Wikipedia:Uputstvo za stil

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Commons-emblem-notice.svg Ovo je jako korisna stranica na Wikipediji na bosanskom jeziku.
Preporučujemo da je i sami bolje proučite.
Blue check.svg

Go-next.svg Prečica: WP:STIL Uputstvo za stil je stilski vodič za sve stranice Wikipedije koji pokriva razna pravila i smjernice uređivanja članaka. Ovaj vodič može pomoći urednicima da nauče pisati članke na dosljedan, jasan i precizan način, u smislu jezika, rasporeda i oblikovanja članaka. Glavni cilj ovoga je da se Wikipedia učini lakšom za razumijevanje i više intuitivnom za opću upotrebu.

Treba uvijek nastojati da oblikovanje bude dosljedno u jednom članku, dok se ovo ne mora odnositi na Wikipediju općenito. U određenim slučajevima moguće je primijeniti nekoliko različitih stilova. Ako niste sigurni u vezi s nečim, onda je najbolje da pitanje postavite na stranici za razgovor ili na Čaršiji.

Naslovi članaka, zaglavlja i sekcije[uredi | uredi izvor]

Naslov članka[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Wikipedia:Naslov članka

Za određivanje naslova članka, pogledajte politiku za naslove članaka. Naslov članka trebao bi biti prepoznatljiv (kao ime ili opis određene teme), prirodan, dovoljno precizan, sažet i dosljedan u odnosu na naslove članaka slične tematike. Ako se ovi kriteriji nalaze u sukobu, potrebno ih je uravnotežiti jedne s drugima.

Za više informacija o oblikovanju naslova pogledajte politiku za naslove članaka. Sljedeće tačke vrijedne su pažnje:

  • Samo je prvo slovo naslova veliko (osim u rijetkim slučajevima, kao eBay). Jedino u slučajevima gdje bi se inače velika slova koristila u rečenici opravdano je da se ovo koristi i u naslovu (npr, Finansiranje UNESCO-vih projekata; ali ne Finansiranje UNESCO-vih Projekata).
  • Za ukošavanje naslova članka može se koristiti šablon {{Kurzivan naslov}}, koji bi se trebao nalaziti negdje na vrhu članka. Korištenje kurziva trebalo bi biti u skladu sa WP:KURZIV.
  • U naslovima bi se obično trebale koristiti imenice. Znači, Rani život Nikole Tesle, ali ne U ranom životu Nikole Tesle
  • Posljednji znak ne smije biti interpunkcijski, osim ako je dio imena ili ako se prije toga navodi godina

Organizacija sekcija[uredi | uredi izvor]

Članak treba da počinje za uvodnim dijelom, koji treba biti bez naslova. Ostatak članka se može podijeliti u sekcije sa naslovom, sa eventualnim podsekcijama. Ako ima četiri ili više sekcija u članku, onda se automatski generiše pregled sadržaja, između uvoda i prve sekcije.

Ako tema u nekoj sekciji ima svoj zaseban članak, onda se može koristiti {{Glavni|Ime članka}}, odmah ispod naslova sekcije. Pogledajte također Wikipedia:Uputstvo za stil sažetka.

Kao što je već opširno objašnjeno u sekciji WP:Upustvo za stil/Raspored § Osnovni apendiksi i podnožja, opcionalne sekcije za apendikse ili podnožja koje sadrže sljedeće spiskove, trebaju da se nalaze poslije glavnog sadržaja, po sljedećem redoslijedu:

  • knjige/literatura (uz prikladno ime sekcije, kao "Literatura", "Publikacije" itd.)
  • interni linkovi (sa nazivom sekcije "Također pogledajte")
  • note i reference (sa nazivom sekcije "Note" ili "Reference", ili oboje ako je potrebno razdvojiti; pogledajte također Citiranje izvora)
  • relevantne knjige, članci, ili druge publikacije koje se nisu koristile kao izvori za članak (sa nazivom sekcije "Daljnje čitanje")
  • relevantne web stranice koje se nisu koristile kao izvor i koje se ne nalaze u ostalim apendiksima (navesti u sekciju "Daljnje čitanje" ili inače u zasebnu sekciju "Vanjski linkovi")
  • navigacione kutije
  • kategorije

Ostali elementi koji se mogu naći u člancima su infokutije (inače postavljeno prije uvodne sekcije) i gornje note (inače postavljenje na vrh članka, ili sekcije).

