Matija Korvin

Matija Korvin
Statua Matije Korvina u Nemzeti Történeti Emlékpark, Mađarska.
Vladavina	1458 - 1490
Prethodnik	Ladislav V, kralj Ugarske
Nasljednik	Vladislav II, kralj Ugarske
Krunidba	29. 4. 1464. godine
Supružnik	Elizabeta Celjska, Katarina Podjebradska, Beatrice Napuljska
Djeca	Janoš Korvin (vanbračni sin)
Dinastija	Hunjadi
Otac	Janko Hunjadi
Majka	Erzsébet Szilágyi
Rođenje	23. 2. 1443. godine Kluž-Napoka, Kraljevina Ugarska
Smrt	6. 4. 1490. godine Beč, Sveto rimsko carstvo
Mjesto sahrane	Stolni Biograd (mađ - Székesfehérvár)

Matija I Korvin (1443-1490) je ugarsko-hrvatski kralj (1458-1490), a postao je i češkim kraljem od 1469. Matija je bio sin ugarskog vojskovođe Janka Hunjadija.

Uzima se da je Matija od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u Evropi. Radi odbrane od Osmanlija Matija je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada Bosne pod osmansku vlast osvojio je Jajce i Srebrenicu i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa Beogradom i Mačvom, ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matija je suzbio pokušaj Venecije da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.

Matija je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je Beč 1486. Ženio se tri puta: njegove prva supruga je bila Elizabeta Celjska, druga Katarina Podjebradska, a treća Beatrice Napuljska. Pošto nije imao djece iz svojih brakova, želio je nasljednikom proglasiti svoga nezakonitog sina Ivana, što mu uvrijeđena kraljica Beatrice nije dopustila žaleći se papi. Umro je 1490. godine, ne ostavivši zakonite djece.

Dvor Matije Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.

Nedovršeni članak Matija Korvin koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.