Vlasac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vlasac
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedAsparagales
PorodicaAlliaceae
RodAllium
VrstaA. schoenoprasum
Dvojno ime
Allium schoenoprasum
Linnaeus

Vlasac (lat. Allium schoenoprasum L ) je začinska biljka iz porodice lukovica.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Vlasac je otporna biljka, koja naraste do 50 cm visine. Korijen je duguljasta lukovica. Dugi izdanci su uski, okrugli, cjevasti listovi, zelene ili zeleno-sive boje. Između maja i augusta na vrhovima narastu brojni, gusti, ljubičasti cvjetovi. Latice su zvjezdasto raspoređene i jednake su dužine, prečnika do 5 cm.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Pretpostavlja se da je vlasac prvobitno rastao na alpskim brdima. Danas se može naći u brežuljkastim krajevima sa toplom klimom alpske i arktičke Evrope, Azije i sjeverne Amerike. Za rast treba usitnjeno, hranjivo i vlažno tlo. Danas se uglavnom uzgaja u staklenicima.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Vlasac se upotrebljava još od ranog srednjeg vijeka. Postoje različite vrste biljke, u zavisnosti od njene visine i debljine listova. Ima i vrsta koje cvjetaju bijelim cvijetom. Svjež ili zamrznut, rijeđe sušen, sitno nasjeckan, dodatak je supama ili salatama. Dugi listovi se sjeku, a novi rastu cijele godine. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Ljekovita svojstva vlasca nisu poznata.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Vlasac sadrži vitamin C i vitamin A. Okus dolazi od dipropyldisulfida, metylpentyldisulfida i pentylhydrosulfida.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]