Razlika između verzija stranice "Ante Gotovina"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Vraćena izmjena 2196700 korisnika Starčevićanac (razgovor) tekst na stranom jeziku |
No edit summary |
||
| Red 15: | Red 15: | ||
|titule = |
|titule = |
||
|knjige= |
|knjige= |
||
|služba=1991. - 2000. |
|služba=1973. - 1978. (Legija stranaca)<br>1991. - 2000. (Hrvatska vojska) |
||
|čin=[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]] |
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef<br>[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]] |
||
|ratovi=[[Domovinski rat]]<br>[[Rat u Bosni i Hercegovini]] |
|ratovi=[[Domovinski rat]]<br>[[Rat u Bosni i Hercegovini]] |
||
|bitke=[[Operacija Maslenica]]<br>[[Operacija Ljeto '95.]]<br>[[Operacija Oluja]]<br>[[Operacija Maestral]] |
|||
|bitke= |
|||
|vojska=[[Hrvatska vojska]] |
|vojska=[[Legija stranaca]]<br>[[Hrvatska vojska]] |
||
|rod=[[Pješadija]] |
|rod=[[Pješadija]] |
||
|jedinice= |
|jedinice= |
||
| |
|zapovijedao=HVO Livno<br>Zborno područje Split |
||
|nagrade=Red kneza Domagoja<br>Red bana Jelačića<br>Red hrvatskog trolista<br>Red hrvatskog križa |
|nagrade=Red kneza Domagoja<br>Red bana Jelačića<br>Red hrvatskog trolista<br>Red hrvatskog križa |
||
}} |
}} |
||
Verzija na dan 17 septembar 2013 u 12:24
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
| Ante Gotovina | |
|---|---|
| Puno ime | Ante Gotovina |
| Rođenje | 12. oktobar 1955. Tkon, Hrvatska. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Služba | 1973. - 1978. (Legija stranaca) 1991. - 2000. (Hrvatska vojska) |
| Čin |  caporal-chef General pukovnik |
| Ratovi | Domovinski rat Rat u Bosni i Hercegovini |
| Važnije bitke | Operacija Maslenica Operacija Ljeto '95. Operacija Oluja Operacija Maestral |
| Vojska | Legija stranaca Hrvatska vojska |
| Rod vojske | Pješadija |
| Komandovao | HVO Livno Zborno područje Split |
| Odlikovanja | Red kneza Domagoja Red bana Jelačića Red hrvatskog trolista Red hrvatskog križa |
Ante Gotovina (Tkon[1], na otoku Pašmanu, 1955.), penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.
Biografija
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učestnika rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995.
Gotovinin otac Milan bio je dalmatinski ribar. Gotovinina majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se iz Pašmana preselila u Pakoštane, a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.[2] Sa 17 godina postao pripadnik Legije stranaca. Služio je u 2. padobranskoj pukovniji, a kasnije kao ronilac u istoj jedinici (CRAP).[2] Učestvovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao francusko državljanstvo. U 1980tim godinama zbog pljačke draguljarnice u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.[3]
Uloga u ratu u Hrvatskoj
Stupivši u kontakt s hrvatskim iseljenicima u Argentini, Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt s domovinom) doznaje za proglašenje samostalnosti Hrvatske, te se vraća u Hrvatsku u junu 1991., odmah stupivši u Zbor Narodne Garde. Učestvuje u teškim borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima (Novska, Nova Gradiška) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandant Zbornog područja Split, a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jednim (uz Janka Bobetka i Antu Rosu) od glavnih zapovjednika u Operaciji Maslenica, a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu Livna i Tomislavgrada od jedinica Mladićeve Vojske RS, dugotrajni puzeći rat u kojem je tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u Livanjskom polju, obroncima Dinare i Šator planine, osvajanje Glamoča i Bosanskog Grahova, te opkoljavanje Knina što je stvorilo preduslove za izvršenje Operacije Oluja[nedostaje referenca]. Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga HV i HVO u Operaciji Maestral, kada je potpuno razbijena vojska bosanskih Srba, a hrvatske snage su zajedno sa Armijom Republike Bosne i Hercegovine došle na udaljenost 23 kilometra od Banja Luke. Slom srpske paradržave u Bosni i Hercegovini spriječila je svjetska, uglavnom američka diplomatija. [nedostaje referenca]
Međunarodni sud za ratne zločine
Već tokom posljednje 2-3 godine 20. vijeka, u doba zalaska hrvatskog predsjednika Tuđmana, počele su dopirati glasine o mogućim optužnicama protiv hrvatskog državnog vrha, kao i vojnih zapovjednika, što je Tuđman u nekoliko navrata javno komentirao, a ondašnja opozicija dočekala s podsmijehom i nevjericom. Promjenom vlasti u januaru 2000., dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika Mesića s jedne strane, te poražene stranke HDZ-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. godine.
Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učestvovanje u zločinačkom pothvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednoj od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, s nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ovska (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.[nedostaje referenca]
Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na Kanarskim ostrvima (Španija) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja", od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011, general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva je presuda izazvala brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.[nedostaje referenca]
16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj je presudi Gotovina oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno s Mladenom Markačem (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda slavila se u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.[nedostaje referenca]
Činovi
Odličja, medalje i pohvale
- 26. maja 1995. - Red kneza Domagoja s ogrlicom,[4]
- 26. maja 1995 - Red bana Jelačića
- 20. maja 1996 - Red hrvatskog trolista
- 20. maja 1996 - Red hrvatskog križa
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Ante Gotovina |
Reference
- ^ "Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I" (jezik: engleski). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 2001-05-21. Pristupljeno 2010-06-14. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/
- ^ Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht, FAZ, 9. decembar 2005.
- ^ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30. juni 2009.