Zaglavlje sekcije[uredi | uredi izvor]

Znak jednako se koristi za označavanje teksta koji će biti prikazan u zaglavlju: ==Naslov== za glavnu sekciju; ===Naslov=== za idući nivo, odnosno podnaslov i tako dalje sve do najnižeg mogućeg podnaslova, koji je =====Naslov=====. (Najviši mogući nivo sekcije je tehnički =Naslov= ali ga ne koristite, pošto se koristi samo za naslov članka na vrhu strane.) Razmaci između znakova "== ==" su neobavezni i ne utječu na prikaz zaglavlja. Zaglavlje se mora napisati u novom redu. Dodajte jedan prazan red prije zaglavlja, mada možete dodati i jedan ispod radi čitljivosti kada se uređuje kôd u prozoru za uređivanje (međutim, nemojte dodavati dva ili veći broj redova, pošto to dodaje nepotreban prazan prostor ispod zaglavlja te se jasno može vidjeti u članku).

Napisane stvari u sekciji § Naslov članka (gore) također važe ovdje. Međutim, ispod je nekoliko tačaka koje važe samo za zaglavlja sekcija:

  • Naslovi zaglavlja ne trebaju sadržavati suvišne informacije za predmet članka ili više sekcije, osim ako to nije kraće ili jasnije. (Raniji život je bolji naslov od Njegov raniji život kada se odnosi na predmet članka; može se pretpostaviti da se naslovi odnose na predmet članka, ukoliko nije posebno označeno da se ne odnose).
  • Naslovi zaglavlja ne bi trebali sadržavati linkove, pogotovi ako dodajete link samo na dio naslova zaglavlja.
  • Naslovi svih zaglavlja sekcija trebaju biti jedinstveni, bar unutar stranice. U suprotnom slučaju, kada se linkuje na određeni dio sekcije, software će možda prikazati pogrešan dio te će automatski sažeci stranici izgledati nejasni.
  • Ne treba stavljati citati u istom redu gdje je naslov zaglavlja.
  • Naslovi zaglavlja ne trebaju sadržavati slike (ovo uključuje i zastave)
  • Naslovi zaglavlja ne bi trebali biti napisani u obliku pitanja
  • Izbjegavajte započinjanje naslova zaglavlja brojevima (ukoliko nije potrebno)

Ako želite promijeniti naslov zaglavlja, pogledajte da li se u članku (ili u drugim člancima) linkuje na to zaglavlje. Isto tako, kada uređujete članak, dodajte nevidljivi komentar ispod naslova zaglavlja u kojem piše koji članci linkuju na to zaglavlje. Naprimjer:

==Implikacije evolucije==
<!--Ovo zaglavlje se linkuje na stranicama [[Richard Dawkins]] i [[Daniel Dennett]]-->

Ne postavljajte nevidljive komentare pokraj ili ispred "== ==" znakova:

==Implikacije evolucije==<!--Ovaj komentar ometa uređivanje-->
<!--Ovaj komentar ometa prikaz a i uređivanje-->==Evolutionary implications==

Velika slova[uredi | uredi izvor]

Ne koristite velika slova za naglašavanje[uredi | uredi izvor]

Umjesto velikih slova koristite kurziv ili podebljana slova.

Netačno: Nije istina da je SAMO MALO učenja opasno.
Correct: Nije istina da je samo malo učenja opasno.

Naslovi djela[uredi | uredi izvor]

Za razliku od engleskog jezika, za naslove djela (knjiga i drugih štampanih djela, pjesama, filmova, slika i slično) se ne koristi format da se svaka riječ navodi velikim slovom. Ako postoji lokalni prijevod djela o kojem pišete (naprimjer, Očajne kućanice) koristi se već postojeći format te je samo početna riječ napisana velikim slovom dok je sve ostalo napisano malim slovom ako se ne koriste vlastite imenice. Naprimjer, izvorno englesko ime knjige A Song of Ice and Fire bit će Pjesma leda i vatre budući da Ice i Fire, iako su napisane velikim slovom, nisu vlastite imenice. Isto važi i za bosanske nazive knjiga poput Na Drini ćuprija, Derviš i smrt, Gilgameš koji je tražio besmrtnost, gdje su velikim slovom napisane samo vlastite imenice (u ovom slučaju Drina). Ako nije moguće prevesti ili ne treba prevoditi naslov djela (za nazive albuma i pjesama), koristite izvorno pisanje naslova, kao, npr, Slippery When Wet ili Tiny Dancer.

Netačno: Derviš i Smrt
Netačno: Na drini ćuprija
Tačno: Derviš i smrt
Tačno: Na Drini ćuprija
Tačno: Harry Potter i Red feniksa
Tačno: Livin' on a Prayer

Imena i titule[uredi | uredi izvor]

  • Vlastita imena, prezimena, nadimci, dodaci, atributi: Tačno je koristiti veliko slovo za vlastita imena (Ajna, ne ajna), prezimena (Hadžić, ne hadžić), nadimke ("Zvali su je Nata", ne "Zvali su je nata"), dodatke imenima, poput titula (Sulejman Veličanstveni, ne Sulejman veličanstveni) i atribute imena, najčešće u religijskom pogledu (Sveti Petar, ne sveti Petar).

Vjerska terminologija[uredi | uredi izvor]

  • Imena antičkih božanstava i mitoloških bića se pišu velikim slovom (npr. Zeus, Afrodita a ne zeus, afrodita)
  • Imena u monoteističkim religijama se također pišu velikim slovom (npr. Bog, Allah a ne bog, allah). Važno je spomenuti da kada riječi bog, svemogući i slične imaju zajedničko ili atributsko značenje ili se koriste u množinskom obliku (npr. Filozofija traženja boga; ne mogu se spomenuti bogovi), pišu se malim slovom.
  • Vjerska, antropološka, ideološko-politička, stručna, profesionalna ili druga pripadnost se pišu malim slovom: hrišćanin, musliman (sljedbenici religija), bijelac, crnac (antropološko značenje), socijalist, radikal (ideološko-političko značenje). Međutim, pripadnici naroda se pišu velikim slovom (npr. Francuz, Nijemac, itd).

Nebeska tijela[uredi | uredi izvor]

  • Imena nebeskih tijela i sazvježđa se pišu velikim slovom (npr. Jupiter, Neptun, Mars, Zemlja, Mliječni put, Halleyeva kometa, te se druga riječ piše malim slovom). Za riječi zemlja, sunce i mjesec, veliko slovo se ne koristi u sljedećim primjerima: (1) kada zemlja označava materiju, odnosno tlo ili drugi prostor (npr. Sve je prosula po zemlji) (2) kada sunce označava svjetlost sunčevih zraka (npr. Dobro je preplanula na suncu ili Uživa gledati zalazak sunca) ili (3) kada mjesec označava pratioce drugih planeta ili ima značenje materije (npr. Jupiterovi mjeseci ili Krećemo kad izađe mjesec).

