Idi na sadržaj

Juglans

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Juglans
(Rod orahâ)
Juglans regia
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedFagales
PorodicaJuglandaceae
RodJuglans
vidi tekst

Juglans je rod oraha, biljaka iz porodice Juglandaceae. To je drvo koje može biti visoko 10-40m, sa perasto složenim listovima, dugim 20–30 cm.

Rod oraha uključuje 21 vrstu, sa rasprostranjenjem od sjeverne umjerene klime Starog svijeta, od jugoistočne Evrope do Japana, a u Novom svijetu od jugoistočne Kanade do Kalifornije na zapad i Argentine na jug.[1][2]

Plodovi svih vrsta oraha su jestivi, ali komercijalni orasi u trgovinama potiču od perzijskog oraha, jedine vrste koja ima velik plod i tanku ljusku. Voćarska vrsta je selekcionirana zbog tanke ljuske i izdržljivosti u umjerenoj klimi; ponekad se naziva i "karpatskim orahom". Orasi imaju mnogo ulja i jedu se sirovi ili kuhani.

Proizvodnja

[uredi | uredi izvor]
Proizvodnja (u ljusci) – 2017
Zemlja (Tona|)
CHN
1,925,403
USA
571,526
IRN
349,192
TUR
210,000
MEX
147,198
UKR
108,660
Svijet
3,829,626
Izvor: FAOSTAT. Ujedinjene Nacije[3]
  1. Juglans ailantifolia Carrière
  2. Juglans australis Griseb.
  3. Juglans avellana Dode
  4. Juglans × bixbyi Rehder
  5. Juglans boliviana Dode
  6. Juglans californica S.Watson
  7. Juglans cinerea L.
  8. Juglans hindsii (Jeps.) Jeps. ex R.E.Sm.
  9. Juglans hirsuta W.E.Manning
  10. Juglans hopeiensis Hu
  11. Juglans jamaicensis C.DC.
  12. Juglans major (Torr.) A.Heller
  13. Juglans mandshurica Maxim.
  14. Juglans mexicana S.Watson
  15. Juglans microcarpa Berland.
  16. Juglans mollis Engelm.
  17. Juglans neotropica Diels
  18. Juglans nigra L.
  19. Juglans × notha Rehder
  20. Juglans pyriformis Liebm.
  21. Juglans regia L.
  22. Juglans sigillata Dode
  23. Juglans soratensis W.E.Manning
  24. Juglans steyermarkii W.E.Manning
  25. Juglans venezuelensis W.E.Manning

