FK Sloboda Tuzla

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma FK Sloboda pogledajte FK Sloboda (čvor).
FK Sloboda Tuzla
FK Sloboda Tuzla.png
Puno ime kluba Fudbalski klub Sloboda Tuzla
Nadimak Fukare
Slana Garda
Crveno-crni
Osnovni podaci
Osnovan 29. novembar 1919.[1]
Lokacija Tuzla, Bosna i Hercegovina
Adresa Trg Stara tržnica 10
75000 Tuzla
Boje          
Stadion Tušanj
Kapacitet: 15.000[2]
Predsjednik Azmir Husić
Menadžer Bosna i Hercegovina Husref Musemić
Liga Premijer liga BiH
Federacija N/FS BIH
Konfederacija UEFA.png UEFA
Pozicija
(2014/15)
8. mjesto
Dresovi
Kit left arm black stripes.png
Boje ekipe
Kit body blackstripes.png
Boje ekipe
Kit right arm black stripes.png
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Domaći
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Gostujući
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Treći
Web stranica: fksloboda.ba

Fudbalski klub "Sloboda" Tuzla je nogometni klub iz Tuzle, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 1919. godine. Takmiči se u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. U sezoni 2013/14. osvojila je prvo mjesto u Prvoj ligi FBiH i izborila plasman u Premijer ligu BiH. Najveći uspjesi do sada jesenji prvak bivše SFRJ 1989. godine i plasman u Kup UEFA.

Historija[uredi | uredi izvor]

Početak[uredi | uredi izvor]

Sredinom oktobra 1919. godine je mjesno partijsko vijeće donijelo odluku o osnivanju RSD-a te je krajem oktobra 1919. godine održana osnivačka skupština.

Na osnivačkoj skupštini je sekretar Mitar Trifunović Učo dao prijedlog za naziv "Gorki" po ruskom književniku Maksimu Gorkom. Prijedlog je prihvaćen, a u okviru društva sa radom je počela fudbalska sekcija čiji su prvi igrači bili iz porodice Mott, Mustačević, Zaboš, Mujezinović, Šifer, Josić, Zafani, Morankić, Mešković itd. Interesantno je da su potomci neki od navedenih i danas sa nama, veliki prijatelji FK Sloboda.

U sljedećih par godina društvo je bilo izloženo pritiscima koji su bili karakteristični za to vrijeme te vlast nastojala da se promijeni boljševički naziv društva. Godine 1923. je sud naredio zabranu društva, ali su određeni aktivisti nastavili sa aktivnostima zbog čega su ležali u zatvoru. Zahvaljujući upornom zalaganju aktivista koji su osnovali Gorki 20.11.1927. godine je osnovano RSD Sloboda, a u njenom okrilju i fudbalska sekcija. Nosioci ideja i 1919. i 1927. godine su bile skoro sve iste osobe.

Poslije Drugog svjetskog rata[uredi | uredi izvor]

Nakon Drugog svjetskog rata Sloboda je počela igrati u Zonskoj ligi da bi 1958. godine ostvaren plasman u Drugu saveznu ligu. Igrajući sa ekipama ekipama iz Slovenije, sjeveroistočnog dijela Hrvatske i sjeverozapadne Srbije kroz Drugu saveznu ligu Zapad i Sjever, Sloboda uspjeva dva puta se plasirati u Prvu saveznu ligu te oba puta se u društvu naboljih zadržava po jednu sezonu.

Ipak, Sloboda u sezoni 1968/69, nakon baraža sa Budućnosti iz Podgorice ostvaruje ponovni plasman u Prvu saveznu ligu u kojoj se zadržala slijedeće 22 sezone, odnosno sve do raspada bivše države, a samim time i zajedničke lige.

Prva savezna liga[uredi | uredi izvor]

U ovom periodu Sloboda igra bitnu ulogu u ex Jugoslovenskom fudbalu te Santosi sa Tušnja, kako je prozvana ekipa Slobode sredinom 70-tih, postaje regionalni fudbalski centar u kojem priliku za afirmaciju dobijaju igrači mahom sa područja današnjeg Tuzlanskog kantona, sjeveroistočne BiH i Vojvodine.

1971. godine FK "Sloboda" osvaja kup Prvoligaša pobjedom nad Željezničarom rezultatom 1:0. Iste godine je ostvaren plasman u finale Kup-a maršala Tita u kome je poražena u dva susreta od Crvene Zvezde 0:4 u Tuzli i 2:0 u Beogradu. Ipak najveći uspjeh ostvaren je u sezoni 1976/77. godine kada je nakon osvojenog trećeg mjesta u prvenstvu izboren plasman u kup UEFA, a nakon poraza u Las Palmasu od istoimene ekipe, rezultatom 5:0, i minimalne pobjede u Tuzli, rezultatom 4:3, "Sloboda" se oprostila od daljeg takmičenja.

Pored ovih rezultata treba istaći uspješno učešće u balkanskom kupu 1970. godine kao i osvajanje Rapan kupa 1984. godine. Otkako je u sezoni 1968/69. godine uveden trofej za fer-plej, FK "Sloboda" je u 19 završenih fudbalskih šampionata ovo priznanje osvojila šest puta. Za reprezentativce selekcije ex JugosLavije nastupilo je 29 fudbalera FK "Sloboda" Tuzla.

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi izvor]

Osamostaljivanjem države Bosne i Hercegovine, FK "Sloboda" Tuzla ima značajnu ulogu u prvenstvu gdje je ostvarila visoke plasmane, u takmičenju za kup BiH šest puta je bila finalist takmičenja, a u sezoni 2008/2009. je ponovila svoj najbolji poslijeratni uspjeh (1995/96) te osvojila 3. mjesto u Premijer ligi. Sloboda je u ovom periodu dva puta bila učesnik UEFA InterToto kupa gdje je oba puta došla do drugog kruga. Dva puta je igrala i finale kupa BiH i u oba finala bila poražena, i to 2008. od Zrinjskog, a 2009. od Slavije, oba puta na penale. Sezona 2008/2009. je najuspješnija u Premijer Ligi, igrano je finale kupa i osvojeno treće mjesto na tabeli, izborili su Evropu ali im je uskraćena licenca. Sloboda je tužila N/FSBiH i dobila tužbu ali daljnji razvoj situacije ostaje nerazjašnjen.

Ispadanje u Prvu Federalnu ligu[uredi | uredi izvor]

U sezoni 2011/12. Sloboda je nakon 42 godine izgubila status u društvu naboljih. U sezoni ispadanja iz Premijer lige u Slobodi su se promijenila dva predsjednika kluba te tri šefa stručnog štaba. Prvu sezonu nakon ispadanja Slobodu s klupe vodi Smail Karić. U drugu polusezonu 2013/2014. Sloboda ulazi sa Miroslavom Blaževićem na klupi i novom upravom koja novom šefu obezbjeđuje željene igrače i uspjeva se vratiti u Premijer Ligu.

Povratak u Premijer Ligu[uredi | uredi izvor]

U sezoni 2014/15. Sloboda ponovo igra Premijer Ligu, sa klupe ih predvode Denis Karić, zatim Acadio Casemiro, a nakon zimske pauze na klupu dolazi Husref Musemić. Uz Musemića dolaze nova pojačanja sa ciljem opstanka u Premijer Ligi, od kojih su najzvučnija Almir Bekić, Zajko Zeba, Dilaver Zrnanovic, Mersudin Ahmetović i drugi, Sloboda uspjeva nakon nekoliko kola obezbjediti opstanak i početi pripreme za sezonu 2015/2016.

Zlatna Karika[uredi | uredi izvor]

Početkom 2015. godine, predsjednik Slobode Azmir Husic javnosti objedlodanjuje plan djelovanja i razvoja FK Sloboda pod nazivom "Zlatna Karika", koji predviđa da sa njegovim kapitalom uz pomoć općine Tuzla Sloboda napravi iskorak. Početkom jula 2015. godine plan je usvojen na skupštini FK Slobode.

Uspjesi[uredi | uredi izvor]

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Napomena: Zastave pokazuju reprezentaciju kao što je definisano pravilima podobnosti FIFA-e. Igrači mogu imati više od jednog ne-FIFA-inog državljanstva.

Br. Pozicija Igrač
1 Bosna i Hercegovina G Kenan Pirić
2 Srbija O Ivan Kostić
3 Bosna i Hercegovina O Ibrahim Skahić
4 Bosna i Hercegovina O Haris Mehedagić
5 Bosna i Hercegovina O Jasmin Moranjkić
8 Bosna i Hercegovina V Amer Orgadić
9 Bosna i Hercegovina V Nemanja Stjepanović
10 Bosna i Hercegovina V Damir Mehidić
8 Bosna i Hercegovina V Zajko Zeba
11 Bosna i Hercegovina N Mersudin Ahmetović
Br. Pozicija Igrač
12 Bosna i Hercegovina N Sulejman Krpić
13 Crna Gora G Aleksandar Nikolić
8 Bosna i Hercegovina O Adnan Salihović
9 Bosna i Hercegovina V Mladen Veselinović
14 Bosna i Hercegovina V Omar Pršeš
15 Hrvatska V Elvis Šarić
16 Bosna i Hercegovina V Samir Efendić
7 Bosna i Hercegovina V Perica Ivetić
9 Bosna i Hercegovina V Miljan Govedarica
10 Bosna i Hercegovina N Muhamed Mujić

Plasman u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

FK Sloboda u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine
Sez. Poz. OU P N I DG PG GR B Ref.
1994/95. - 6 4 0 2 20 7 +13 12 [3]
1995/96. 3. 30 19 6 5 58 28 +30 63 [4]
1996/97. 9. 30 12 7 11 45 33 +12 43 [5]
1997/98. - 30 13 7 10 39 27 +12 46 [6]
1998/99. 5. 30 15 6 9 46 32 +14 51 [7]
1999/00. - 30 14 5 11 41 31 +10 47 [8]
2000/01. 11. 42 17 13 12 54 41 +13 64 [9]
2001/02. 10. 30 11 7 12 32 28 +4 40 [10]
2002/03. 6. 38 16 6 16 51 38 +13 54 [11]
2003/04. 5. 30 11 9 10 38 36 +2 42 [12]
2004/05. 11. 30 11 8 11 30 28 +2 41 [13]
2005/06. 11. 30 11 6 13 31 40 -9 39 [14]
2006/07. 10. 30 12 4 14 36 45 -9 40 [15]
2007/08. 6. 30 15 2 13 44 38 +6 47 [16]
2008/09. 3. 30 15 5 10 32 26 +6 50 [17]
2009/10. 8. 30 13 3 14 30 34 -4 42 [18]
2010/11. 6. 30 14 4 12 28 29 -1 46 [19]
2011/12. 15. 30 10 2 18 23 48 -25 32 [20]
2014/15. 8. 30 11 7 12 33 28 +5 40 [21]
2015/16. Sezona u toku
Ukupno - 19 sezona 566 244 107 215 711 617 +94 839
Ukupno u PLBiH - 11 sezona 338 139 56 143 376 390 -14 473 [N 1]
  1. ^ Rezultati FK Slobode u Premijer ligi su navedeni od sezone 2002/03. do danas

Stadion[uredi | uredi izvor]

Stadion Tušanj je stadion na kojem FK Sloboda igra svoje utakmice punih 56 godina. Nosi ime po dijelu grada Tuzle u kojem je smješten. Stadion se počeo graditi u proljeće 1947. godine. Radilo se udarnički, svakodnevno su dolazile brigade mladih iz tadašnjih kvartova, iz škola, pomagali radnici iz preduzeća. Međutim, teško vrijeme poslije Drugog svjetskog rata, puno bitnijih stvari u to vrijeme kao i činjenica da se sistem takmičenja tih godina stalno mijenjao pa su i ambicije Slobode se mijenjale, su doprinijeli da radovi na Tušnju utihnu. U to vrijeme Sloboda je igrala na terenu Proletera iz Kreke. Teren se nalazio na prostoru današnjeg novoizgrađenog tržnog centra Tuš na Ircu.

Iz tog vremena ostaće upamćena prva noćna utakmica u Tuzli. Naime te noći, 4.avgusta 1956. godine, u okviru tadašnje Zonske lige Sloboda je ugostila Željezničar iz Sarajeva.

