i rudarstva,
  • Udruženje univerzitetskih nastavnika i drugih naučnh radnika Jugoslavije.[2]

Tako je veliki broj učesnika pri osnivanju Pokreta "Nauku mladima" jasno govorio o širini i dubini razumijevanja ovog fenomena, što je dovelo do odluke o formiranju Saveznog odbora Pokreta "Nauku mladima" kao organa Vijeća "Narodne tehnike Jugoslavije", čiji zadatak je bio da koordinira ukupnu aktivnost naučnoistražvačkog stvaralaštva mladih Jugoslavije, odnosno da koordinira aktivnost republičkih odbora.

Krajem 1964. godine, osnovan je Pokret "Nauku mladlma" u SRBIH, koji je okupljao oko 2.000 učenika srednjih škola, organizovanih u klubove, kružoke, sekcije i naučne grupe širom Republike. Početne aktivnosti imale su, pored istraživačkog i takm1čarski karakter, gdje su prvobitno učestvovali mladi fizičari, hemičari, biolozi, a od 1966. godine i astronomi, da bi se kasnije sve više širio krug naučnih disciplina i oblasti, a od 1979. godlne uvode se društvene nauke, uključujući i geografiju i historiju.[2]

Od 1972. godine u Pokretu su i učenici osnovnih škola, kao i manji broj studenata. Veliki broj nastavnika je preuzeo ulogu mentora, a brojni afirmirani naučni i stručni radnici obavljali su provjeru i ovjeru naučnoistralivačkih rezultata mladih autora, posebno onih radova koji su prezentirani na republičkim i saveznim smotrama. U prvim godinama postojanja i razvoja Pokreta, bila je adekvatnija društvena valorizacija djelatnosti Pokreta, a posebno društvena valorizacija angažovanja nastavnika - mentora, kao i vrednovanje njihovih troškova, te naučnih i stručnih radnika, da bi se to, posebno u posljednjih desetak godina, svelo skoro na zanemarljivo, pa sve do otpora njihovom angažiranju u Pokretu, što je svakako imalo odraza i na ukupan razvoj ove organizacije.

Ubijeđeni u budućnost razvoja nauke i naučnoistraživačkih potencijala u stvaralaštvu mladih, inspirisani zainteresovanošću sve većeg broja mladlh za djelatnost Pokreta i, u prvom redu, entuzijazmu velikog broja nastavnika - mentora i naučn1h i stručnih radnika, i pored svih teškoća, Pokret je nastavio svoju misiju sve do 1992.

Dobrim dijelom su ostvareni kontakti i odredena saradnja sa jednim brojem fakulteta u SR BIH, većim školskim centrima, SIZ-ovima obrazovanja, jednim brojem preduzeća i kolektiva JNA. Medutim, pored rezultata koji su postignuti, u organima Pokreta postojalo je nezadovoljstvo statusom ove djelatnosti, društvenom valorlzacljom rada, a posebno ostvarenih rezultata.

Sa stanovišta uključivanja ove djelatnosti u naučnotehnološki razvoj, ostvarivana je saradnja sa obrazovnim i naučnim institucijama, nadležnim državnim organima za ovu oblast, kao i sa privrednim organizacijama, pri čemu je ostao neriješen sistemski način finansiranja, uz neadekvatnu finansijsku podršku programskim aktivnostima i projektima.[2]

Organizacije Pokreta "Nauku mladima" - Saveza mladih istraživača polazište svog djelovanja imale su, u prvom redu, u potrebama i interesima mladih da se bave naukom i upoznaju naučno-tehnolotko-tehnički razvoj. Te potrebe i interesi uistinu su shvaćeni kao potreba i nteres društva, normativno regulisani, društveno dogovoreni i iskazani u Ustavu SR BiH, Zakonu o nauanoistralivčakoj djelatnosti, zakonima o osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, zakonima o javnim fondovima, dugoročnim i srednjoročnim planovima i programima razvoja društveno-političkih zajednica itd.

Uz pomenute aktivnosti Pokret je u svim aktivnosima, pored istraživačkog duha, razvijao, afirmirao i na druge načine stimulirao i razvoj moralno-odgojnih vrijednosti članstva, uz organizovano djelovanje na suzbijanju današnjih poroka, koji su već 1970-ih godina prošlog stoljeća ozbiljno zaprijetili širenjem i u nižim dobima bosanskohercegovačke omladine.[2]

Predsjednici

[uredi | uredi izvor]
  1. Dipl ing. Dragolslav Mirković (1964 – 1976.)
  2. Prof. dr. Vladimir Miličević (1076 – 1977.)
  3. Akademuk Edhem Ćamo (1977 – 1980.)
  4. Prof. dr. Zdravko Pujić (1980 – 1983.)
  5. Akademik Tihomir Vuković (1983 – 1984.)
  6. Prof. dr- Ibrahim Bušatlija (1984 – 1987.)
  7. Prof. dr. Vladimir Miličević (1987 – 1980.)
  8. Prof. dr. Muriz Spahić (1980 – 1989.)