Sekcije i podvrste

[uredi | uredi izvor]
Sekcija Opis Slika Ime Uobičajeni naziv Podvrsta Rasprostranjenje
Sekcija Cardiocaryon Listovi su vrlo krupni (40–90 cm), sa 11–19 širokih listića, blago spušteni, rubovi nazubljeni. Drvo je mehko, a plodovi rastu na grančicama dugim do 20 cm. Orasi imaju debele ljuske. Izvorno zsa sjeveroistoka Azije. J. ailantifolia Carr. (J. cordiformis Maxim., J. sieboldiana Maxim.) Japanski orah Japan i Sahalin
Juglans mandshurica Maxim. (J. cathayensis Dode, J. formosana Hayata, J. hopeiensis Dode, J. stenocarpa Maxim.) Manddžurijski ili kineski orah Kina, ruski daleki istok, Sjeverna i Južna Koreja
Sekcija Juglans Listovi široki (20–45 cm), sa 5–9 širokih listića, bez dlaja, cjelovitih rubova. Drvo je tvrdo. Porijeklom su iz jugoistočne Evrope do centralne Azije. J. regia L. (J. duclouxiana Dode, J. fallax Dode, J. orientis Dode) Obični orah, perzijski, engleski ili karpatski orah Balkan pa na istok do Himalaja i jugozapadne Kine
J. sigillata Dode Gvozdeni orah (dvojbeno različit od J. regia) Yunnan, Guizhou, Sichuan i Xizang u Kini
Sekcija Rhysocaryon (crni orasi) Listovi veliki (20–50 cm), sa 11–23 vitkih listića, fino dlakavih, margine nazubljene. Drvo može biti izuzetno tvrdo (brazilski orah Janka test tvrdoće od 3684). Indijanci Sjeverne i Južne Amerrike. J. australis Griseb. (J. brasiliensis Dode) Argentinski ili brazilski orah Argentina (provincije Tucumán, Salta i Jujuy) i Bolivija
J. boliviana (C. DC.) Dode Bolivijski ili peruanski orah Andi sjeverne Bolivije, centralni i južni Peru
J. californica S.Wats. Kalifornijski crni orah Južno Kalifornijsko obalno područje, poprečni rasponi i poluotoci i centralna dolina
J. hindsii (Jepson) R.E.Smith Hindski crni orah Sjeverna Kalifornija
J. hirsuta Manning Orah Nuevoa Leóna Mexico.
J. jamaicensis C.DC. (J. insularis Griseb.) Zapadnoindijanski orah Kuba, Dominikanska Republika, Haiti i Portoriko
J. major (Torrey) Heller (J. arizonica Dode, J. elaeopyron Dode, J. torreyi Dode) Arizonski crni orah
  • J. major var. glabrata Manning
Texas, Oklahoma, New Mexico, Arizona i Utah
J. microcarpa Berlandier (J. rupestris Engelm.) Teksaški crni orah
  • J. microcarpa var. microcarpa
  • J. microcarpa var. stewartii (Johnston) Manning
Texas, New Mexico, Oklahoma i Kansas.
J. mollis Engelm. Meksički orah Mexico
J. neotropica Diels (J. honorei Dode) Andski orah cedro negro, cedro nogal, nogal, nogal Bogotano Kolumbija, Ekvador i Peru
J. nigra L. Istočni crni orah Južni Ontario, zapadna do jugozapadna Dakota, južna Džordžija, sjeverna Florida i jugozapadnni do centralni Texas.
J. olanchana Standl. & L.O.Williams cedro negro, nogal, walnut
  • J. olanchana var. olanchana
  • J. olanchana var. standleyi
Kostarika, Gvatemala, El Salvador, Honduras, Mexico i Nikaragva
J. soratensis Manning Bolivija
J. steyermarkii Manning Gvatemalski orah Departamento de Huehuetenango, Gvatemala
J. venezuelensis Manning Venecuelanski orak Venecuela
Sekcija Trachycaryon Listovi su vrlo krupni (40–90 cm), sa 11–19 širokih listića, blago spušteni, rubovi nazubljeni. Drvo je mekano. Plodovi su u grozdovima od dva do tri. Matice imaju debelu, hrapavu ljusku koja ima izrazite, oštre grebene. Domovina im je istočna Sjeverna Amerika. J. cinerea L. Puterni orah Novi Brunswick, a od južnog Quebeca na zapad do Minnesote, jug do sjeverne Alabame i jugozapad do sjevernog Arkanzasa

Hibridi

[uredi | uredi izvor]
  • J. × bixbyi Rehd.—J. ailantifolia x J. cinerea
  • J. × intermedia Carr.—J. nigra x J. regia
  • J. × notha Rehd.—J. ailantifolia x J. regia
  • J. × quadrangulata (Carr.) Rehd.—J. cinerea x J. regia
  • J. × sinensis (D. C.) Rehd.—J. mandschurica x J. regia
  • J. × paradox Burbank—J. hindsii x J. regia
  • J. × royal Burbank—J. hindsii x J. nigra

Filogenija

[uredi | uredi izvor]
  • Rod Juglans je monofiletski;
  • Sekcija Cardiocaryon je sestrinska sekciji Trachycaryon;
  • Sekcija Juglans je sestrinska sekcijama Cardiocaryon i Trachycaryon;
  • Sekcija Rhysocaryon je monofiletska i sestrinska sekcijama Juglans, Cardiocaryon i Trachycaryon;
  • Sekcija Rhysocaryon, crni orasi, ima dva kladusa:
    • jedan sadrži severnije vrste J. californica, J. hindsii, J. hirsuta, J. major, J. microcarpa, and J. nigra;
    • drugi južnije J. australis, J. boliviana, J. jamaicensis, J. molis, J. neotropica, J. olanchana, J. steyermarkii i J. venezuelensis
  • J. olanchana var. standleyi izgleda da je srodnija sa J. steyermarkii nego saJ. olanchana var. olanchana, sugerirajući da ni se J. olanchana var. standleyi možda bolje razumip ili kao zasebna vrsta ili kao vrsta J. steyermarkii.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  2. ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  3. ^ "Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists), Walnuts (in shell), 2017". UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT). 2019. Pristupljeno 11. 10. 2019.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]