Mijalgija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mialgija)
Mijalgija
Drugi naziviBol u mišićima, mišićni bolovi
Uobičajeni simptom mijalgije je bol u mišićima
SpecijalnostReumatologija
SimptomiBol u mišima, otežani lokalni pokreti
KomplikacijeNagli prestanak uzimanja visokih doza kortikosteroida, opioida, barbiturata, benzodiazepina, kofeina ili alkohola može izazvati mijalgiju.
Uobičajeno pojavljivanjeOd djetinjstva do starosti
TrajanjeVarijabilno
VrsteAkutna, hronična, autoimunska i dr.
UzrociPrekomerna upotreba mišića, povreda i naprezanje
TretmanUtopljavanje, odmor, paracetamol, NSAID i mišićni relaksansi.

Mijalgija (također zvana bol u mišićima i mišićna bol u laičkim terminima) je medicinski izraz za mišićnu bol. Mijalgija je simptom mnogih bolesti. Najčešći uzrok akutne mijalgije je prekomjerna upotreba mišića ili grupe mišića; drugi mogući uzrok je virusna infekcija, posebno kada nije bilo traume.

Dugotrajna mijalgija može biti uzrokovana metaboličkom miopatijom, nekim nutritivnim nedostacima i sindromom hroničnog umora.

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Najčešći uzroci mijalgije su prekomerna upotreba, povreda i naprezanje. Mijalgija također može biti uzrokovana alergijama, bolestima, lijekovima ili kao odgovor na cijepljenje. Dehidracija ponekad dovodi i do bolova u mišićima, posebno kod ljudi koji su uključeni u opsežne fizičke aktivnosti kao što je vježbanje.

Najčešći uzroci su:

  • Povrede ili traume, uključujući uganuće, hematom
  • Prekomjerna upotreba: korištenje mišića previše, prečesto, uključujući zaštitu odvojene ozljede
  • Hronična napetost

Bol u mišićima se javlja kod:

Pretjerana upotreba[uredi | uredi izvor]

Prekomjerna upotreba mišića znači da se koristite previše, prerano ili prečesto.[4] Jedan od primjera je povreda zbog ponavljanja naprezanja. Vidi također:

Povreda[uredi | uredi izvor]

Najčešći uzroci mijalgije zbog povreda su: uganuće i naprezanje.[4]

Autoimunska[uredi | uredi izvor]

Metabolički defekt[uredi | uredi izvor]

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Sindrom ustezanja od određenih lijekova[uredi | uredi izvor]

Nagli prestanak uzimanja visokih doza kortikosteroida, opioida, barbiturata, benzodiazepina, kofeina ili alkohola može izazvati mijalgiju.

Tretman[uredi | uredi izvor]

Kada je uzrok mijalgije nepoznat, treba ga liječiti simptomski. Uobičajeni tretmani uključuju toplinu, odmor, paracetamol, NSAID i mišićne relaksanse.[6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Balon R, Segraves RT, ured. (2005). Handbook of Sexual Dysfunction. Taylor & Francis. ISBN 9780824758264.
  2. ^ a b Wylie KR, ured. (2015). ABC of Sexual Health. John Wiley & Sons. str. 75. ISBN 9781118665565.
  3. ^ a b "Postorgasmic illness syndrome". Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD). National Institutes of Health. 2015. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 30. 7. 2015.
  4. ^ a b MedlinePlus
  5. ^ Glueck, CharlesJ; Conrad, Brandon (2013). "Severe vitamin D deficiency, myopathy, and rhabdomyolysis". North American Journal of Medical Sciences. 5 (8): 494–495. doi:10.4103/1947-2714.117325. ISSN 1947-2714. PMC 3784929. PMID 24083227.
  6. ^ Shmerling, Robert H (25. 4. 2016). "Approach to the patient with myalgia". UpToDate. Pristupljeno 27. 5. 2018.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Prehlada