Skraćenice[uredi | uredi izvor]

Napišite šta skraćenica znači pri prvoj upotrebi[uredi | uredi izvor]

  • Kada namjeravate koristiti skraćenicu u cijelom članku, navedite šta znači pri prvoj upotrebi (skraćenicu stavite u zagradu). Ovo omogućava da u nastavku članka možete koristiti skraćenicu bez da zbunjujete druge korisnike:
Komunistička partija (KP) je ubjedljivo pobijedila na izborima u Francuskoj xxxx. godine (ovo označava prvo korištenje naziva stranke), te zatim možete koristiti skraćenicu u ostatku članka: KP je brzo izgubila popularnost xxxx. godine nakon x događaja.
  • Nemojte pisati svaku riječ velikim slovim ako je skraćenica napisana velikim slovima:
Tačno (nije vlastita imenica): Koristili smo razne tehnologije digitalnog štampanja (DŠ-a).
Netačno: Koristili smo razne tehnologije Digitalnog Štampanja (DŠ-a).
  • Ako je puni naziv skraćenice već u zagradama, skraćenicu odvojite zarezom ili koristite riječ ili:
Prva formalna rasprava je održana xxxx. godine (na konvenciji Saveza primjera skraćenih riječi ili SPSR-a).
  • Napomena: Nema potrebe objašnjavati već poznate skraćenice, te ne trebate pisati šta znači npr. ili tzv. u zagradi, pošto je njihovo značenje općepoznato.

Pisanje tačke iza skraćenica[uredi | uredi izvor]

  • Za veći broj skraćenica, treba staviti tačku iza istih. Ukoliko se skraćenica nalazi u sredini rečenice, piše se malim slovom. Ukoliko skraćenica stoji na kraju rečenice, jedna tačka se izostavlja, te nikada ne treba pisati dvije:
Tačno: Srđan je izašao na izbore kao glasač br. 4755.
Tačno: Str. 42 sadrži odgovore na sva moguća pitanja.
Tačno: Najpoznatije životinje savezne države Washington su crveni ris, šišmiš, losos, itd.
Netačno: Najpoznatije životinje savezne države Washington su crveni ris, šišmiš, losos, itd..
  • Skraćenice za mjere, veličine i novčane jedinice se ne pišu sa tačkom iza riječi:
Tačno: San Francisco se nalazi na 16 m iznad nivoa mora.
Netačno: San Francisco se nalazi na 16 m. iznad nivoa mora.
Tačno: 250 EUR (eura) je nekada iznosilo XXX SIT (slovenskih tolara).
  • Napomena: Skraćenica za riječi poput dr (doktor) se pišu bez tačke iza riječi. Riječ dr. (sa tačkom) je skraćenica za drugi ili drugo.
Tačno: Dr KWiki mu je propisao novi lijek protiv mučnine i povraćanja. (ima značenje doktor)
Netačno: Dr. KWiki mu je propisao novi lijek protiv mučnine i povraćanja. (ima značenje nekog drugog KWikija, odnosno druge osobe)

Circa[uredi | uredi izvor]

Da biste naznačili približno vrijeme, koristite skraćenicu c. (nakon koje ide razmak i ne stavlja se kurziv) umjesto circa, ca., ili drugih skraćenica.

Kurzivni tekst[uredi | uredi izvor]

Naglašavanje[uredi | uredi izvor]

Kurziv se može umjereno koristiti za naglašavanje riječi u rečenicama, dok se podebljani tekst ne koristi u ovu svrhu. Koristite kurzivni tekst kada uvodite ili želite razlikovati termine. Prekomjerno korištenje kurziva će smanjiti njegovu učinkovitost.

Naslovi[uredi | uredi izvor]

Koristite kurziv za naslove književnih i umjetničkih dijela, poput knjiga, letaka, filmova (uključujući kratke filmove), televizijskih serija, imena ekshibicija, računarskih i video-igara (ali ne i drugi software), muzičkih albuma i slika. Naslovi članaka, poglavlja, pjesama, televizijskih epizoda, istraživačkih radova kao i drugih kraćih dijela se ne pišu kurzivom već se koriste navodnici. Kurziv se ne koristi za naslove većih religijskih dijela (Biblije, Kur'ana, Talmuda).

