Pazarić
Pazarić | |
|---|---|
(naselje) | |
  Pazarić | |
| Koordinate: 43°47′19″N 18°09′39″E / 43.7886°N 18.1608°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Općina | Hadžići |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 973 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Matični broj | 142620[1] |
| Matični broj općine | 10847 |
Pazarić je naseljeno mjesto u općini Hadžići, Bosna i Hercegovina. Pazarić se nalazi 20 km jugozapadno od Sarajeva, na putu i pruzi Sarajevo-Mostar ispod visokog zapadnog masiva Bjelašnice, koji se zove Hranisava i dostiže visinu od 1964 metara. U okolini i u naselju ima veoma mnogo vikendica. Pazarić je polazna stanica za planinarske ture na Bjelašnici, kroz selo Ljubovčići ka Šavnicima, Podgradini, Stanarima i Hranisavi. Tura prema Hranisavi može ići i preko novoizgrađenog planinarskog doma Kraljevac koji se nalazi 4 km, 1:20' od Pazarića. U vrijeme Turske uprave, Pazarić je bio sjedište nahije, koja se prostirala od Blažuja do Bradine. U vrijeme Austro-ugarske uprave u osnovnu školu Pazarić išla su djeca, od Bradine do Hadžića, koja je osnovana 1895. godine. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, sjedište općine je bio u Pazariću s obzirom na to da je područje Hadžića bilo okupirano od strane agresora.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Pazarić | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
| Osoba | 973 (100,0%) | 1 162 (100,0%) | 1 096 (100,0%) | 920 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 900 (92,50%) | 880 (75,73%)1 | 673 (61,41%)1 | 647 (70,33%)1 | |||
| Bosanci | 30 (3,083%) | – | – | – | |||
| Srbi | 17 (1,747%) | 185 (15,92%) | 186 (16,97%) | 191 (20,76%) | |||
| Muslimani | 6 (0,617%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 5 (0,514%) | – | – | – | |||
| Ostali | 5 (0,514%) | 22 (1,893%) | – | 10 (1,087%) | |||
| Bosanci i Hercegovci | 4 (0,411%) | – | – | – | |||
| Hrvati | 3 (0,308%) | 32 (2,754%) | 36 (3,285%) | 50 (5,435%) | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,103%) | 43 (3,701%) | 196 (17,88%) | 10 (1,087%) | |||
| Crnogorci | 1 (0,103%) | – | 2 (0,182%) | 1 (0,109%) | |||
| Makedonci | 1 (0,103%) | – | – | 3 (0,326%) | |||
| Albanci | – | – | 2 (0,182%) | – | |||
| Slovenci | – | – | 1 (0,091%) | – | |||
| Romi | – | – | – | 8 (0,870%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 9. 2015.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 9. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 9. 2015.