Formiranje Zonske lige 1955.godine, u kojoj je Sloboda igrala sa timovima kao što su Sarajevo, Borac, Čelik, Željezničar, je počelo privlačiti veliku pažnju tuzlanske publike. Slobodine dobre igre i visoka pozicioniranost su reanimirale radove na Tušnju. Svečano otvaranje se desilo 28.jula 1957. godine za koju se upriličila prijateljska utakmica Sloboda-Zagreb.

Iako je rezultat bio u drugom planu Sloboda je visoko slavila rezultatom 5:2 (0:1). Bio je to događaj decenije u Tuzli, a okupilo se preko 10.000 gledalaca na tek izgrađenom Tušnju.

Utakmicu su sudili sudije Mesud Skokić, Miralem Behlilović i Jure Kordić.

Tušanj je slijedeću deceniju postao gost ekipama iz cijele bivše države jer je Sloboda ubrzo nakon otvaranja stadiona ušla u Drugu saveznu ligu, tačnije 1958. godine gdje je uz dva jednogodišnja izleta u Prvu saveznu ligu (1959/60 i 1962/63) uspješno se takmičila sve do 1969. godine.

Tušanj je bio mjesto na kojem su mnogi naši očevi i majke učestvovale na sletovima povodom svečanih dana bivše države, kao i na manifestacijama obilježavanja postojanja kluba.

Odlične igre, zapažena rola u Prvoj saveznoj ligi i Kupu Maršala, kao i trka za prestižom su rezultirale izgradnjom reflektora čija je gradnja dovršena 1979. godine.

Do početka 90-tih većih radova na Tušnju nije bilo iako je u Rudarskoj 2 godinama stajala maketa nadogradnje stadiona. Došao je još jedan rat, promijenilo se puno stvari. Sloboda pored par ekipa koje su bile standardni prvoligaši u ligi bivše države počinje da se takmiči sa ekipama koje su prije rata igrale republičke pa i među općinske lige. Naravno, u tim prvim godinama je bilo puno prioritetnijih, egzistencijalnih stvari. Ipak, ne možemo se oteti utisku da je upravo u tim prvim poslijeratnim godinama, krajem 90-tih, interesovanje za za utakmice bio mnogo veći nego što je sada u sadašnje vrijeme. Tušanj je rijetko bivao ispod 4-5 hiljada posjete, a na utakmicama sa starim rivalima Sarajevom, Željezničarem, Čelikom je bio i više od 8.000 gledalaca. U to vrijeme tribine su bile pune, a već afirmirana navijačka skupina Fukare Tuzla je dupke punila stajanje.

Prvih godina novog milenijuma osvanule su i nove stolice što je dalo novo ruho izgledu tribina.

Međutim, istih godina tadašnja uprava čini korak za koji će se ispostaviti da nije bio najbolje rješenje. Iako nisu bila osigurana sredstva za gradnju popularnog "stajanja" isto biva srušeno sa obrazloženjem da će na tom mjestu niknuti tribina u roku od 3 mjeseca. Prošlo je više od 10 godina, a nekadašnje stajanje i dalje zjapi srušeno dok pogled na njega samo budi sjetu i prelijepe uspomene svakog onog ko je odrastao gledajući utakmice sa tog mjesta. Tih godina velika rezultatska i organizacijska kriza je zahvatila redove Slobode tako da pored grčevite borbe za opstanak u redovima vodstva kluba i općinskih vlasti nije ni bilo neke pretjerane želje za gradnjom stadiona. Jedino su navijači ti koji nisu prestali potencirati gradnju stadiona svo to vrijeme. Parolama, sloganima, grafitima i dr. pokušala se reanimirati tuzlanska sportska javnost i ukazati na potrebu gradnje stadiona kao jednog od preduslova za dizanja kluba iz sumornog sivila.

U periodu 2007-09 stadion Tušanj ponovo postaje sve češća tema u kuloarima. U 2008. godini Općinsko vijeće je donijelo odluku o osnivanju „Javne ustanove gradski stadion Tušanj“ čime je preuzelo na sebe obavezu gradnje stadiona. Krajem juna 2009. godine putem medija je obaviještena javnost o skorom početku gradnje Sjeverne tribine sa 1. julim 2009. godine kao datumom početka radova. Radovi na Tušnju su počeli 01. jula 2009. godine, u 11.30h rušenjem ulaza na stajanje starog 52 godine. Radovi na izgradnji sjeverne tribine još uvijek traju.

Navijači[uredi | uredi izvor]

Nakon avantura i kratkih izleta u Prvu ligu Jugoslavije došla je sezona 1968/69. Razigravanje za Prvu ligu se igralo sa Budućnosti iz Podgorice. Fenomenalnih 3:0 za crveno-crne u uzvratu u Podgorici odjeknulo je kao bomba u slanom gradu. Svi koji su mogli išli su do Sarajeva dočekati igrače na aerodromu. Do Tuzle u koloni je već bilo nekoliko stotina automobila. Svečani doček je održan na trgu i tako je sve počelo. Godine odličnih izdanja Slobode u Prvoj ligi su postale standard, Tušanj je bio pun, prosjek je bio 10-12 hiljada na stadionu, a naravno sve je gorilo kada su dolazili ekipe velike četvorke.

U tim godinama A tribina Tušnja okuplja one najvatrenije. Bili su to ljudi svih profila, svih zanimanja, raznih imovinskih stanja, ali svi su bili vatreni i strastveni u svojoj ljubavi prema Slobodi. Upravo po tome se A tribina i razlikovala od ostalih tribina. Spontano se formiraju društva, ekipice, njihova mjesta su bila poznata na A tribini.

Krajem 70-tih svim klincima koji su dolazili u Univerzitetsku i od koji je većina kasnije poslije postala jezgro grupe koja organizirano počinje pratiti tuzlanske klubove prvo pod nazivom "Red-Black Killers", a kasnije "Fukare".

Prve godine poslije rata donose veliko rivalstvo sa zeničkim Čelikom pa samim time i sa Robijašima. Ono što je interesanto ja da su tada odnjegovana pojedina prijateljstva na toj relaciji koja su se poslije prenosila na novije generacije te se i danas zadržao jedan zdrav, sportski i prijateljski odnos sa mnoštvo ličnih poznanstava i prijateljstava.

U međuvremenu opšte stanje na BH tifo sceni dobija sasvim drugi izgled. Sukobi postaju svakodnevnica pa tako i naša grupa nije izuzetak. Stvara se tradicija sukoba sa Manijacima, Hordama, Ultrasima. Vrlo česti neredi u našem gradu na Fukare bacaju pogrešnu percepciju grada pa tako se Fukare personificiraju sa nečim lošim, ali obzirom da isto breme nosi većina grupa to je stvar sa kojom se mora živiti i mijenjati.

Evropski nastupi[uredi | uredi izvor]

Sezona Takmičenje Runda Klub Domaćin Gost
1977/78. Kup UEFA 1.pretkolo Španija Las Palmas[22] 4-3 0-5
1978.[23] Intertoto kup Grupna faza Izrael Maccabi Netanya 2-2 2-2
Švedska Elfsborg 3-2 0-1
Norveška Lillestrøm 2-1 3-1
2003. Intertoto kup 1. pretkolo Island Knattspyrnufélag Akureyrar 1-1 1-1 (3-2 pen.)
2. pretkolo Belgija Lierse 1-0 1-5
2004. Intertoto kup 1. pretkolo Slovenija Celje 1-0 1-2
2. pretkolo Slovačka Spartak Trnava 0-1 1-2

Bivši nogometaši[uredi | uredi izvor]

Treneri[uredi | uredi izvor]

Miroslav Blažević, bivši trener Slobode

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Osnivanje kluba - FK Sloboda". fksloboda.ba. Pristupljeno 7. 8. 2015. 
  2. ^ "Kapacitet stadiona Tušanj". transfermarkt.co.uk. Pristupljeno 7. 8. 2015. 
  3. ^ Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  4. ^ Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  5. ^ Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  6. ^ Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  7. ^ Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  8. ^ Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  9. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  10. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  11. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  12. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  13. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  14. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  15. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  16. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  17. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  18. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  19. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  20. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012, sportsport.ba; pristupljeno: 26. juli 2014.
  21. ^ Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015, sportsport.ba; pristupljeno: 1. juli 2015.
  22. ^ la UD Las Palmas pasa de ronda
  23. ^ Intertoto Cup 1978, mogiel.net; pristupljeno: 26. juli 2014.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]