Riječi[uredi | uredi izvor]

Koristite kurziv kada spominjete riječ, slovo ili niz riječi do dužine jedne rečenice. (riječ luster je pozajmljena od njemačke riječi Luster; najčešće slovo u većini germanskih jezika je e). Kada je spomenuta cijela rečenica, dosljedno se mogu koristiti i navodnici (Prijedlog u rečenici Pčele zuje po cvijeću je po; ili Prijedlog u rečenici "Pčele zuje po cvijeću" je "po"). Spominjanje (da bi se raspravile razne gramatičke funkcije, red riječi i interpunkcijski znakovi) je različito od citiranja (gdje je nešto uobičajeno izraženo u ime citiranog izvora).

Strane riječi[uredi | uredi izvor]

Koristite kurziv za termine na drugim jezicima i za izolirane strane riječi koje nisu u čestoj upotrebi u bosanskom jeziku. Vlastita imena (poput imena mjestâ) na drugim jezicima se uobičajeno ne stavljaju u kurziv, kao i termini koji nisu na latinici.

Naučna imena[uredi | uredi izvor]

Koristite kurziv za naučna imena biljaka, životinja i drugih organizama od klasifikacije roda pa nadolje (na primjer, možete staviti Panthera leo u kurziv, ali ne Felidae). Hibridni znak se ne stavlja u kurziv (Rosa × damascena) niti "termin za spajanje" trodijelnih botaničkih imena (Rosa gallica subsp. officinalis).

Kurzivni citati[uredi | uredi izvor]

Koristite samo navodnike (za kratke citate) ili blokno citiranje (za duge citate) a ne kurziv. Ovo znači da (1) cijeli citat se ne stavlja u kurziv unutar navodnika ili bloknog navođenja samo zato što je citat i (2) kurziv nije zamjena za pravilno citiranje. Kako biste napravili razliku između bloknih citata i običnog teksta, možete koristiti <blockquote> ili šablon {{citat}}.

Kurziv unutar citata[uredi | uredi izvor]

Koristite kurziv unutar citat ako se nalazi u izvornom materijalu. Kada se dodaju citati na Wikipediji, dodaje se bilješka [dodan naglasak].

"Sada slomi plemenito srce. Laku noć dragi prinče: I let anđela ti pjeva do svog kraja" [dodan naglasak].

Ako je izvor koristio kurziv (ili neku drugu vrstu stila) za naglašavanje, te ovo nije očito, treba dodati bilješku [naglasak u originalu].

Utjecaj na neposredne interpunkcijske znakove[uredi | uredi izvor]

Primijenite kurziv na elemente rečenice koje treba naglasiti. Ne primjenjujte kurziv na interpunkcijske znakove.

Netačno: Šta bismo trebali zaključiti iz toga? (Upitnik se primjenjuje na cijelu rečenicu, a ne samo na riječi iz toga, te ga ne treba stavljati u kurziv.)
Tačno: Šta bismo trebali zaključiti iz toga?
Tačno: Neka od važnijih dijela Williama Shakespeara su Romeo i Julija, Hamlet, Macbeth i San ljetne noći. (Zarezi, tačka i riječ i nisu u kurzivu.)

Kurzivni linkovi[uredi | uredi izvor]

Kôd za dobijanje kurzivnog teksta se treba staviti izvan kôda za dobijanje linkova, pošto link neće raditi. Međutim, kurzivni formati se mogu primjenjivati u internim linkovima koje navodite, odnosno kada dodajete link na riječ ili red riječi koje nemaju tačno taj naziv na Wikipediji.

Netačno: Preminuo je prije završetka djela [[''Turandot'']].
Tačno: Preminuo je prije završetka djela ''[[Turandot]]''.
Tačno: [[USS Adder (SS-3)|USS ''Adder'' (SS-3)]] je bila podmornica.

Citiranje[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Izvorni tekst[uredi | uredi izvor]

Citati se moraju dodati uz vjerodostojne izvore, te formulacija teksta treba biti vjerodostojno prenesena. Ovo se također naziva princip minimalne promjene. Ako postoji dobar razloga da se promjeni izražavanje citati, prikažite promjene u uglastim zagradama (naprimjer, [svom ocu] zamjenjuje riječ mu, kako bi se znalo na šta se odnosi "mu" u originalnom citatu: "Okiroja je [svom ocu] rekla njegovu sudbinu"). Ako postoji veća greška u izvornom tekstu, dodajte komentar [sic] da bi se prikazalo da grešku nije učinila Wikipedia. Međutim, beznačajne gramatičke i pravopisne greške bi trebalo prepraviti bez ikakvih komentara osim ako nisu važni za kontekst citata (npr. možete prepraviti interpukcija u interpunkcija ili čitnje u čitanje itd).

Koristite tri tačke kako biste prikazali izostavljanja izvornog teksta. Ispravni razlozi za izostavljanje su isključivanje dodatnih, nevažnih ili umetnutih riječi (poput hmm ili ovaj... itd). Nemojte izostavljati tekst ako će se vašim uklanjanjem izgubiti važan kontekst ili će se promijeniti smisao teksta. Kada se u citatu nalazi vulgarna riječ, treba biti prikazana kao što stoji u citati; urednici Wikipedije ne smiju zamjenjivati slova takvih riječi sa crticama, zvjezdicama i drugim simbolima. Ako se ovakve promjene nalaze u izvornom tekstu, možete dodati komentar [sic] da bi prikazali da je tekst citiran kako stoji, te da urednici nisu cenzurirali riječi.

Neutralno gledište[uredi | uredi izvor]

Navodnici se trebaju koristiti da se prikažu lična mišljenja osoba koje se navode bez ikakvog uređivanja od strane urednika Wikipedije, ali nikada ne treba prikazati kulturne norme kao jednostavna mišljenja:

  • Tačno: Michael i John sa web-stranice xyz.com su film nazvali "nezaboravnim".
  • Netačno: Domorodački stanovnici smatraju da je područje xx "sveto".

Sažeta mišljenja koja nisu prekomjerno emotivna se inače mogu izvjestiti bez potrebe navodnika. Korištenje navodnika oko običnih opisnih riječi može pogrešno implicirati da je nešto sumljivo ili neizvjesno oko materijala koji je citiran (naprimjer, ovo bi bilo slično korištenju lasicinih riječi poput "navodno" ili "takozvani").

  • Dopustljivo: Siskel i Ebert su za film rekli da je bio predvidljiv.
  • Nepotrebno i moguće je da implicira sumlju: Siskel i Ebert su za film rekli da je "bio predvidljiv".
  • Trebalo bi se citirati: Siskel i Ebert su, u svojoj kritici, film opisali kao "prostodušna prerada starog materijala".

Interpunkcija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Datumi i vrijeme[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Brojevi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Valute[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Mjerne jedinice[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Matematički simboli[uredi | uredi izvor]

  • Za znak "minus" koristiti (Unikod znak U+2212) ili &minus;.
  • Za množenje koristiti × (Unikod znak U+00D7) ili &times;. Obično slovo x koristiti kad se želi reći "sa", kao, npr, 4x4 (4 sa 4).
  • Stepenovanje se označava natpisom, npr: an (napisati ovako: ''a''<sup>''n''</sup>).
  • Ne koristiti notacije nekog programskog jezika van spiska koda. Kod većine programskih jezika oduzimanje, množenje i stepenovanje predstavlja se crticom (-), zvjezdicom (*) te sa ^ ili duplom zvjezdicom (**). Naučna notacija zamjenjuje se slovom E.
  • Simboli za binarne operatore i relacije imaju razmak s obje strane:
    • plus, minus, plus/minus (kao binarni operatori): +, , ± (kao: 5 − 3)
    • množenje i dijeljenje: ×, ÷
    • jednako, nije jednako, približno: =, ,
    • manje, manje ili jednako, veće, veće ili jednako: <, , >, .
  • Simboli za unarne operacije trebaju biti uz njihov operand:
    • pozitivni, negativni i plus/minus simboli: +, , ± (kao: −3)
    • ostale unarne operacije, kao uzvičnik za faktorijelski znak (kao: 5!).
  • Varijable se pišu kurzivnim stilom, osim cifri i interpunkcije. Znači, samo x i y pišu se kurzivnim stilom u primjeru: 2(5x + y)2 (napisati ovako: 2(5''x'' + ''y'')).

Gramatika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Pravopis[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Slike[uredi | uredi izvor]

  • Infokutije, slike i sličan sadržaj na početku članka mora se nalaziti na desnoj strani.
  • Napišite naslov slike da biste razjasnili njenu relevantnost za članak (pogledati #Naslovi ispod).
  • Svaka slika treba stajati u sekciji na koju se odnosi i ne odmah iznad te sekcije.
  • Kad ima više slika, onda se one mogu pozicionirati i desno i lijevo (npr, Dosjei X (serija)).
  • Standardna širina mini verzije slike iznosi 220 piksela (ovo se može podesiti u postavkama). Glavna slika ne bi trebala biti šira od 300 piksela. Pogledajte također stranicu Uputstvo za stil/Slike za detaljnije informacije u vezi s korektnim korištenjem širine za sliku.
  • Poželjno je linkovati prema slikama koje se nalaze na Wikimedia Commonsu. Što se tiče upotrebe galerija, možete pogledati politiku za upotrebu slika.
  • Izbjegavajte da u tekstu navodite da se neka slika nalazi lijevo ili desno jer se pozicioniranje slike može razlikovati za korisnike koji, npr, koriste mobilnu verziju Wikipedije. Pored toga, ova informacija beskorisna je za ljude kojima se članak učitava određenim pomoćnim softverom. Umjesto ovoga koristite naslove slike da biste identificirali određenu sliku.
  • Alternativni tekst zamjenjuje sliku u slučaju korisnika koji koriste čitače samog teksta, uključujući čitače ekrana. Slike bi trebale imati navedenu vrijednost za alt osobinu korištenjem parametra |alt=. Pogledajte WP:ALT za više informacija.

Izbjegavati unošenje slika s tekstom[uredi | uredi izvor]

Tekstualna informacija skoro uvijek bi se trebala unositi kao tekst umjesto kao slika. Pravi tekst može se obojiti i prilagoditi koristeći CSS-oznake i šablone, dok isto ne važi za tekst koji se nalazi u slici. Slike također nisu pretražive, treba duže vremena dok se skinu i nije vjerovatno da će ih čitati korisnici koji imaju problema s vidom. Bilo kakva važna tekstualna informacija u slici također bi se trebala nalaziti u alternativnom tekstu slike, naslovu slike ili u drugom bližem tekstu.

Naslovi[uredi | uredi izvor]

Fotografije i druge slike trebale bi uvijek imati naslove, osim ako ga već nose same u sebi(kao, npr, umnoženja albuma ili korica knjiga) ili ako očito predstavljaju temu u članku. U biografskom članku, npr, nije potrebno navoditi naslov za sliku ako je u pitanju portret osobe koja se nalazi sama na slici, ali se u ovom istom slučaju može naslov koristiti za označavanje godine iz koje slika datira, broj godina te osobe ili neke druge karakteristike portreta zajedno s imenom osobe.

Oblik naslova[uredi | uredi izvor]

  • Naslovi obično počinju velikim slovom.
  • U većini slučajeva naslovi nisu čitave rečenice već samo neki dijelovi rečenice koji se ne bi trebali završavati tačkom. Ako se u naslovu ipak nalazi čitava rečenica, onda bi se sve rečenice i svi dijelovi rečenica u naslovu trebali završavati tačkom.
  • Tekst naslova inače se ne bi trebao posebno oblikovati (npr, kurzivno), osim u slučajevima kod kojih bi se tekst oblikovao na neki način ako bi se nalazio u običnom tekstu članka.
  • Naslovi za tehničke grafikone i dijagrame mogu biti znatno veći od naslova za ostale slike. Naslovi tehničkih slika trebali bi u potpunosti opisivati sve elemente slike i njen značaj.

Spiskovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Veze[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.