Razlika između verzija stranice "Benjamin Franklin"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Franklin-Benjamin-LOC.jpg|mini|'''Benjamin Franklin''']] |
[[Datoteka:Franklin-Benjamin-LOC.jpg|mini|'''Benjamin Franklin''']] |
||
'''Benjamin Franklin''' ([[Boston]], [[17. |
'''Benjamin Franklin''' ([[Boston]], [[17. januar]]a [[1706]]. - [[Philadelphia]], [[17. april]]a [[1790]].), [[SAD|američki]] državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomista i pisac. |
||
Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s [[elektricitet]]om, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tok i karakteristike [[Golfska struja|Golfske struje]], te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine [[1775]]. postaje član američkog kongresa i jedan od autora ''"[[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije |
Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s [[elektricitet]]om, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tok i karakteristike [[Golfska struja|Golfske struje]], te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine [[1775]]. postaje član američkog kongresa i jedan od autora ''"[[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije neozavisnosti]]"''. |
||
U [[Philadelphia|Philadelphiji]] je osnovao prvu javnu [[biblioteka|biblioteku]] uopće, izdavao je novine i štampao knjige. Kao diplomatski predstavnik u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1776]]. do [[1785]]., koristeći se svojim ličnim ugledom i popularnošću, učinio je velike usluge [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] u njenom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin učestvuje u stvaranju američkog ustava [[1787]]., a posljednjih godina života objavljuje niz članaka u korist ukidanja [[Ropstvo|ropstva]]. Naučnik, neumorni borac za slobodu čovjeka, diplomata, vjerujući u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svog prosvjetiteljskog vijeka. |
U [[Philadelphia|Philadelphiji]] je osnovao prvu javnu [[biblioteka|biblioteku]] uopće, izdavao je novine i štampao knjige. Kao diplomatski predstavnik u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1776]]. do [[1785]]., koristeći se svojim ličnim ugledom i popularnošću, učinio je velike usluge [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] u njenom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin učestvuje u stvaranju američkog ustava [[1787]]., a posljednjih godina života objavljuje niz članaka u korist ukidanja [[Ropstvo|ropstva]]. Naučnik, neumorni borac za slobodu čovjeka, diplomata, vjerujući u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svog prosvjetiteljskog vijeka. |
Verzija na dan 16 mart 2013 u 11:45
Benjamin Franklin (Boston, 17. januara 1706. - Philadelphia, 17. aprila 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomista i pisac.
Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tok i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine 1775. postaje član američkog kongresa i jedan od autora "Deklaracije neozavisnosti".
U Philadelphiji je osnovao prvu javnu biblioteku uopće, izdavao je novine i štampao knjige. Kao diplomatski predstavnik u Francuskoj od 1776. do 1785., koristeći se svojim ličnim ugledom i popularnošću, učinio je velike usluge Sjedinjenim Američkim Državama u njenom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin učestvuje u stvaranju američkog ustava 1787., a posljednjih godina života objavljuje niz članaka u korist ukidanja ropstva. Naučnik, neumorni borac za slobodu čovjeka, diplomata, vjerujući u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svog prosvjetiteljskog vijeka.
Vanjski linkovi
Wikicitati imaju citate vezane za: Benjamin Franklin |
Commons ima datoteke na temu: Benjamin Franklin |