Razlika između verzija stranice "Henri Becquerel"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 50: Red 50:
[[cs:Henri Becquerel]]
[[cs:Henri Becquerel]]
[[da:Henri Becquerel]]
[[da:Henri Becquerel]]
[[de:Antoine Henri Becquerel]]
[[de:Henri Becquerel]]
[[el:Ανρί Μπεκερέλ]]
[[el:Ανρί Μπεκερέλ]]
[[en:Henri Becquerel]]
[[en:Henri Becquerel]]

Verzija na dan 26 februar 2013 u 21:16

Henri

Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. decembar 1852. - Le Croisic, 25. august 1908.) bio je francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Becquerel se rodio u Parizu u porodici, koja je zajedno sa njim i njegovim sinom dala četiri generacije naučnika. Nauku je studirao u École Polytechnique, a inženjering u École des Ponts et Chaussées. Inženjer mostova i autocesta postao je 1894.

Radioaktivnost je slučajno otkrio proučavajući uranijevu sol 1896. Proučavajući rad Wilhelma Conrada Röntgena, Becquerel je spakirao flurescentni mineral, potassium uranyl sulfate, fotografske zdjelice i crni materijal za eksperimnet sa suncem. No, prije odluke za eksperiment otkrio je da su zdjelice potpuno izložene suncu. Nakon nekoliko dana ponovio je eksperiment, i otkrio da na fotografskim zdjelicama ponovo ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan.Nobelovu nagradu koju je dobio 1903. podijelio je sa Pierrom i Marie Curie zbog: "izvanrednih usluga koje je napravio sa otkrićem radioaktivnosti". Académie des Sciences ga je izabrala za privremenog sekretara 1908, godine njegove smrti. Preminuo je u Le Croisicu u 55. godini života.

Mjerna jedinica za radioaktivnost, bekerel (Bq) nazvana je po njemu; a tu su još i Becquerelovi krateri na Mjesecu i Marsu.

Vanjski linkovi