Sekretari

[uredi | uredi izvor]
  1. Dipl. ing. Stanimir Bogojević
  2. Mr Jozo Bošnjak
  3. Milenko Markovi[3]

Smotre

[uredi | uredi izvor]

Republičke (SR BiH)

[uredi | uredi izvor]
Smotra Lokacija Termin
1. Sarajevo 11. – 13. 06. 1965.
2. Sarajevo 19. – 12. 06. 1966.
3. Goražde 07. – 09. 06. 1967.
4. Sarajevo 11. – 13. 06. 1965.
6. Sarajevo 10. – 11. 06. 1968.
7. Sarajevo 11. – 13. 06. 1969.
8. Sarajevo 11. – 13. 06. 1970.
9. Sarajevo 07. – 09. 06. 1971.
10. Sarajevo 09. – 10. 06. 1972.
11. Sarajevo 14. 06. 1973.
12. Sarajevo 08. 06. 1974.
13. Sarajevo 14. 06. 1975.
14. Sarajevo 12. 06. 1976.
15. Sarajevo 17. – 18. 06. 1977.
16. Sarajevo 01. – 04. 06. 1978.
17. Sarajevo 14. – 17. 06. 1979.
18. Zavidovići 06. – 09. 06. 1980.
19. Zavidovići 06. – 09. 06. 1980.
20. Sanski Most 07. – 18. 05. 1981.
21. Čapljina 13. – 15. 05. 1982.
22. Derventa 12. – 16. 05. 1983.
23. Konjic 10. – 12. 05. 1984.
24. Modriča 09. – 12. 05. 1985.
25 Ključ 22. – 26. 05. 1986.
26. Sarajevo 05. – 07. 06. 1987.
27. Sarajevo 03. – 07. 06. 1988.
28. Zavidovići 02. – 04. 06. 1989.
29. Rajlovac 08. – 10. 06. 1990.
30. Tuzla 31. 05. – 02. 06. 1991.

Takmičarske oblasti Republičkih smotri

[uredi | uredi izvor]
Naučna oblast| Broj prijavljenih radova Broj prihvaćenih radova
Astronomija 295 247
Biologija 1.386 1.097
Ekologija 5 5
Ekonomija 8 8
Fizika 1.370 967
Fizičko vaspitanje 6 6
Geografija 281 251
Hemija 1.590 1275
Informatika 41 41
Istorija 713 592
Interdisciplinarne oblasti 281 267
Marksizam 7 7
Književnost 13 13
Matematika 132 128
ONO i DSZ 43 26
Pedagogija i psihologija 33 33
Tehničke discipline 69 63
Raketarstvo 28 27
Pronalazaštvo, inovatorsvo i racionalizatorstvo 10 8
Ukupno 6.311 5.061

Savezne SFRJ

[uredi | uredi izvor]
Smotra Lokacija Termin
1. Beograd 25. 27. – 06. 1965.
2. Beograd 23. 26. – 06. 1966.
3. Beograd 26 – 28. 06. 1967.
4. Beograd 29 – 30. 06. 1968.
5. Sarajevo 27 – 29. 06. 1969.
6. Zagreb 26 – 28. 06. 1967.
7. Sarajevo 27 – 29. 06. 1968.
8. Novi Sad 30. 06 – 02. 07. 1972.
9. Skoplje 28. 06 – 01. 07. 1973.
10. Ljubljana 27 – 29. 06. 1974.
11. Beograd 23 – 27. 06. 1975.
12. Zagreb 21 – 24. 06. 1976.
13. Sarajevo 23 – 26. 06. 197
14. Nikšić 26 – 29. 06. 1978.
15. Novi Sad 29. 06 – 01. 07. 1979.
16. Priština 20 – 22. 06. 1980.
17. Skoplje 18 – 21. 06. 1981.
18. Novo Mesto 28 – 29. 06. 1982.
19. Kumrovec 24 – 27. 06. 1983.
20. Beograd 24 – 27. 06. 1984.
21. Sarajevo 19 – 22. 06. 1985.
22- Cetinje 16 – 19. 06. 1986.
23. Novi Sad 18 – 20. 06. 1987.
24. Peć 16 – 19. 06. 1988.
25. Skoplje 16 – 18. 06. 1989.
26. Nije održana –
27. Nije održana –

[4]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c Hadžiselimović R., Kalabušić S., ured. (2016). Prvih 56 godina - Monografija PMF UNSA. Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. ISBN 978-9958-592-84-3.
  2. ^ a b c d Stanojević B., ured. (1991). "Budućnost ne čeka, već se planira i stvara". Informator Pokreta „Nauku mladima“. Posebno izdanje (2): 2–10.
  3. ^ Rajko Šćekić (2005). Pokret „Nauku mladima“ – Savez mladih istraživača BiH, Opština Zavidovići i Žeple (za period 1966. - 1992. godine). DOO „Kula“, Šamac. DOO „Kula“. Bosanski Šamac. ISBN 978-9958-592-84-3.
  4. ^ Rajko Šćekić (2005): Pokret „Nauku mladima“ – Savez mladuh istraživača BiH, Opština Zavidovići i Žeple (za period 1966. - 1992. godine). DOO „Kula“, Šamac.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pokret_%22Nauku_mladima%22_–_Savez_mladih_istraživača_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3668724"