Sonneborn–Bergerov kriterij
Sonneborn-Bergerov kriterij je sistem obračunavanja bodova za plasman na kružnim turnirima, na kojima se igra po Bergerovom sistemu ("svak sa svakim") ukoliko više igrača na kraju turnira ima isti broj bodova. Sonneborn-Bergerov kriterij se primjenjuje i na turnirima koji se igraju po Švicarskom sistemu. Računanje dodatnih bodova (SB - Sonneborn-Bergerovi bodovi) igrača sa istim brojem bodova, vrši se tako da igrač, od igrača koje je pobijedio, dobija ukupan broj njihovih bodova, a od igrača sa kojima je remizirao, polovinu njihovih bodova. Veći zbir SB bodova odlučuje o plasmanu igrača sa istim brojem bodova. Najčešće se primjenjuje na šahovskim turnirima.
Prednost ovog sistema je da u slučaju istog broja bodova, bolje mjesto na turniru dobija igrača koji je pobjedio igrače sa više pobjeda, odnosno bolje igrače.
Historija
[uredi | uredi izvor]Sistem je u augustu 1873. godine razvijen od austrijskog velemajstora Oscara Gelbfuhsa. 1882. godine William Sonneborn zajedno sa austrijskim šahovskim majstorom Johannom Bergerom, isprobao je ovaj sistem prvi put na turniru u Liverpoolu i uveo ga u praksu.
Primjer
[uredi | uredi izvor]Primjer:
- Na kraju turnira postignuta je slijedeća tablica (1 = pobjeda, ½ = remi, 0 = poraz):
A B C D E F G Bodovi Igrači A - ½ ½ 1 1 1 1 5 B ½ - ½ ½ 1 1 1 4½ C ½ ½ - ½ ½ 1 1 4 D 0 ½ ½ - 1 1 1 4 E 0 0 ½ 0 - 1 1 2½ F 0 0 0 0 0 - 1 1 G 0 0 0 0 0 0 - 0
- Igrači C i D su na kraju turnira osvojili 4 boda. Za plasman je potrebno izračunati SB bodove.
- Igrač C dobija slijedeće SB bodove:
Remi protiv A: 2½ boda (polovina od 5 bodova igrača A) Remi protiv B: 2¼ boda (polovina od 4½ boda igrača B) Remi protiv D: 2 boda (polovina od 4 boda igrača D) Remi protiv E: 1¼ boda (polovina od 2½ boda igrača E) Pobjeda protiv F: 1 bod (svi bodovi igrača F) Pobjeda protiv G: 0 bodova Zbir => SB bodovi = 9
- Igrač D dobija slijedeće SB bodove:
Poraz protiv A: 0 bodova Remi protiv B: 2¼ boda (polovina od 4½ boda igrača B) Remi protiv C: 2 boda (polovina od 4 boda igrača C) Pobjeda protiv E: 2½ boda (svi bodovi igrača E) Pobjeda protiv F: 1 bod (svi bodovi igrača F) Pobjeda protiv G: 0 bodova Zbir => SB bodovi = 7¾
- Osvajanjem 9 SB bodova igrač C osvaja treće mjesto.
U primjeru je bitno, da se pobjede protiv igrača G ne računaju, jer G ima 0 bodova. Nasuprot tome, remi igrača C protiv A donosi značajan broj bodova.