Biciklizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Cycling.gif

Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako je prvbitno nastao u 19. vijeku u Evropi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je osim načina prevoza i vrlo rašireni sport te vid rekreacije.

Historija biciklizma[uredi | uredi izvor]

Model bicikla iz 19. vijeka

Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz historiju je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački baron Karl von Drais, koji je 1817 godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Holandija. Između 1850 i 1860 godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom točku. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi sa upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885 godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888 godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

Danas je biciklizam često korišten u prometu, zatim kao vid zabave te kao sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najraširenije prevozno sredtvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala!

Biciklizam i promet[uredi | uredi izvor]

Prema današnjim važećim prometnim pravilima u većini država bicikl se smatra prometnim sredstvom, te je dakle biciklista ravnopravan sudionik u prometu. To znači da postoji zakonska regulativa koja propisuje minimalnu potrebnu starost vozača, pravila kretanja po javnim saobraćajnicama, tehničke zahtjeve na bicikl, itd.

Zbog činjenice da u usporedbi s drugim uobičajenim prevoznim sredstvima (primjerice automobilom) daleko manje opasan po zagađenje okoline a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

Biciklizam kao sport[uredi | uredi izvor]

Natjecatelj u cestovnom biciklizmu

Danas je biciklizam standardni Olimpijski sport u nekoliko disciplina. Postoji i određen broj biciklističkih disciplina koje nisu u olimpijskom programu. Slijedi lista biciklističkih sportova i disciplina:

Najpoznatija natjecanja u biciklizmu[uredi | uredi izvor]

Svaka biciklistička disciplina ima natjecanja različitih nivoa, od profesionalaca do početnika, u svim dobnim kategorijama.

  • Biciklizam na Olimpijskim igrama: discipline cestovni biciklizam, biciklizam na pisti, brdski biciklizam.
  • Cestovni biciklizam: etapne utrke (Tour de France, Giro d'Italia), jednodnevne utrke (Paris - Roubaix, Ronde van der Vlaandren, Liege - Bastogne - Liege, Amstel Gold Race, Paris - Tours, Giro di Lombardia, Milano - San Remo, Classica San Sebastian - ove jednodnevne utrke su do 2005. činile veliki dio Svjetskog Kupa, natjecanja u kojem su se dobijali bodovi za plasman na najvećim jednodnevnim utrkama. 2005 uvođenjem Pro Tour-a prestalo je bodovanje za Svjetski Kup), Svjetska i kontinentalna prvenstva.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: