Razlika između verzija stranice "Arabidopsis thaliana"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m clean up, replaced: korijenkorijen, rodrod (2) using AWB
Red 1: Red 1:

{{taksokvir
{{taksokvir
|naziv=''Arabidopsis thaliana''
|naziv=''Arabidopsis thaliana''
Red 21: Red 20:
'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].<ref>Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana''.</ref> Ova bijka je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste biljaka iz familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je [[biljka]] sa relativno kratkim životnim ciklusom. Arabidopsis je popularni [[model organizam]] u biljnoj [[biologija|biologiji]] i [[genetika|genetici]].
'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].<ref>Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana''.</ref> Ova bijka je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste biljaka iz familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je [[biljka]] sa relativno kratkim životnim ciklusom. Arabidopsis je popularni [[model organizam]] u biljnoj [[biologija|biologiji]] i [[genetika|genetici]].


Za složene višećelijske [[Eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par |megabaznih parova]].<ref>http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.</ref> Dugo se mislilo da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali se danas smatra da najmanji genom imaju biljke [[rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bila prva biljka sa sekvenciranim genomom i popularna je kao sredstvo za razumijevanje [[Molekularna biologija|molekularne biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu).
Za složene višećelijske [[Eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par|megabaznih parova]].<ref>http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.</ref> Dugo se mislilo da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali se danas smatra da najmanji genom imaju biljke [[Rod (biologija)|rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bila prva biljka sa sekvenciranim genomom i popularna je kao sredstvo za razumijevanje [[Molekularna biologija|molekularne biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu).


== Otkriće i imenovanje ==
== Otkriće i imenovanje ==
''Arabidiosis thaliana'' je prvi put opisana [[1577]]. na planini [[Harz]]. To je učinio [[Johannes Thal]], ([[1542]]–[[1583|83]].), ljekar iz [[Nordhausen]]a, [[Thüringen]], [[Njemačka]]. On je ovu biljku prvo nazvao ''Pilosella siliquosa''. Godine [[1753]]., [[Carolus Linnaeus]] je preimenoao ovu biljku u ''Arabis thaliana'' u čast Thala. [[1842]]. godine, njemački botaničar [[Gustav Heynhold]] opisao je novi [[rod]] ''Arabidopsis'' i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, ''[[wikt: Arabidopsis | Arabidopsis]] '', dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]], što znači nalik ''Arabis''-u (rodu u koji ga je Linnaeus u početku i svrstao).
''Arabidiosis thaliana'' je prvi put opisana [[1577]]. na planini [[Harz]]. To je učinio [[Johannes Thal]], ([[1542]]–[[1583|83]].), ljekar iz [[Nordhausen]]a, [[Thüringen]], [[Njemačka]]. On je ovu biljku prvo nazvao ''Pilosella siliquosa''. Godine [[1753]]., [[Carolus Linnaeus]] je preimenoao ovu biljku u ''Arabis thaliana'' u čast Thala. [[1842]]. godine, njemački botaničar [[Gustav Heynhold]] opisao je novi [[Rod (biologija)|rod]] ''Arabidopsis'' i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, ''[[wikt: Arabidopsis|Arabidopsis]] '', dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]], što znači nalik ''Arabis''-u (rodu u koji ga je Linnaeus u početku i svrstao).


== Morfologija i životni ciklus ==
== Morfologija i životni ciklus ==
'' Arabidopsis '' je porijeklom iz [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]], i sjeverozapadne [[Afrika|Afrike]]. Također, čini se da je odomaċena u [[Tropi|tropskim]] i afroalpskim [[Ekosistem|ekosistemima]]. To je jednogodišnja, rijetko dvogodišnja biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20-25 cm. Na dnu stabljike, [[list]]ovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5-5 cm i široki 2-10 mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici se nalaze manji listovi i na nju su nenalegli. Obično imaju cjelovite rubove prekrivene sa malim, jednoćelijskim dlačicama zvanim [[trihom]]i.
'' Arabidopsis '' je porijeklom iz [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]], i sjeverozapadne [[Afrika|Afrike]]. Također, čini se da je odomaċena u [[Tropi|tropskim]] i afroalpskim [[ekosistem]]ima. To je jednogodišnja, rijetko dvogodišnja biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20–25&nbsp;cm. Na dnu stabljike, [[list]]ovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5–5&nbsp;cm i široki 2–10&nbsp;mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici se nalaze manji listovi i na nju su nenalegli. Obično imaju cjelovite rubove prekrivene sa malim, jednoćelijskim dlačicama zvanim [[trihom]]i.


