Kapar
 |
|
 |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Klasa | Magnoliopsida |
| Red | Brassicales |
| Porodica | Capparaceae |
| Rod | Capparis |
| Vrsta | C. spinosa |
| Dvojno ime | |
| Capparis spinosa Linnaeus |
|
Kapar ( fra. câpre, gr. kápparis) su pupoljci cvijeta biljke, koja je poznata još u antičko doba kao dodatak jelima, ljekovita biljka i afrodizijak.
Sadržaj |
[uredi] Karakteristike
Pupoljci cvijeta veličine zrna graška rastu na dršcima iz listovitih grančica. Nježni bijelo-ljubičasti cvjetovi otvaraju se samo jednom, kratko između jutra i podneva.
[uredi] Rasprostranjenost
Grmovi kapara, zavisno od vrste, uspjevaju na suhom tlu ili u plitkoj, morskoj vodi. Uspjeva u južnoj Evropi, gotovo u cijelom Sredozemlju.
[uredi] Upotreba
Još zatvoreni pupoljci beru se ručno u rano proljeće i sirovi nisu jestivi. Tek nakon jednodnevnog sušenja i potapanja u morsku vodu, slanu otopinu, sirće ili ulje, spremni su za upotrebu. Pritom nastaju kiselina kaprin i senfolglykosid, koji kaparima daju njihov pikantan okus. Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i skuplji. Naročito cijenjeni su kapari iz Francuske. Koriste se kao prilog, potopljeni u sirće ili ulje. Na Santorinu su kiseli i slani listovi kapara specijalitet. U italijanskoj i španskoj kuhinji su neizostavan dodatak. Toplim jelima dodaju se tek na kraju. Kod nas su poznati kao dodatak slanim sardelama i tatar odresku.
[uredi] Narodno vjerovanje
U Starom testamentu kralj Salomon koristi cvijet kapara kao sliku prolaznosti svijeta.
[uredi] Također pogledajte
|
|||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
