Osatica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 43°58′53″N 19°23′18″E / 43.9814°N 19.3883°E / 43.9814; 19.3883
Osatica
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Srebrenica
Nadmorska visina 310 – 580 m
Koordinate 43°58′53″N 19°23′18″E / 43.9814°N 19.3883°E / 43.9814; 19.3883
Stanovništvo
 - Naselje 465 (1991)
Gustoća
 - Naselje 185 /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 56
Matični broj 223786[1]
Matični broj općine 20567
Osatica u Bosni i Hercegovini

Osatica je naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.[2]

Opći podaci[uredi | uredi izvor]

Naselje je smješteno u južnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od grada Srebrenice udaljeno je 26,3 km. Veći dio naselja smješten je na istočnoj padini jedne od mnogih gorskih kosa planine Osat. Naselje je razbijenog tipa i sastoji se od pet zaseoka: Đurđevac, Rabadžići, Ritošići, Osatica i Otmanovići. Zaseoci se nalaze na nadmorskim visinama od 310 do 580 m, koliko iznosi nadmorska visina glavnog dijela naselja. Površina katastarske općine iznosi 2,5 km2, od čega je 49% u privatnom vlasništvu. S obzirom da su se u Osatici nalazili osmogodišnja osnovna škola, matični ured, ambulanta i džamija, koju su 1993. minirali pripadnici VRS, naselje je predstavljalo gravitacioni centar za više naselja mjesnih zajednica Osatica i Radoševići. Osnovna škola je otvorena 1932. u Đurđevcu. Krajem 1960-ih u Osatici je izgrađena osmogodišnja škola. Dio školske zgrade obnovljen je 2003.

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje Osatice bilo je naseljeno u srednjem vijeku, a vjerovatno i ranije. Na lokalitetu Mataruzi pronađena su dva rimska nadgrobna spomenika. Na brdu Gradina (463 m), koje se uzdiže iznad korita Drine, nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Đurđevca. Danas postoje ostaci kule, kvadratne osnove sa dvorištem i djelimično očuvan vanjski bedem. Đurđevac se prvi put spominje 1444, a ime je dobio po sv. Grguru.

U osmanlijskom defteru iz 1604. spominje se selo Osatnica u nahiji Osat. U Osatnici je živjelo 10 muslimana i 10 nemuslimana. U istom defteru spominje se i selo Rabočnice, čifluk Petra i Novaka, u blizini sela Perućac, što je vjerovatno današnji zaseok Rabadžići. Rabadžići su ime dobili po riječi rabadžija ili arabdžija (od turske riječi araba što znači teretna ili zaprežna kola). Vjerovatno je u blizini Rabadžića u srednjem vijeku postojala skela pomoću koje je roba prevožena iz Perućca na desnoj strani Drine, nakon čega je kolima razvlačena dalje.

Do jula 1995, ubijena je 31 osoba iz Osatice, uključujući šest žena, prosječne starosti 32,3 godine. Tokom Srebreničkog genocida, ubijen je 91 muškarac iz Osatice, uključujući sedam maloljetnika, prosječne starosti 36,6 godina.

Do kraja 2005. u Osaticu su se vratila 23 domaćinstva sa 46 članova, a obnovljeno je 15 kuća. Većina prognanika živi na području Federacije BiH, od čega 134 u Tuzlanskom kantonu, 84 u Kantonu Sarajevo i 20 u Zeničko-dobojskom kantonu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Bošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira protjeranih tokom 19. vijeka iz zapadne Srbije, uglavnom Sokolske nahije.

Na popisu 1879. Osatica je imala 146 stanovnika (svi Bošnjaci), 1885.171 (166 Bošnjaka, 4 Srbina i jedan ostali), 1895. 172 (svi Bošnjaci), 1910. 196 (svi Bošnjaci), 1921. 138 (svi Bošnjaci), 1948. 229, 1953. 234, a 1961. 259 (258 Bošnjaka i jedan ostali).

Ukupan rast stanovništva Osatice je od 1879. do 1991. iznosio 218,5%. Broj domaćinstava se od 1895. do 1991. povećao za 188,6%, a prosječna veličina smanjila se sa 4,9 članova na 4,6 članova. Broj kuća se od 1879. do 1991. povećao za 4,9 puta. Od 127 privredno aktivnih stanovnika 1991, 60 se bavilo građevinarstvom, 20 industrijom i rudarstvom, 18 obrazovanjem, 11 poljoprivredom, devet trgovinom, po tri saobraćajem i ugostiteljstvom i jedna vodoprivredom. Pismenost je 1953. iznosila 30%, a 1991. 88,2%. Osnovno obrazovanje završile su 143 osobe (53 žene), srednje 47 (12 žena), više 10 (četiri žene) i visoko tri muškarca.

Sastav stanovništva – naselje Osatica
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba63 (100,0%)465 (100,0%)443 (100,0%)404 (100,0%)
Bošnjaci1 447 (96,13%)1 426 (96,16%)1 379 (93,81%)
Srbi13 (2,796%)16 (3,612%)8 (1,980%)
Jugoslaveni3 (0,645%)1 (0,226%)14 (3,465%)
Ostali2 (0,430%)3 (0,743%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  2. ^ "Općina Srebrenica". nasbih.com. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  3. ^ "Naselje Osatica". nasbih.com. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)". fzs.ba. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]