[[Cvijet]] je promjera oko 3 mm, a uređen je u jednostavnoj [[cvast]]i, koja se označava kao [[gronja]]. Struktura cvjetova je kao kod tipskih ''[[Brassicaceae]]''. [[Plod]] je silikvalni, dug oko 5-20 mm i sadrži 20-30 [[sjeme]]nki.<ref>Flora of NW Europe: http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2273''Arabidopsis thaliana'']</ref><ref>Blamey M., Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. ISBN 0-340-40170-2.</ref><ref>Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&taxon_id=200009200''Arabidopsis thaliana''</ref><ref>Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200009201''Arabidopsis thaliana''.</ref>
[[Cvijet]] je promjera oko 3&nbsp;mm, a uređen je u jednostavnoj [[cvast]]i, koja se označava kao [[gronja]]. Struktura cvjetova je kao kod tipskih ''[[Brassicaceae]]''. [[Plod]] je silikvalni, dug oko 5–20&nbsp;mm i sadrži 20-30 [[sjeme]]nki.<ref>Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2273''Arabidopsis thaliana'']</ref><ref>Blamey M., Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. ISBN 0-340-40170-2.</ref><ref>Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&taxon_id=200009200''Arabidopsis thaliana''</ref><ref>Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200009201''Arabidopsis thaliana''.</ref>


Struktura [[korijen]]ja je jednostavna, sa jednim glavnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni u [[rizosfera|rizosferi]] stupaju u osobeni oblik interakcije sa [[bakterija]]ma, kao što je ''Bacillus megaterium''.
Struktura [[korijen (biljka)|korijen]]ja je jednostavna, sa jednim glavnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni u [[rizosfera|rizosferi]] stupaju u osobeni oblik interakcije sa [[bakterija]]ma, kao što je ''Bacillus megaterium''.


''Arabidopsis'' može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Središnja stabljika koja proizvodi cvijetove raste oko tri sedmice, a cvijetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, ''Arabidopsis'' se može uzgajati u Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke rastu pod [[Fluorescentna svjetlost|fluorescentnim svjetlom]] ili u stakleniku.<ref> Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef M. (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.</ref>
''Arabidopsis'' može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Središnja stabljika koja proizvodi cvijetove raste oko tri sedmice, a cvijetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, ''Arabidopsis'' se može uzgajati u Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke rastu pod [[Fluorescentna svjetlost|fluorescentnim svjetlom]] ili u stakleniku.<ref>Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef M. (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.</ref>


== Modelni organizam ==
== Modelni organizam ==
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontrolisanim uslovima, sa mogućnošću [[Vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]] putem kulture tkiva.
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontrolisanim uslovima, sa mogućnošću [[Vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]] putem kulture tkiva.
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljnoj biologiji. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljnoj biologiji. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].


Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekularna genetika|molekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma osvovana je genetska banka ''GenBank'' konzorcij više laboratorija u [[Evropa|Evropi]], [[Japan]]u i [[SAD]]-a. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.
Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekularna genetika|molekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma osvovana je genetska banka ''GenBank'' konzorcij više laboratorija u [[Evropa|Evropi]], [[Japan]]u i [[SAD]]-a. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.
Red 56: Red 55:


{{genetičko inženjerstvo}}
{{genetičko inženjerstvo}}

[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Korovi]]
[[Kategorija:Korovi]]

Verzija na dan 15 septembar 2019 u 12:36

Arabidopsis thaliana
Sistematika
CarstvoPlantae
RedBrassicales
PorodicaBrassicaceae
RodArabidopsis
VrstaA. thaliana
Dvojno ime
Arabidopsis thaliana
sinonim:Arabis thaliana

(L.) Heynh.
Rasprostranjenje Arabidopsis thaliana
Trihom – lisna dlačica Arabidopsis thaliana
Mikrografija pod skenirajućim elektronskim mikroskopom pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije

Arabidopsis thaliana, Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala cvjetnica porijeklom iz Evroazije.[1] Ova bijka je jestiva za ljude kao i drugi začini tipa senfa, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste biljaka iz familije Brassicaceae. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je biljka sa relativno kratkim životnim ciklusom. Arabidopsis je popularni model organizam u biljnoj biologiji i genetici.

Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih parova.[2] Dugo se mislilo da ima najmanji genom od svih cvjetnica, ali se danas smatra da najmanji genom imaju biljke roda Genlisea, Lamiales, sa Genlisea tuberosa, mesoždernom biljkom, čiji je genom veličine oko 61 Mbp. Arabidopsis thaliana je bila prva biljka sa sekvenciranim genomom i popularna je kao sredstvo za razumijevanje molekularne biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta i fototropizam (usmjeravanje ka svjetlu).

Otkriće i imenovanje

Arabidiosis thaliana je prvi put opisana 1577. na planini Harz. To je učinio Johannes Thal, (154283.), ljekar iz Nordhausena, Thüringen, Njemačka. On je ovu biljku prvo nazvao Pilosella siliquosa. Godine 1753., Carolus Linnaeus je preimenoao ovu biljku u Arabis thaliana u čast Thala. 1842. godine, njemački botaničar Gustav Heynhold opisao je novi rod Arabidopsis i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, Arabidopsis , dolazi iz grčkog, što znači nalik Arabis-u (rodu u koji ga je Linnaeus u početku i svrstao).

Morfologija i životni ciklus

Arabidopsis je porijeklom iz Evrope, Azije, i sjeverozapadne Afrike. Također, čini se da je odomaċena u tropskim i afroalpskim ekosistemima. To je jednogodišnja, rijetko dvogodišnja biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20–25 cm. Na dnu stabljike, listovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5–5 cm i široki 2–10 mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici se nalaze manji listovi i na nju su nenalegli. Obično imaju cjelovite rubove prekrivene sa malim, jednoćelijskim dlačicama zvanim trihomi.

Cvijet je promjera oko 3 mm, a uređen je u jednostavnoj cvasti, koja se označava kao gronja. Struktura cvjetova je kao kod tipskih Brassicaceae. Plod je silikvalni, dug oko 5–20 mm i sadrži 20-30 sjemenki.[3][4][5][6]

Struktura korijenja je jednostavna, sa jednim glavnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni u rizosferi stupaju u osobeni oblik interakcije sa bakterijama, kao što je Bacillus megaterium.

Arabidopsis može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Središnja stabljika koja proizvodi cvijetove raste oko tri sedmice, a cvijetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, Arabidopsis se može uzgajati u Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke rastu pod fluorescentnim svjetlom ili u stakleniku.[7]

Modelni organizam

Arabidopsis thaliana je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontrolisanim uslovima, sa mogućnošću vegetativnog razmnožavanja putem kulture tkiva. Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljnoj biologiji. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna vinska mušica.

Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na molekularnu genetiku ove jednostavne angiosperme. 120-megabazni genom arabidopsisa je organiziran u pet hromosoma i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma osvovana je genetska banka GenBank konzorcij više laboratorija u Evropi, Japanu i SAD-a. Čitav genom je sekvenciran do kraja 2000. godine.

Reference

  1. ^ Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 Arabidopsis thaliana.
  2. ^ http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.
  3. ^ Flora of NW Europe: Arabidopsis thaliana
  4. ^ Blamey M., Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. ISBN 0-340-40170-2.
  5. ^ Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&taxon_id=200009200Arabidopsis thaliana
  6. ^ Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200009201Arabidopsis thaliana.
  7. ^ Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef M. (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.

Vanjski linkovi