Razlika između verzija stranice "Sunitski islam"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m tijekom -> tokom |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Islam}} |
{{Islam}} |
||
'''Sunitski islam''' je najveći [[ogranak]] [[islam]]a kojeg slijedi između 85% i 90% [[musliman]]a.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16047709| Brzi vodič: Suniti i Šiiti (eng)] '''BBC News'''. 6. decembar 2011. "Velika većina muslimana, procjenjuje se na između 85% i 90%, pripadaju sunitima." </ref> <ref>[http://books.google.co.uk/books?id=D5_N97bAiJ0C&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false| Sunitski islam: Oxford Bibliographies Online Research Guide (eng) ] "Sunitski islam je najveći ogranak u islamskom društvu bio i tokom cijele historije (85-90% od ukupnog broja muslimana)." </ref> Sunitski muslimani su ([[arapski jezik|arapski]]): أهل السنة والجماعة (''fonetski'': ʾAhlu-s-Sunnati wa-l-Jamāʿah), "vjernici koji slijede [[sunnet]] [[Muhammed|poslanika Muhammeda]] i čine većinu [[ummet]]a." Kraće, najčešće se zovu '''sunitskim muslimanima''', '''sunitima''' ili '''sunijama'''. |
|||
| ⚫ | |||
Sunitski islam se najčešće navodi kao ortodoksni oblik islama.<ref>[http://www.answers.com/topic/sunni| Galeova enciklopedija Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (eng)] "Najveći ogranak islama, nekada označen kao 'ortodoksni islam'..." </ref> Riječ ''sunit'' vodi porijeklo od riječi ''[[sunnet]]'' ([[arapski jezik|arapski]]: سنة) koje označava sve ono što je govorio i radio [[Muhammed|poslanik Muhammed]], a što je potvrđeno u [[hadis]]ima. |
|||
Suniti metodologiju crpe iz Svete Knjige [[Kur'an]]a i [[hadis]]a sadržanih u [[Al-Kutub al-Sittah]]u. Zakoni se također donose prema ova dva osnovna izvora s dodatkom metoda pravnog obrazloženja ([[kijas]]a) i koncenzusa učenjaka ([[idžma]]). Postoji više mišljenja učenjaka po pitanju svih segmenata izučavanja vjere te su ona vremenom svrstana u jedan od četiri glavna [[mezheb]]a ili se odgovori na pitanja traže u Islamskom Zakonu ([[idžtihad]]). Suniti vjeruju da su učenja sve četiri škole ispravna i da se ne razlikuju u temeljnim [[Imanski šarti|uvjerenjima]] i [[Islamski šarti|praktikovanju]] [[islam]]a, već u različitim shvatanjima [[fikh]]a od strane imama, osnivača mezheba, te njihovih učenika. |
|||
| ⚫ | |||
Nakon smrti [[Muhammed|poslanika Muhammeda]], muslimani prihvataju [[Ebu-Bekr]]a za svog prvog [[halifa|halifu]] (vođu). Tek kasnije pojavom [[šiitski islam|šiizma]] oni muslimani koji su smatrali Ebu-Bekra svojim prvim vođom postaju suniti. |
|||
Suniti vrijeme vladavine prve četvorice halifa zovu ''[[pravedne halife|vladavinom pravednih halifa]]''. Prvi je bio [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekr ''Siddik'']], poslije kojeg su vladali [[Omer ibn el-Hattab]], [[Osman ibn Affan]] i [[Alija ibn Ebu-Talib]], svi sa titulom ''pravedni''.<ref> Tore Kjeilen. [http://lexicorient.com/e.o/ali.htm| Lexic Orient.com] '''Lexic Orient.com'''. 6. maj 2011. </ref> |
Suniti vrijeme vladavine prve četvorice halifa zovu ''[[pravedne halife|vladavinom pravednih halifa]]''. Prvi je bio [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekr ''Siddik'']], poslije kojeg su vladali [[Omer ibn el-Hattab]], [[Osman ibn Affan]] i [[Alija ibn Ebu-Talib]], svi sa titulom ''pravedni''.<ref> Tore Kjeilen. [http://lexicorient.com/e.o/ali.htm| Lexic Orient.com] '''Lexic Orient.com'''. 6. maj 2011. </ref> |
||
Kasnije [[hilafet|islamskim hilafetom]] su vladale dinastije [[Emevije|Emevija]], [[Abasidi|Abasida]] i [[Osmanlije|Osmanlija]] ali su i u kratkim razdobljima prava na halifat polagale i rivalske dinastije iz Španije, Sjeverne Afrike i Egipta. [[Mustafa Kemal Ataturk]] je 1924. godine službeno ukinuo islamski halifat i osnovao [[Turska|Republiku Tursku]], sa [[sekularizam|sekularnim]] unutarnjim uređenjem. [[Osmansko carstvo]] se smatra posljednim velikim islamskim halifatom. |
|||
==Ashabi== |
==Ashabi== |
||
Verzija na dan 7 juli 2015 u 18:02
| Dio serije članaka o |
| islamu |
|---|
 |
Historija
Suniti vrijeme vladavine prve četvorice halifa zovu vladavinom pravednih halifa. Prvi je bio Ebu-Bekr Siddik, poslije kojeg su vladali Omer ibn el-Hattab, Osman ibn Affan i Alija ibn Ebu-Talib, svi sa titulom pravedni.[1]
Ashabi
Suniti vjeruju da su ashabi bili najbolja generacija muslimana. Svoje tvrdnje temelje na osnovu hadisa poslanika Muhammeda poput onoga kojeg prenosi Abdullah ibn Mas’ud: "Najbolji od mog ummeta su ashabi, zatim generacije poslije njih pa onda generacije poslije ovih". Potvrda ovoga stoji u Kur'anu u suri At-Tawbah, 100. ajet: "Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, i oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh."
Iz redova ashaba su bili i četvorica pravednih halifa. Poslanik Muhammed je zadatak sastavljanja objave u Kur'an dodjelio ashabima koji su s koljena na koljeno prenijeli veliki broj hadisa koji su kasnije zapisani u velike zbirke.
Reference
- ^ Tore Kjeilen. Lexic Orient.com Lexic Orient.com. 6. maj 2011.
Nedovršeni članak Sunitski islam koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Sunitski islam |