Vlasac
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
|
 |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Klasa | Liliopsida |
| Red | Asparagales |
| Porodica | Alliaceae |
| Rod | Allium |
| Vrsta | A. schoenoprasum |
| Dvojno ime | |
| Allium schoenoprasum Linnaeus |
|
Vlasac (lat. Allium schoenoprasum L ) je začinska biljka iz porodice lukovica.
Sadržaj |
Karakteristike [uredi]
Vlasac je otporna biljka, koja naraste do 50 cm visine. Korijen je duguljasta lukovica. Dugi izdanci su uski, okrugli, cjevasti listovi, zelene ili zeleno-sive boje. Između maja i augusta na vrhovima narastu brojni, gusti, ljubičasti cvjetovi. Latice su zvjezdasto raspoređene i jednake su dužine, prečnika do 5 cm.
Rasprostranjenost [uredi]
Pretpostavlja se da je vlasac prvobitno rastao na alpskim brdima. Danas ga se može naći u brežuljkastim krajevima sa toplom klimom alpske i arktičke Evrope, Azije i sjeverne Amerike. Za rast treba usitnjeno, hranjivo i vlažno tlo. Danas se uglavnom uzgaja u staklenicima.
Upotreba [uredi]
Vlasac se upotrebljava još od ranog srednjeg vijeka. Postoje različite vrste biljke, u zavisnosti od njene visine i debljine listova. Ima i vrsta koje cvjetaju bijelim cvijetom. Svjež ili zamrznut, rijeđe sušen, sitno nasjeckan, dodatak je supama ili salatama. Dugi listovi se sjeku, a novi rastu cijele godine. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Ljekovita svojstva vlasca nisu poznata.
Hemijski sastav [uredi]
Vlasac sadrži vitamin C i vitamin A. Okus dolazi od dipropyldisulfida, metylpentyldisulfida i pentylhydrosulfida.
Također pogledajte [uredi]
|
|||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
