Teodor Metohit

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Teodor Metohit (grč. Θεόδωρος Μετοχίτης) bizantski pisac (1270, Carigrad –13.3. 1332., manastir Hora, Carigrad).

T. Metohit simbolizira bizantsku kulturu kraja 13. i u 14. vijeku. On je istaknuti državnik, naučnik i književnik. Do 13-godine živio je u Carigradu, a onda je dalje njegova porodica (otac Georgije Metohit, majka bez poznatog imena) bila u izgnanstvu u Nikeji. Oko 1290. porodica se vratila u Carigrad. T. Metohit je imao značajnu titulu logoteta, a uskoro je postao i diplomata na carskom dvoru. Bio je u više misija za cara Andronika II (Kilikija, Srbija, Solun), a onda i njegov lični sekretar. Kada je 1328. Andronik III svrgnuo svoga djeda Andronika II Metohit je izgubio svoj dotadašnji položaj. T. Metohit je protjeran u grad Didimotiku u Trakiji. Tu je ostao oko dvije godine. Umro je u manastiru Hora 1332.

Među njegovim djelima ističe se spis O Skitima u kojem među prvim bizantskim piscima upozorava na opasnost od Turaka (Skita). Poznat je i po djelima Uvod u astronomiju te kao sastavljač izvještaja o njegovih pet putovanja u Srbiju pod nazivom Poslaničko slovo. Pisao je i poeziju. Očuvano je njegovih dvadesetak pjesama različitog sadržaja.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]