Đumbir

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Đumbir
Cvijet đumbira
Cvijet đumbira
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiosperms
Klasa Monocots
Potklasa Commelinids
Red Zingiberales
Porodica Zingiberaceae
Rod Zingiber
Vrsta Z. officinale

Đumbir ili ingver (gr./lat. zingiber, staro-indijski: schringaverâm- trubasti) je biljka iz porodice zingiberaceae. U farmaceutskoj industriji poznat je pod imenom rhizoma zingiberis.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Đumbir raste u tropskom i subtropskom pojasu. Pretpostavlja se da biljka potiče sa ostrva u Tihom okeanu. U Evropi je poznata od IX stoljeća. Najveći proizvođač đumbira danas je Kina.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Đumbir je izdržljiva, listasta biljka. Naraste do visine 50 do 100 cm. Izgledom, debelom stabljikom i dugim listovima, podsjeća na barske biljke. Razvije granat rizom iz kog naraste korijen, koji u zemlji raste vodoravno. Korijen je žućkaste boje i aromatičan. Listovi su 15 do 30 cm dugi i 2 do 2,5 cm široki. Rastu direktno iz rizoma. Cvjetovi su trobrojni, uvezani u čašicu i krunu. Tri latice su oko 1 cm duge. Tri krunasta listića su cjevasto srasli, tamno ljubičasti sa kratkim prašnicima, na kojima su oko 9 mm duge prašne kesice. Tri plodna lista srasla su sa plodnom krunom.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Miris đumbira je prijatno-aromatičan, a ukus ljutkast i oštar. Velik dio biljke čine eterična ulja, smole i ginger ulje, koje biljci daje ljut okus. Biljka sadrži vitamin C, magnezijum, željezo, kalcijum, kalijum, natrijum i fosfor.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Đumbir je jedna od poznatijih začinskih i ljekovitih biljaka. Đumbirov korijen je dio biljke koji se najčešće upotrebljava kao začin ili u liječenju, kao sastojak pića i kolača. Sadrži antibakterijske tvari, ublažava mučninu, pospješuje cirkulaciju, znojenje, rad žuči i vrijedi za afrodizijak. Kao začin, nariban korijen dodaje se supama i jelima s piletinom, janjetinom, ribom i morskim plodovima. Samostalan ili u primjesi s drugim začinima upotpunjava poslastice (voćne salate, medenjaci, sutlijaš) i čaj. Svjež korijen se može pripremat kao slatko i kandirati. U Japanu se služi ukišeljen. Koristi se u proizvodnji piva i prehrambenoj industriji.

Narodno vjerovanje[uredi | uredi izvor]

U antičko doba đumbir je korišten u liječenju očnih upala i kao sredstvo za protjerivanje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: