Lokalizam (lingvistika)

Lokalizam (lat. locus = mjesto, smještaj ; lokalni = mjesni, prostorni, svojstven određenom mjestu) – u ligvistici – se odnosi na mjesno ograničenje upotrebe specifičnih elemenata u lingvističkoj strukturi. Ograničenja se odnose na lokalno određeni raspon u kojem se pravila mogu primijeniti na određenu strukturu. Teorije transformacijske gramatike koriste sintaktičke lokalizme, uz ograničenja o izboru, sintaktičke obavezne forme i sintaktičke promjene.

U lingvistici, transformacijska gramatika ili transformacijsko-generativna gramatike je generativna gramatika, posebno od prirodnih jezika, koja uključuje korištenje definiranih operacija za tvorbu novih oblika od već postojećih. Ovaj koncept je formulirao Noam Chomsky.

Prema kraćoj verziji definicije, lokalizam je:

govorna ili kakva druga osobina nekog kraja, dijalektizam (lat.), riječ koja je u upotrebi u jednom lokalnom području.

ili

lokalna posebnost govora ili djelovanja.

Lokalizmi u bosanskom jaziku i specifični za određena govorna područja, a posebno su brrojni u bosanko-dalmatinskom, istočno-bosanskom dijalekttu, kojim govore Bošnjaci i Hrvati.

Najčešći lokalizmi bosanskog jezika

A

alabuka – galama, metež
alaliti – oprostiti
aluga – travurina
alva – poslastica od brašna, ulja, meda, šećera i oraha
ambrela – kišobran
antraga – razbacane naoko nevrijedne stvari / nekvalitetna travurina loše za ishranu stoke
anjcug – odijelo
arterac/anterac − duboki arteški, zatvoreni bunar
ašik/ašiklija’ – udvarač
ašikovanje – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke
avlija – dvorište

B

ba – poštapalica, sažeto bolan
babak – ojačani stubić u drvenoj ogradi
babine/babinje – svečanost kada rodbina i prijatelji dolaze porodilji i novorođenčetu s darovima
babinjare – žene koje s darovima dolaze posjetiti porodilju i prvi puta vidjeti dijete
babura – vrsta paprike, baburasti nos
badžo/badženog – ženine sestre muž
baja – insekt
bajat – star, pokvaren od dugog stajanja npr. kruh, ustajao
bajir – brijeg, obala, nizbrdica, strmina
bakamiti – stavljati rumenilo (na lice)
balega – goveđi izmet, stajsko đubrivo
baška/obaška – posebno, napose, odvojeno, po strani
bataliti – pokvariti, zanemariti, okaniti se čega
becnuti se – lecnuti se, trgnuti se
begenisati – svidjeti se komu ili zagledati se, simpatizirati nekoga ili nešto, zavoljeti
belaj – nevolja, muka, nesreća, rusvaj, patnja
belegija – gladilica, kameno oštrilo za kòsu (za travu)
beljiti – kreveljiti, ali i gledati pozorno široko otvorenih očiju
bendati – uvažavati
bešika/beša – kolijevka
beštija – životinja ili pokvarena osoba, osobito žena, bludnica, žena nećudorednoga ponašanja
biba – tuka, pura, purica
bilmez – priglupa lijenčina
biljeg – urođeni znak na čovjeku, ben, madež, također i pečat, muhur
birićet/berićet – od bereket, dobitak, dobra godina, sreća, blagoslov
birićetan – blagoslovljen, sretan, plodonosan, obilan, koristan
birikati – dotjerati se, urediti se
bogarati – spominjati ime Božje zaklinjujući se, osobito psovati Boga
bogoroditi – prigovarati uz psovanje
bolan – jadan (bolan ne bio!) uzvik opomene
bratić – bratov sin
brav – ovca, ovan
bravetina – ovčije meso
brenovati – kovrčati kosu, prepravljati, uvažavati
brunjav – nepočešljan, čupav
buća – tikva
bućkuriš – neukusno jelo, splačina
budak – vrsta jednostranog krampa
budža – osoba na visokom političkom položaju
budžak – ugao, kut, ćošak
buđav – ustajao, sa nitastim gljivicama (buđima), zastario kruh ali i osoba
bugija – vijavica
bukagija – okov ili lisice
bukal – bokal, vrč
bukara/bukarica – drvena krigla za vino
bundeva – tikva
bundevara – pita tikvenjuša
bunjište – smetljište
buran – bunar
buranija/boranija – mahune, niži stalež
burazer/buraz – brat
burgija – svrdlo, bušilica (izvoditi burgije = izvoditi budalaštine)
burgijati – bušiti burgijom ili istrajavati na pokušaju
bus/busen – gruda travnate zemlje (buseni, busenje)
butka – sirovi ili suhi životinjski but

C

ceba – ljuljačka, ljulja
cebati – ljuljati (se) , njihati se
ciburati – lijevati, napiti se previše tekućine
cedulja/cedlja – potvrda ili kratki zapis
ceker/ceger – manja torbeđa s ručkom za nošenje stvari, obično namirnica
cicvara – jelo od kukuruznog brašna sa dosta kajmaka i masla
cigančiti – kamčiti, prositi, tražiti više nego ti pripada
cimati – drmati, treskati, mrdati
crljen – crven
crljenkast – crvenkast
cugati – piti
cunjati/procunjati – potajno pretraživati

Č

čajo – vođa u svatovima, svatovođa
čakija – sklopivi nožić, džepni nož
čaklja – drvena motka s kukom na vrhu s kojom su se vadili predmeti iz bunara ili nabujale rijeke
čakšire – hlače, pantalone osobenog kroja
čamati – češati (se)
čapaliti – otimati se, grabiti se, grebati se
čaršija – grad, varoš, obično centralni dio grada i društvenog života
čašav/čaršaf – plahta
čekrk – naprava za sukanje prediva ili vađenje vode iz bunara ili za premještanje tereta uz velike nagibe
čela – pčela
čelinjak – pčelinjak
češagija – metalna četka kojom se njeguje i čisti krzno domaćih životinja
čik – čikov, vrsta ribe
čikati – izazivati nekoga
činija – zdjela
čista vaga – neto težina
čivija – drveni ili željezni klin
čiviluk – vješalica
čivka – čipka
čorape – čarape
čunčanje – posebno tkanje (pomoću čunka) i izrada ukrasnih i drugih tkanina
čvela – pčela

Ć

ćaća – otac
ćage – papir i sve što je na papiru napisano, dokument
ćalovina – nespretnjaković, budalaš
ćasa – vrsta posude, zdjela
ćeif – dobro raspoloženje, prohtjev s nasladom
ćeifiti – uživati
ćenifa – zahod, nužnik
ćer/ći/ćerka − kći, kćerka
ćeramida – vrsta crijepa ćerpić − sirova , nepečena cigla
ćeza − dvopreg
ćitati – planirati, čitati
ćopav – šepav, hrom
ćorav – slijep na jedno ili oba oka
ćuko – pas
ćumez − kokošinjac – neugledan stan, soba

D

daća – ispraćaj mrtvaca sa svim obredima i ručkom ili večerom poslije toga
dada – otac
damar – nerv, živa, bilo, puls, imati smisla za nešto
dar-mar – zbrka, metež, vreva, gužva, haos
de ba! – ma daj! Nemoj!
deverati – teško živjeti, spajati kraj s krajem, otaljavati dugotrajan posao
direk – stub, greda, oslonac
dola – udolina/udolica
Dove – blagdan Duhovi
dreš – vršalica za žitarice, preteča kombajna
dretva – isključivo se odnosi na vrlo jak, ne mora biti debeo, konac
drkljačiti – nositi nešto teško a često nepotrebno
drljača – oruđe za ravnanje i sitnenje zemlje nakon oranja
drljati – drljačom ravnati i sitniti zemlju
drvenjaci – obuća od drveta osobito dobra za snijeg
držalje/držalja – držalica, drška, ručka
ducati – sisati
duda – cucla, dojka
duduk – neznalica, glupak
dulum – mjera za površinu 100 m², dunum
durati – trajati, ne prestajati, trpjeti, podnositi, ustrajati
duvar/duhar – zid (unutrašnji)

Dž

džabaluk – život bez rada, jeftinoća, besplatno
džabe – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud
džada – cesta, bijeg, (uhvatio džadu – pobjegao)
džezma – džezva posuda za kuhanje kave
džigera/džigerica – jetra, jetrica
džonjati – spavati, drijemati

Đ

đe – gdje
đeram – poluga za izvlačenje vode iz bunara
đever − djever đevojka – djevojka
đorati – mijenjati se za nešto, trampiti
đozluke/đoze – naočale
đuture – sveukupno

E

eba/ebejka – nena, nana, baka, baba
ege – oštrač, turpija
elać, od helać – propast, nesreća, šteta

F

fala – hvala
falinka – manjak, nedostatak, mahana
fasovati – kupiti periodične namirnice, dobiti svoj dio (obično kazne), dobiti batine
fasung(a) – periodična "korpa" kućnih potrepština
firaun – ciganin, mangup, nestašno dijete, vragolan
firanjga/foranga - zavjesa
fišek – papirnata vrećica šiljastog dna
frljaciti – baciti "ofrlje", bez hotimičnog usmjerenja
frljav/frljo – škiljav, razrok
fuglica/fugla – hoblarica, hoblić - alatka za hoblanje drveta, oblica
fukara – siromašni svijet, nitko i ništa, ništavan čovjek
funjara – ništarija, gad, probisvijet, pokvarenjak
friško – svježe
frtalj – četvrt kilograma

G

gajtan – vrpca
ganjak – hodnik
ganjc novo – sasvim novo, nekorišteno
gibira – opskrba
gra – grah
granjice – sitna grančice za potpaljivanje vatre
graorast – grahorast, boje pepela sa tačkicama
gra(h)orka/graša - kokoš pepeljasto - sivoga perja s bijelim tačkicama
greblje – groblje
grecati – strugati zagoreni dio hrane sa dna posude
griota/greota – grehota, grijeh
grudica – kocka šećera
gruša – grušalina, kolostrum, pita sa grušalinom
gubica – usna
guja – zmija
gujavica – glista
gula/guka – grba
gumaleza – ljepilo za gume

H

hajran – ajran, kiselo mlijeko, mlaćenica
hajvan – životinja
hajvar – ajvar
hojrat – nestaško, nemirko

• inverzija: standard – lokalizam

habanje − abanje
hadžija − adžija
hajde − ajde
halter − alter
halva − alva
harmonika − armonika
hartija − artija
Hasić − Asić
Herceg − Erceg
hibrid − ibrid
hlad − lad
hladno − ladno
hodža − odža
hohštapler − oštapler
hokej − okej
Homeini − Omeini
hotel − otel
hrana − rana
hrapav − rapav
hrast − rast/rastik
hrbat − rbat
hrđa − rđa
hrskavica − rskavica
hrt − rt
hrzati − rzati
hurmašice − urmašice
hvala − fala

I

ibrik – najčešće bakrena posuda s poklopcem za tople napitke i vodu
ićindija/ekindija – ikindija-namaz
inoća/inaća – jedna od dvije ili više žena muškarca
insan – čovjek, osoba, ljudsko biće
išćul – izabor po volji
iskamčiti – jedva izmoliti
ispitati (se) – pozdraviti se s kime i upitati ga za zdravlje
ispljuskati – išamarati, "opaliti pljusku"
ispotija – polahko, lahko
izbirikati (se) – izvještiti se, uvježbati
izdegenečiti – istući
izuvidati – previše zahtijevati, izvolijevati

J

ja! – da!
ja, ba – pojačani afirmativni oblik da
jabučara – pita od jabuka
jačmer – izraslina trepavivama, mali čir
jagma – otimanje oko nečega, gužva, navala, grabljenje
jagmiti/jagma – otimati se oko nečeg, grabiti
jajce – jaje
jami ba – ma nemoj!
jamiti – zgrbiti, gramzivo ugrabiti
japija – drvena građa za kuću
jaran/jaro – prijatelj
jednoć – jedanput, jednom
jedrica – bubuljica, akna na licu i tijelu
jenga – djeveruša, udata žena koja se u svatovima brine za mladenku
jere/jera/jerak/jerbo – zašto, zbog čega
jetrva – žena muževljevog brata

K

kabuliti – dati nekom nešto drago teška srca
kadifa – baršun, vrsta platna, kadifuca - cvijet
kahpija – pokvarenjak, bludnica
kajanje – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine
kajase – uzde, široki remen kojim se upravlja konjem
kajati – nošenje crnine poslije smrti drage i bliske osobe
kaljače/kaloše – gumena obuća za blato
kamara – gomila
kamčiti – iznuđivati jadikovanjem
kanafa/kanap – tanji konop
kantar – starinska vaga
kapljevina – mast koja se cijedila ispod pečenja na ražnju
karan/a – tužan, žalostan, seksan/a
karati – grditi, ružiti, prigovarati, šatro: imati seksualni odnos
kavedžija – onaj koji priprema kahvu, djelatnik u kafani ali i osoba koji uživa pijući kahvu
kebati – vrebati, loviti, hvatati (ukebao – uhvatio)
kecelja – pregača
kefa – četka
kerma/germa – kvas, kvasac
kezme – dvogodišnje prase
kezmica – mlada svinja koja se još nije prasila
kifla – pecivo u srpastog oblika
kijamet – nevrijeme
loš događaj
kika – kosa ili uvezan pramen kose
kila – kilogram
kirija – najamnina, zakupnina
klanfa – produžena željezna spojnica za drvenih greda, željezna kuka, zaklanfati – zabiti, učvrstiti
klapiti - udariti
klašura/klasura – ostaci suhih metlica kukuruza
kliberiti – smijati se raskalašno, cinično, s porugom
kljakav – osoba bez jednog od udova, nespretna osoba, nespretnjaković
ko biva – tobože
kobajagi – tobože
kođoja – tobože
kofrčiti – praviti se važnim
kolara – mjesto za kola, uglavnom uz štalu
koleso – okrugli obruč na tabli od peći na drva
kolomaz – crna mast za podmazivanje točkova na zaprežnim kolima
komaljika/otučak – unutrašnji dio kada se skine zrnje s kukuruza
komati – kruniti zrnje s klipa kukuruza
kompa – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke, kompanjon
kona – komšinica, prijateljica, susjeda
kopilara – djevojka ili udovica koja je rodila vanbračno dijete
kopile – vanbračno dijete
kormaniti – upravljati kormilom
kosibaša – prvi kosac
koš – objekt za spremanje kukuruza, hambar
koto – kotao, posuda za kuhanje na otvorenoj vatri
kova/kofa – kanta
kovčalica – kopča, napravica za pričvršćivanje
kožušak – posebno ukrašen kožuh za žensku narodnu nošnju
krajčani – žitelji jednog kraja, četvrti
krcav – slabunjav
kresa – šibica, palidrvce
krkače – nositi nekoga na leđima
krkati – previse jesti
krmeljko – muškarac koji se nije umio
krpa – marama, rubac, pokrov za glavu
krpenjača/krpara – lopta od krpe
kubura – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica, primitivbo vatreno oružje
kuburiti – patiti se, mučiti se
kucanja – pasja povorka u sezoni parenja, terevenka, neobuzdano slavlje
kūcati se – skitati okolo tražeći nekoga za seksualne potrebe (seksati se)
kūća – iskopana rupica u zemlji za sadnju ili igranje klikera
kućara – kućica, stan u kojem stanuje župnik
kućište – mjesto gdje je nekad bila iligdje će biti kuća
kudrav/kudro – kovrčav, uvojite kose
kufer – kofer, kovčeg
kulin – kulen
kurdupiti – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se, patiti se s nečim
kusav/kus – kratak, otkinuta ili ošišana repa, bez repa
kutarisati– riješiti se nečega ili nekoga
kvita – podmirenje izmireno, vraćen dug
kvitati – podmirivati dugove

L

labrnja – usna ili usta (pogrdno)
lače – hlače
lad – hlad
lajati – prostačiti, ogovarati
lajbići – grudnjaci
landarati – hodati okolo bez potrebe
laprdati – govoriti gluposti
larma – svađa, galama
leđen(j) – lavor, umivaonik
lilati – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu, opijati se
lopar – poklopac, okrugla ravna daska za kruh
lopina/lopindža – lopovčina
lučevina – hladetina
lug – pepeo
lukšija – pepeo u vreloj vodi (za pranje rublja i sl.)

Lj

ljelja(k) – lješnik
ljepinja – lepina
ljudekati/ljudovati – družiti se i prijateljski razgovarati s ljudima

M

ma ja! – pa da
madrac – podložak za postelj
maje – žene iz rodbine, susjede i prijateljice koje se brinu o pripremi udavače - mlade
maljati – mazati lice crvenim papirom koji pušta boju
mamlaz – glupan, tikvan, budalaš, lijenčuga
manirati – tražiti nekom mahanu, grešku
marisati – tući, udarati, mlatiti, halapljivo jesti, krasti
marnit/marnut - udariti, tući, ukrasti
masat – brus, oštrilo, belegija
maša – ožeg, lopatica kraj ognjišta za pepeo i žar
maštrafiti – tući, udarati, jesti halapljivo
mauna – mahuna
medecina – medicina
mēlo – ostaci hrane koja se posprema za stoku
meraja – široka livada ili prozračni pašnjak
metiljav – zaražen metiljima, slabašan, nejak
metlište – držak metle
mijur – mjehur
milost – svaki dar koji se nosi u posjet
minda – osoba niskog rasta
misari – oni koji su prisustvovali svetoj misi
mlaviti – trti, pretući, iscrpljivati
močaga – motka, toljaga
molovan – dotjeran, namazan, lijep
mrcina – jedan od naziva za lijenčinu ili pokvarenjaka
mušema - plastični stolnjak
muštuluk – radosna vijest
muur − pečat

N

nabelajiti – nastradati, proći loše, nadrljati
nabirikati – urediti, dotjerati, naštimati
nabrajati – jaučući nabrajati za pokojnikom
nadoći – dignuti se ( npr. tijesto, doći s vremenom)
nadoštukati - nadodati
nafaka – ono sto sudbinski doživljava svaki čovjek
nagraisati/naograisati/nagrebusiti – proći loše, nadrljati
naići/nadići – dizanje tijesta do određene količine
nakiljati – dosađivati, vrijeđati
namaljati – našminkati se
namundiriti – naljutiti se
nakresan – prealkoholiziran
nalilan – prealkoholiziran
naperiti – ugoditi, urediti, pripremiti sae
napoj – ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za stoku
nadovat – na dohvat ruke
nasaditi (kokoš, patku, gusku i sl.) – staviti na jaja da izlegu mlade
naspa – nasip uz rijeku
navješćivanje - oglašavanje djevojke i momka u crkvi prije vjenčanja
nazdravo – bolest koja se pojavi bez pravo razloga, zaboljeti iz čista mira
nazor – na silu, jedva
nedilja – nedjelja
neja/nejma – nema
ni mi je žao – nije mi žao
nogara – nožica, noga od stola, ženska moga.

Nj

njak – onako
njeko/njeki/njaki/njeka – neko, neki, neka
nješto – nešto

O

obadati – reagirati na ujed obada (insekt), zagledati (zaljubiti) se u nešto ili nekoga
obilježje – dar koji djevojka daje mladiću u zalog da ga neće prevariti i raskinuti zaruke
obojak – pletena dokoljenica od gležnja do koljena
očorapit/očarapljen/opičen – blesav, šašav
oglockati – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti
okopiliti – roditi dijete izvan bračne veze
opaučiti – snžno udariti
oplećak – bluza
(o)putrenjaci – opanci ispleteni od tankih kaiša (remenova) kože
ora – orah
orma – konjska oprema
orman – ormar
ornalija – ukosnica
oroz – pijetao
ostal/astal – sto
ošap/ošaf/hošaf – sušeno voće, kompot od sušenog voća
otarak – ručnik
otim – time
oto – to
ožariti – opeći se koprivom
očale – naočale
otpiliti – otkačiti (otpisati) nekoga (uz pokret ruke preko trbuha) otračiti – obaviti nešto

P

(po)kljukuša – jednostavno jelo od rijetkog tijesta od brašna, vode i soli
pajdašiti – prijeteljevati
pajdovati – poseban proces u mljevenju brašna
paklo – paketić, zamotuljak
palija/pala – štap, toljaga
paljetkovanje – poslije obranog žita slobodno skupljanje ostataka na svim njivama
panjkati – klevetati, olajavati
parica – vrsnica u godinama
parokija – svećenička škola
patrice – krunica
pečenica – pečenje na ražnju
pečenjak – mladi klip kukuruza
pesinav/peksin – prljav
piljiti – buljiti u nešto
pinđiriš/pinđur – prženo jelo spravljeno od luka, paprike, rajčice i patlidžana plaćkat – pljačkati
plajvaz – olovka
planjka – fino obrađena daska
plao/plaho – puno, jako
plej – pleh, lim
pleskati se – udarati se dlanovima po stražnjici i pokazivati je onome s kojim se svađaju (žene)
pletara – veća boca opletena prućem ili plastikom
pljevac – naprava za čupanje korova iz pšenice
po – pola
poasiti/pohasiti se – oholiti se, osiliti
pobro – pobratim, prijatelj
podmiriti se – kupiti potrebne namirnice
podneski – podnevni
podnimiti se – nasloniti glavu na dlan ruke naslonjene na lakat
pofajn – polijepo
pofala – pohvala
pōla – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio kukuruz ili pšenica
pōle – prvi polaznik na pravoslavni Božić
poletuša – osoba koja ima sklonost raznositi vijesti (ugrabiti muštuluk)
pomada – svaka krema za lice
ponediljak – ponedjeljak
porađivati – pospremati kuću
posvećenje – jelo koje se nosi na veliku subotu na posvećenje u crkvu
povukodlačiti – pretvaranje zle duše u spodobu koja plaši ljude noću
praćak/prakljača – pljosnata drvena naprava kojom se udaralo rublje pri pranju na potoku
pregača – ukrašeni odjevni dio narodne nošnje, zaštitni odjevni predmet
presličak – gornji dio preslice na koju se stavlja kudjelja
prćija – miraz priglavak – vrsta pletene čarape do gležnja
prika – prijak/prijatelj, muški član obitelji povezanih udajom ili ženidbom
prikipiti – jako se uzrujati
priko – preko, prijeko
prikobacit – preskočiti, prebaciti
prikosaviše – više nego previše prilaz – drveni prijelaz između dva dvorišta ili dvije ograđene parcele
primenka – nadimak
prinos – poklon u naturi prigodom svadbi ili daća
pritereziti - prevagnuti
privrat – nasilna uspostava nove vlasti
privrata – palačinka
prolopoviti – pokvariti se, postati (veći) lopov
prošnja – prosidba
prova/proja – hljeb od kukuruznog brašna, proha
prstenovanje – zaruke momka i djevojke
pucavice – kukuruzne kokice
pūla/pūlica – dugme
puljati – izbacivati vodu
pusula – papirić sa napisanom nekom dozvolom ili porukom
pušćani list – prastari primitivni način pismenog jednostranog razvoda braka (pravo muškarca
pušćat/pusćat – pustiti

R

radijon – radio
rajsnegla – okrugla pribadača manje jačine (za papir i sl.)
rama – ram, okvir
ranka – prvo sezonsko voće, obično šljiva
ranjenik – domaća životinja koje se hrani cijelu godinu za pravljenje zimnice
rasad(a) – povrće i cvijeće za presađivanje, sadni materijal, presadnice raspust – školski praznik
raspušćenica/pušćenica – razvedena žena
rast – hrast, hrastić
razbiguz − poledica, klizavica
razbiīt – razbijen
razor – razdjelnik dva sloga oranice
rena – rerna, pećnica, zatvoreni dio štednjaka
riljati – kopati, raditi dugo i naporno
rospija – zla žena sumnjivog morala, drolja; nemoralna osoba
rosuljak – nedozreo plod, tek propupan cvijet
ršum – galama, nered, vika
rubina – košulja
rudīca – materijal za pletenje čarapa, kapa, rukavica
ruvo – ruho: namještaj, odjeća i druga roba udavače

S

sād – sadnice povrća
safun – sapun
salauka/salaukovina – bura, oluja, nevrijeme, nepogoda
sandžija - žiganje, probadanje u određenim dijelovima tijela
santrač - drveni dio plota
satljik - stara mjera za zapreminu (satljik rakije)
satrica - svježe jelo od mladoga luka, sira i kajmaka
saura – sova
sećija – ležaj smješten uza zid i prikriven ćilimom ili ponjavom
sepet - pletena korpa od drveta
serbez - biti u miru, miran
sic/cic – sjedalo na biciklu
sićo – vrsta sitnijea graha
sikira - sjekira
sinija - sofra, niski sto na kojem se razvija pita i objeduje
siroma - siromah
sirutka – surutka
sjàjna – bremenita ovca
sjajna baga – svitac, svjetlac
sjetovati - savjetovati
skastiti – namjeravati nešto, odlučiti
skemlija - mala prenosiva stolica
(s)kliza – staza za skijanje, spust na snježnom ili ledenom nanosu
skobiti se – susresti se
smandrljati – skotrljati se, napraviti na brzinu bilo kako smok/prismoka/topa – mliječni proizvodi, osobito kajmak i sir
sofra – postavljeni (tradicijski) niski sto za jelo
sojisati – činiti veliki pritisak da neko nešto učini
solenica/solanik - zdjelica za so
somot/samet – tkanina (samt ili baršun)
spandžati se – združiti se s nekim (često) u nemoralu i kriminalu; početi ljubavnu vezu
spjerine - ostaci od obroka spravljeni za životinje, napoj, splačine, spirine
saura – sova
sreda/srida – sredina
stan - razboj, drvena naprava za tkanje
starosvat - stari svat, uz kuma jedan od svjedoka na vjenčanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji
starosvatica - supruga starog svata
steona – izraz za bremenitu kravu
stog – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stuba (stožine)
stojser − veoma dubok snijeg stora – zavjesa
strnjak/strnjik – strnište, njiva poslije žetve strnih [[[žitarica]]
struga – zagorjeli dio hrane, najčešće mlijeka; ulaz u tor za stoku ili u ograđenu njivu
struka - nanizani dukati na platnenu ogrlicu
sud – posuda
suknuti - hitro pobjeći; slagati
suknjara – donja ponjava
sulinar/sulunar – metalna dimovodna cijev
sumlja – sumnja
suprasna – krmača koja ce se oprasitisaura – sova
surlati – raditi sve po svojoj volji
svaja - svastika, ženina sestra
svedno – svejedno
svezač – dio narodne nošnje
svjetlica – munja

Š

šarage – zadnji dio zaprežnih kola
šargija – muzički instrument, tambura četiri žice
šećerlama – vrsta dugačkog (obično šarenog) bombona
šega – šala
šejtan – vrag, đavo; vragolasta osoba
šenica – pšenica
šeper – pruće ili tanke drvene šipke
šeset - šezdeset
šićar – korist, dobitak šifon – tanje pamučno (industrijsko) platno
šifonjer – ormar za odsjeću
šigicanje – raskalašno prekoketno, bučno ponašanje
šiljoguz – osoba koja pri hodu uvrće "šiljatom" stražnjicom
šiš – metalna alatka u kojoj se prži kafa na otvorenoj vatri; rašlje za nizanje ulovljene ribe
šišulja – pšenica koja nema osje; suprotno: brkulja
škatul(j)a – kutija (najčešće škatulja cigara – kutija cigareta)
škipati – namigivati
šklojo/šklopac – vrsta noža, čakija
šlajbok/šlajbak/šlajpek – novčanik
šlajer – mladin ukrasni veo na glavi na vjenčanju
šlauf – gumeno crijevo, unutarnja guma točka
šlifer – platnena navlaka za pokrivač
šlinganje – posebna tehnika veza i izrada crteža na tkanini
šliper/šljever – drvena greda, podloga za tračnice
šljaga – vrsta kartaške igre, šamarčina
šljoka/šljokica – sitni svjetlucavi ukrasi na odjeći
šnala – ukosnica
šoder/šodor – sitniji riječni kamen, šljunak
šota – obliji dio jajeta
špajz – ostava
špice – košpice bundeve ili koštičavog voća
špiljak − tanki okrugla kamena pločica štagalj – štala, staja
štemati – postepeno razbijati zid ili beton, posebnom alatkom
štender – metalni stub za struju na kućama
štran(j)ga – debelo uže - povodac za stoku ili u zaprezi
štreka – željeznička pruga, brava
šušanj - suho lišće listopadnog drveća
šuška – kukuruzovina oko klipa
šuškara - ležaj od šuške
švaler – ljubavnik

T

tabati – tući, batinati
tabla – dio peći na kojoj se kuha
tablić/tablanet – kartaška igra
tal – miraz, nasljedstvo, ali i dogovor o podjeli plijena
talašika – strugotina drveta nakon hoblanja; beznačajne stvari i osobe
tanjurača/tanjirača – oruđa za usitnjavanje oranice
tapanje – polagano i tiho hodanje
taze – novo, svježe
testa – cesta
tevabija – rodbina
tevsija – tepsija
tišljer/tišler – stolar
tkànica – šareni ženski pojas
tociljanje – glačanje, kretanje toič/otoič/otolič – malo prije
tonja/tlja – vlaga, plamenjača
torav – prljav
tota – vrsta niske peradi lijepog perja
tragače/civare – drvena nosila
tralja – krpa za pranje podova
trenica – pilenica (daska), ribež trešnjo – sorta graha trganje – berba ljetine, osobito kukuruza trulja – tkane staze i ponjave
tuberan – tuberkulozni bolesnik
tude/tute – tu
tufna – tačkica (na odjeći)
tumbanje – grubo premještanje tunja/tkunja – dunja
tunjo – slabašni mlitavko tupi – demagoški i dosadno "objašnjava"
turiti – staviti, gurnuti
tušiti/dušiti – gušiti

U

učepiti/očepiti – stati nekom na nogu, uraditi nekom nešto grubo
učkur – usukani gajtan, za vezanje gaća (umjesto gume)
uferčiti – razumjeti, shvatiti nešto
ufitiljiti – dotjerati se, smršaviti
ujati/hujati – srditi se, postati vrlo ljutit i nesnošljivo neposlušan
ujdurma – smicalica, podvala
ukopnici – ljudi koji kopaju grob i ukopavaju rahmetliju/pokojnika
ular – povodac za konje
unter – podsuknja
upušćati – upustiti nekog da radi sto hoće, zapustiti
urija – pašnjak, livada, neiskorištavana ledina
usćaviti/ušćaviti/ušćuti se – usmrdjeti se
ušara – vrsta sove
ušur – najamnina za izvršenu uslugu, najčešće u naturi
utaban – utrven put
utrniti – ugasiti (svjetlo)
utrnjen – ugašen
uzovnici – uzvanici
užižiti - pokvariti se(grah), zaraziti žiškom

V

vaki – ovakav vala – doista, zaista valov – drveno korito za hranjenje životinja
valja – treba, mora, dobro
vamo/vam – ovamo (aj vam – dođi ovamo)
vangla/fangla – zidarski alat za uzimanje maltera
vas – sav
vašar/vašer – sajam, pazar, razbacane stvari
verem – tuga, žalost, jadi
veštet – radionica (stolarska, bravarska i sl.)
viđati/viđeti – vidjeti
vještura – vještica
vode(k) – ovdje
vrbak – vrbova šumica
vrtiguz - vrckasta, koketna žena
vuda − ovuda
vude – ovdje

Z

zabremzati – zakočiti
zacuriti – zadjevojčiti se
zaduva – zaduha, astma
zafijariti/zafrljaciti – baciti nešto daleko, odoka
zakjučer – prije tri dana
zaksutra – za tri dana
zauvar/zauhar – isplativo, korisno
zejtin/zejtan – ulje
zeljo – grah zelenkasto-žute boje
zemička – okruglasto pecivo
zerdalija/zerda – sorta šljive, džanarika
zijan – šteta, gubitak
zimnjake – voće koje dozrijeva u sezono jesen-zima
zjalav – čovjek koji priča "zjale" - koješta, blesan
zolufi/zulufi/solufi – produžena traka kose između lica i ušiju
zube/zubača – drljača, naprava sa klinovima za sitnjenje i ravnanje oranice.
zujara/zundara – muha koja oblijeće i zuji

Ž

žara – kopriva
žemička/žemlja/žema – okruglo pecivo
žemska/ženska – žena ženskinje - ženske osobe
žiga – komadić žara iz vatre
žilje – biljne žile
živika/živica – živa ograda, obično od trnja, grmlja ili ukrasnog šiblja
živinče – životinja
žmariti – previše pušiti
žmurka/žmirka/žmira – igra skrivača
žvalje/žvale – bolest uglova usta: metalna šipka za konjska usta, prilikom zauzdavanja; pogrdno: usta.

Također pogledajte

• Posvojenica
• Lingvistika