Džozer

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Djoser (Netjerikhet)
Kip Džozera u Kairskom muzeju, prvo je bio u stepenastoj piramidi.
Faraon Egipta
Treća dinastija
Prethodnik Sanakhte?
ili Khasekhemwy
Nasljednik Sekhemkhet

Vladavina 29 godina Manethon ili 28 godina Kamen iz Palerma
Horusovo ime
G5
nTr r
F32
Srxtail2.svg
Netjerikhet

Supružnik Hetefernebti
Dinastija Treća dinastija
Otac Khasekhemwy
Majka Nimaetap
Najvažniji spomenici Djoserova piramida

Nečeriket Džozer (u Torinskom kanonu poznat kao „Dsr-it“; Maneton ga naziva „Tosartos“) je, po mnogima, najpoznatiji faraon treće dinastije. Danas je Džozer poznat, prije svega, po tome što je za njega Imhotep izgradio šestostepenu piramidu u Sakari.

Maneton tvrdi da je Džozer vladao 29 godina, dok je po Torinskom kanonu vladao 19. Moguće je da je autor Torinskog kanona računao dvogodišnje popise stoke kao godine, tj. da je Džoser zapravo vladao 37 ili 38 godina. Veliki broj građevina koje su podignute za vreme njegove vladavine ide u prilog pretpostavci da je Džozer vladao bar 29 godina.

Džozer je bio sin posljednjeg kralja druge dinastije, Hasehemvija i kraljice Nimaetap. U kojem su odnosu bili Džozer i njegov nasljednik, Sehemhet, nije poznato.

Džozer je organizirao nekoliko vojnih ekspedicija na Sinajsko poluostrvo, kada je pokoreno lokalno stanovništvo. Također je slao ekspedicije koje su za cilj imale prikupljanje minerala kao što su tirkiz ili bakar. Moguće je da je Džozer ustanovio južnu granicu kod 1. katarakta.

Oko 2500 godina poslije Džozerove smrti, za vrijeme vladavine Ptolemeja V. Epifana, u oblasti prvoga katarakta, svećenici lokalnog božanstva Hnuma su istakli „Stelu gladi“, i tvrdili da ona potiče iz vremena Džozera. Stela je bila napravljena za vrijeme Ptolomejske dinastije, i zapravo je bila falsifikat, ali može poslužiti kao svjedočanstvo o tome koliko je Džozer i dalje bio značajan u svijesti Egipćana.

Druge varijante izgovora imena Džozer su: Zoser, Djoser, Zozer, Dsr, Đeser, Zoser, Zosar, Đeser, Horus-Nečerihet.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura.[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Prethodnik:
Nebka
Egipatski faraon
Treća dinastija
Nasljednik:
Sehemhet


Ankh Značajni stari Egipćani Ankh
Vladari starog carstva: Narmer | Menes | Džozer | Sneferu | Khufu | Khafra | Menkaura | Pepi II
Vladari srednjeg carstva: Mentuhotep II | Mentuhotep IV | Senusret III | Amenemhat III | Sobekneferu
Vladari novog carstva: Hatšepsuta | Tutmos III | Amenhotep III | Akhenaton | Tutankamon | Ramzes I | Ramzes II
Ostali vladari: Psametikus I | Šošenk I | Piankhi (Pije) | Taharka | Ptolemi I | Kleopatra VII
Supruzi i supruge vladara: Tetišeri | Ahmos-Nefertari | Ahmos | Tije | Nefertiti | Ankesenpaten | Nefertari | Marko Antonije
Dvorski zvaničnici: Imhotep | Veni | Ahmos, sin Ebane | Ineni | Senemut | Ija | Maja | Juni | Maneto | Potinus