Hej, Slaveni

Hej Slaveni
Еј, Слaвени
Hej Slaveni; Еј, Слaвени
Država	SFR Jugoslavija; Srbija i Crna Gora
Jezik	srpskohrvatski; slovenski; makedonski
Tekstopisac	Samuel Tomášik
Ostali nazivi	Hej, Sloveni; Hej, Slovani; Hej, Slovenci
Prihvaćena	1977. (SFRJ); 1992 (SCG)
Zvučna datoteka
	Hej Slaveni

Hej, Slaveni ili Hej, Sloveni je pjesma posvećena svim Slavenima i naslov himne bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Prva verzija pjesme napisana je 1834. pod naslovom Hej, Slaveni (ili na slovačkom Hej, Slováci).^[1] Pjesmu je napisao Samuel Tomášik.^[2] Otad je ova pjesma himna panslavizma, nezvanična himna Slovaka te himna SFRJ. Kompozicija pjesme Hej Slaveni vrlo je slična kompoziciji himne Republike Poljske.

"Hej, Slováci" – prva verzija

Izvorni tekst pjesme komponirao je slovački svećenik Samuel Tomášik za vrijeme svoje posjete Pragu 1834. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, češki jezik. Tim povodom je napisao:

"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog odgajatelja? Uznemiren tom mišlju, sjetio sam se stare poljske pjesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"^[3]. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"^[4]... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu. ^[5]

Tako je nakon ovog unutrašnjeg nemira Tomášik prvi put zapisao sljedeći tekst na slovačkom jeziku:^[2]

“

Hej, Slováci, ešte naša
slovenská reč žije,
Dokiaľ naše verné srdce
za náš národ bije.

Žije, žije, duch slovenský,
bude žiť na veky,
Hrom a peklo, márne vaše
proti nám sú vzteky!

Jazyka dar sveril nám Boh,
Boh náš hromovládny,
Nesmie nám ho teda vyrvať
na tom svete žiadny;

I nechže je koľko ľudí,
toľko čertov v svete;
Boh je s nami: kto proti nám,
toho parom zmetie.

I nechže sa aj nad nami
hrozná búrka vznesie,
Skala puká, dub sa láme
a zem nech sa trasie;

My stojíme stále pevne,
ako múry hradné
Čierna zem pohltí toho,
kto odstúpi zradne!

”

"Hej Slaveni" u Slovačkoj

U Slovačkoj se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon stjecanja nezavisnosti 1993. Slovačka dobija drugu himnu, "Hej, Slaveni" još se smatra drugom himnom Slovaka. Ova pjesma nikad nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.^[6]

"Hej, Slaveni" u južnoslavenskim zemljama

Dragutin Rakovac je 1838. napisao^[7] a 1842. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom Duh slavjanski.^[8] Uslijedio je prijevod na slovenski jezik, koji je 1863. uradio Radoslav Razlag. Prijevod je nosio naslov "Duh slovanski", da bi u sljedećem izdanju bio objavljen pod naslovom "Hej Slovenci!".^[9] Pjesma je bila popularna za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda te za revolucije 1848. (kad je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za "Hej, Slaveni" komponirao je Vatroslav Lisinski, a nalazi se u petom izdanju pjesmarice Đure Stjepana Deželića (1903). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: "Duh slavjanski", "Duh ilirski", "Duh hrvatski" (s prvim stihom "O, Hrvati! Jošte živi"), "Pěsma domorodna" (s prvim stihom "Oj Iliri! Jošte živi rěč naših dědovah"), ali se najčešće javlja pod nazivom "O, Hrvati", odnosno "Oj Hrvati" i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja Drugog svjetskog rata.^[10]

"Hej Slaveni" tokom Drugog svjetskog rata

Tokom Drugog svjetskog rata pjesmu su koristile sve zaraćene strane. Jugoslavenski partizani koristili su nekoliko verzija. U Užičkoj republici korišten je tekst "Hej, Sloveni", a na teritoriji pod kontrolom ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a "Oj Slaveni". Pjesmu su u njenoj starijoj verziji "Oj Hrvati" pjevali i pripadnici ustaškog pokreta.

Zvanična upotreba

"Hej, Slaveni" bila je državna himna SFRJ od 1943. do 1991 (48 godina). Nakon raspada SFRJ "Hej Sloveni" bila je državna himna Savezne republike Jugoslavije, tj. Srbije i Crne Gore. Nakon raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore Srbija je zakonom iz 2009. usvojila svoju današnju himnu "Bože pravde", a Crna Gora svoju "Oj, svijetla majska zoro" te je tako prestala zvanična upotreba ove popularne pjesme. Danas nekadašnje jugoslavenske republike koriste sljedeće himne:

Bosna i Hercegovina: Intermezzo (1998–danas); Jedna si jedina (1992–1998)
Crna Gora: Oj, svijetla majska zoro
Hrvatska: Lijepa naša domovino
Makedonija: Denes nad Makedonija
Slovenija: Zdravljica
Srbija: Bože pravde

Ime i tekst

Ova pjesma poznata je u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:^[11]

Jezična grupa	Ime jezika	Naziv pjesme
zapadnoslavenski	češki	"Hej, Slované"
	donjolužičkosrpski	"Hej, Słowjany"
	gornjolužičkosrpski	"Hej, Słowjenjo“
	poljski	"Hej Słowianie"
	slovački	"Hej, Slovania"
istočnoslavenski	bjeloruski	"Гэй, славяне"
	rusinski	"Гий Славляне"
	ruski	"Гей, славяне"
	ukrajinski	"Гей, Слов'яни"
južnoslavenski	bosanski	"Hej, Slaveni"
	bugarski	"Хей, славяни"
	crnogorski	"Hej Sloveni" / "Хеј Словени"
	hrvatski	"Hej, Slaveni"
	makedonski	"Еј, Словени"
	slovenski	"Hej Slovani"
	srpski	"Хеј, Словени" ("Hej, Sloveni")

Literatura

Zečević, Divna: Hrvatske pučke pjesmarice 19. stoljeća: (svjetovne i nabožne), Radničko sveučilište "Božidar Maslarić", Izdavački centar "Revija", Osijek, 1988; ISBN 86-7209-031-4, COBISS.BH 86793

(...) i 'Hej, Slaveni' kao jugoslavenska himna, koja se u pučkim pjesmaricama najčešće javlja, sve do II svjetskog rata, u varijanti: 'O, Hrvati'.
– Zečević 1988: 57

Pavlović, Milivoje: Knjiga o himni: jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima, 3. prerađeno i dopunjeno izdanje, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1990; ISBN 86-7335-009-3; COBISS.BH 1377292

Reference

^ Na albanskom jeziku naslov je Hej Sllavët, na mađarskom Hej Szlávok, a na turskom Hey Slavlar.
^ ^a ^b "Priča o "Hej, Slováci"". Arhivirano s originala, 28. 11. 2001. Pristupljeno 5. 4. 2010.
^ Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy
^ Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije.
^ Dnevnik Samuela Tomášika, nedjelja, 2. novembar 1834.
^ "Priča o <3Hej, Slováci"". Arhivirano s originala, 28. 11. 2001. Pristupljeno 5. 4. 2010.
^ Horvat, Josip. Politička povijest Hrvatske, "August Cesarec", Zagreb, 1989; ISBN 86-393-0151-4, str. 405.
^ Bošković, Ivan J: Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma (sveučilišni priručnik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008; ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65–66.
^ Plevnik, Danko: Smisao Bosne (vodič u Haag za autostopere), Naklada "Jesenski i Turk", Zagreb, 1997; ISBN 953-6483-04-1, str. 237.
^ Zečević, 1988, 57.
^ ""Hej, Slaveni" na slobodnajugoslavija.com". Arhivirano s originala, 24. 6. 2006. Pristupljeno 5. 4. 2010.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Hej, Slaveni

Logo Wikizvora

Wikizvor ima izvorni tekst: Hej Slaveni

[1] Na albanskom jeziku naslov je Hej Sllavët, na mađarskom Hej Szlávok, a na turskom Hey Slavlar.

[Priča_o_Hej,_Slováci-2] "Priča o "Hej, Slováci"". Arhivirano s originala, 28. 11. 2001. Pristupljeno 5. 4. 2010.

[3] Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy

[4] Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije.

[5] Dnevnik Samuela Tomášika, nedjelja, 2. novembar 1834.

[6] "Priča o <3Hej, Slováci"". Arhivirano s originala, 28. 11. 2001. Pristupljeno 5. 4. 2010.

[7] Horvat, Josip. Politička povijest Hrvatske, "August Cesarec", Zagreb, 1989; ISBN 86-393-0151-4, str. 405.

[8] Bošković, Ivan J: Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma (sveučilišni priručnik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008; ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65–66.

[9] Plevnik, Danko: Smisao Bosne (vodič u Haag za autostopere), Naklada "Jesenski i Turk", Zagreb, 1997; ISBN 953-6483-04-1, str. 237.

[10] Zečević, 1988, 57.

[11] ""Hej, Slaveni" na slobodnajugoslavija.com". Arhivirano s originala, 24. 6. 2006. Pristupljeno 5. 4. 2010.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

p r u Državne himne u Evropi
Države	Albanija Andora Armenija¹ Austrija Azerbejdžan³ Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska Crna Gora Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Gruzija³ Hrvatska Irska Island Italija Kazahstan³ Kipar¹ Latvija Lihtenštajn Litvanija Luksemburg Mađarska Makedonija Malta Moldavija Monako Nizozemska Norveška Njemačka Poljska Portugal Rumunija Rusija³ San Marino Slovačka Slovenija Srbija Španija Švedska Švicarska Turska³ Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajina Vatikan	Položaj Evrope
Teritorije	Akrotiri i Dhekelia Farska ostrva Gibraltar Guernsey Jan Mayen Jersey Madeira² Olandska ostrva Ostrvo Man Svalbard
Nepriznate države i države pod upravom UN-a	Kosovo Pridnjestrovlje¹ Sjeverni Kipar¹
Bivše države i teritorije	Alsace (Njemačko Carstvo) Druga španska republika (1931–39) Istočna Njemačka Kraljevina Jugoslavija (1919–41) SFRJ (1977–91) SRJ (1992–2003) SCG (2003–06) SSSR (1944–1991)
Ostali entiteti	Evropska unija
Ostale himne	Himne Afrike Himne Azije Himne Južne Amerike Himne Okeanije Himne Sjeverne Amerike
¹ U potpunosti u Aziji, ali kulturno i politički pripada Evropi. ² U potpunosti u Africi, ali kulturno i politički pripada Evropi. ³ Najvećim dijelom u Aziji.